Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
ʻOku Fakahoko ʻe he Kau Faiakó ʻa e Liliu Kotoa Pē


ʻOku Fakahoko ʻe he Kau Faiakó ʻa e Liliu Kotoa Pē

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I

Tūsite, 9 Sune 2020

Fakamālō, ki hoku ʻofaʻangá, ʻi hono fakaafeʻi au ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní.

ʻOku ou fakafuofua ne u taʻu 9 ʻi he fuofua taimi ne u fanongo ai he Siasí. Pea ʻi ha taʻu ʻe 8 ne u kole ai ki heʻeku tangataʻeikí ha ngofua ke u papitaiso ka naʻe ʻikai pē ke ne tali. Naʻá ne pehē, ʻoku ou fuʻu kei siʻi ke fai ha faʻahinga fili mahuʻinga pehē pea naʻe fie maʻu ke u fakamoʻoniʻi ange kiate ia ko e meʻa ʻeni ne u fuʻu fie maʻú.

Neongo ne ʻikai ko ha mēmipa au ʻo e Siasí ka ne u fakakakato ha taʻu ʻe fā ʻo e semineli fakaʻahó. Naʻe akoʻi e kalasi seminelí ʻi he falelotú ʻi he 6:00 he pongipongí ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe toki fakaʻatā pē au ʻe heʻeku tamaí ke u ʻalu ʻi he makatuʻunga kapau ʻe haʻu ʻeku faiakó ʻo ʻave au. Meʻamālié, ne u maʻu ha faiako lelei naʻe haʻu he 5:30 he pongipongi kotoa ke ʻave au. Naʻe fafangu au ʻe heʻeku tangataʻeikí he ʻaho kotoa pē he 5:00 hengihengi, peá u teuteuʻo tali ai ki he faiakó. Ne u fuʻu fiemohea maʻu pē peá u pehē loto “ʻOfa pē he ʻikai haʻu. ʻOfa pē he ʻikai haʻu,” ka naʻá ne haʻu maʻu pē. Naʻá ne haʻu fiefia maʻu pē.

ʻOku ou ongoʻi tāpuekina mo houngaʻia heʻeku faiako semineli faivelengá ʻa ia ne mei faingofua pē ke ne liʻaki au. Ka na‘e ‘ikai ke ne fakafisi.

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mei ai,ne u maʻu ha faingamālie ke akoʻi ʻa e seminelí ki hoku ʻofefiné ʻi ha kiʻi vahaʻataimi ʻi ʻapi. Ne ʻikai lava ke ne ʻalu ki he semineli ʻi falelotú ʻi he taʻu ko iá koeʻuhí ko ʻene taimi-tēpile akó. Ko ha taʻahine ne ivi lahi pea fiefia ke ngaungaue maʻu pē, tautautefito pē heʻene hoko ko ʻeku faiakó. Ko ia ne u pehē ai ke teuteu ha ngaahi kalasi makehe mo akoʻi hoku ʻofefiné ʻo hangē pē ko e tokotaha ako semineli lelei tahá ia, neongo ko ia toko taha pē ʻi he kalasí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻu ko iá naʻá ne fiefia, pea naʻá ne ongoʻi e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate iá, pea ne u ongoʻi foki ia.

Kāinga, hangē ko hoku ʻofefiné,ʻoku ou ʻilo ʻe lava ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo liliu e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau fakakaukaú,ʻi hotau tōʻongá,pea ʻi he founga ʻoku tau vakai ai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.

ʻOku ou loto ke fakaʻosi ʻaki ha kupuʻi lea fakaʻofoʻofa ʻa Palesiteni Henry B. Eyring:

“ʻA kimoutolu kau faiako lelei kuo mou fakahoko ha ngāue mo ha feilaulau lahi ʻi hoʻomou teuteu ke akoʻi e folofolá, ʻi hoʻomou faiakó, pea ʻi hoʻomou tokangaʻi e kau akó. ʻE lava ke mou maʻu ha tui he taimí ni ʻe tokolahi ange ʻa ʻetau kau ako te nau fakahoko ha ngaahi fili ʻe iku ki he ului moʻoní.1

ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Fakamatala

  1. Henry B. Eyring, “We Must Raise Our Sights,” in Scott C. Esplin and Richard Neitzel Holzapfel, eds., The Voice of My Servants: Apostolic Messages on Teaching, Learning, and Scripture, (2010), 17.

Paaki