Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Faifeinga ke Hoko


Faifeinga ke Hoko

Fakamafola Ako Fakataʻu ʻa e S&I 2020

Tūsite, 9 Sune 2020

Elder Ulisses Soares:Siʻoku kāinga ʻofeina, pe ko fē pē ha feituʻu ʻoku mou ʻi ai, ko ha lāngilangi moʻoni kiate au mo hoku uaifí ke ma ʻi heni mo kimoutolu he ʻahó ni. ʻOku ou fakaaʻu atu e ʻofa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kiate kimoutolu hono kotoa. ʻOku ou fie fakahaaʻi atu ʻa e talamonū meia Palesiteni Nalesoni kiate kimoutolú. ʻOkú ne kole maʻu mai pē ke mau vahevahe ʻene ngaahi ongo lelei tahá mo e ʻofá mo kinautolu ʻoku mau fetaulaki mo iá. ʻOkú ne houngaʻia moʻoni ʻi hoʻomou ngāue maʻá e fānau ʻa e ʻOtuá.

Siʻoku kaungā-ngāue, kimuʻa pea tau hoko atú, ʻoku ou fie fakahaaʻi atu ʻeku houngaʻia fakataautaha moʻoni ʻi hoʻomou ngāue tōtōivi ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí. ʻOku mou monūʻia ke akoʻi mo tokoniʻi e toʻu tangata kei tupu haké ke nau ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e Fakamoʻuí ki he nofo taʻengatá. ʻOku mou akoʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki taha ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuo fakatatali ke omi ki he māmaní ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e hisitōliá. ʻOku ui ʻe heʻetau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Nalesoni, ʻa e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeikí ni ko e timi lelei taha ʻa e ʻOtuá, ko ʻEne kau vaʻinga lelei tahá, kau moʻungaʻi tangata, ko kinautolu ia te nau lava ʻo kau atu ki he tānaki fakataha fakaʻosí—ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.1 ʻE lava ke ikunaʻi ʻe he timi maʻongoʻongá ni ʻa e taʻemalavá mo tokoni ke tofa e ikuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa.2

ʻOku ou kau fakataha mo hoku uaifi ʻofeina ko Lōsaná he fakataha makehe he ʻaho ní. Kuó ne hoko ko e maama ʻeku moʻuí ʻi he taʻu ʻe 39 kuohilí. Koeʻuhí ko ʻene sīpinga lelei mo fakaʻofoʻofá, ko ia ʻa e poupou lelei ʻi homau fāmilí ke tokoniʻi ʻa kimautolu takitaha ke hoko ʻo hangē ange ko Kalaisí. Kuó ma aʻusia mo Lōsana ha ngaahi tāpuaki ʻi heʻema moʻuí mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi akonaki ne ma maʻu ʻi heʻema kei toʻu tupú mei ha kau faiako semineli mo ʻinisititiuti faivelenga. Naʻe liliu lahi ʻe heʻenau ngāue mateakí ʻema moʻuí ʻi heʻema fuofua kau ko ia ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne tokoniʻi kimaua ʻe he kau faiako faivelenga ko ʻení ke fakatonutonu ʻema moʻuí ʻo fakatatau ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tataki kimaua ʻi heʻema feinga ke ʻaʻeva ʻi he hala foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou fie fakaafeʻi hoku ʻofaʻangá ke vahevahe ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e founga ne tāpuekina ai ia ʻe he seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi heʻene hoko ko ha ului foʻou ki he Siasí pea ʻi heʻene feinga ke fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. ʻOfaʻanga te ke fie fakahoko hoʻo vahevahé he taimí ni?

Sister Rosana Soares:Fakamālō,ki hoku ʻofaʻangá, ʻi hono fakaafeʻi au ke vahevahe ʻeku fakamoʻoní.

ʻOku ou fakafuofua ne u taʻu 9/ ʻi he fuofua taimi ne u fanongo ai he Siasí. Pea ʻi ha taʻu ʻe 8 ne u kole ai ki heʻeku tangataʻeikí ha ngofua ke papitaiso/ ka naʻá ne tali ʻikai maʻu pē. Naʻá ne pehē, ʻoku ou fuʻu kei siʻi ke fai ha faʻahinga fili mahuʻinga pehē pea naʻe fie maʻu ke u fakamoʻoniʻi ange kiate ia ko e meʻa ʻeni ne u fuʻu fie maʻú.

Neongo ne ʻikai ko ha mēmipa au ʻo e Siasí ka ne u fakakakato ha taʻu ʻe fā ʻo e semineli fakaʻahó. Naʻe akoʻi e kalasi seminelí ʻi he falelotú ʻi he 6:00 he pongipongí ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe toki fakaʻatā pē au ʻe heʻeku tamaí ke u ʻalu ʻi he makatuʻunga kapau ʻe haʻu ʻeku faiakó ʻo ʻave au. Meʻamālié,ne u maʻu ha faiako lelei naʻe haʻu he 5:30 he pongipongi kotoa ke ʻave au. Naʻe fafangu au ʻe heʻeku tangataʻeikí he ʻaho kotoa pē he 5:00 hengihengi, peá u teuteuʻo tali ai ki he faiakó. Ne u fuʻu fiemohea maʻu pē peá u pehē loto “ʻOfa pē he ʻikai haʻu. ʻOfa pē he ʻikai haʻu,” ka naʻá ne haʻu maʻu pē. Naʻá ne haʻu fiefia maʻu pē.

ʻOku ou ongoʻi tāpuekina mo houngaʻia heʻeku faiako semineli faivelengá ʻa ia ne mei faingofua pē ke ne liʻaki au. Ka na‘e ‘ikai ke ne liʻaki au.

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mei ai,ne u maʻu ha faingamālie ke akoʻi ʻa e seminelí ki hoku ʻofefiné ʻi ha kiʻi vahaʻataimi ʻi ʻapi. Ne ʻikai lava ke ne ʻalu ki he semineli ʻi falelotú ʻi he taʻu ko iá koeʻuhí ko ʻene taimi-tēpile akó. Ko ha faiako fefine ivi lahi pea ʻikai lava ke nofo noaʻia ʻi ha miniti ʻe 45, tautefito heʻene hoko ko ʻeku faiakó. Ko ia ne u pehē ai ke teuteu ha ngaahi kalasi makehe mo akoʻi hoku ʻofefiné ʻo hangē pē ko e tokotaha ako semineli lelei tahá ia, neongo ko ia toko taha pē ʻi he kalasí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻu ko iá naʻá ne fiefia, pea naʻá ne ongoʻi e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate iá,pea ne u ongoʻi foki ia.

Kāinga, hangē ko hoku ʻofefiné,ʻoku ou ʻilo ʻe lava ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo liliu e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau fakakaukaú,ʻi heʻetau tōʻongá, pea ʻi he founga ʻoku tau vakai ai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.

ʻOku ou loto ke fakaʻosi ʻaki ha kupuʻi lea fakaʻofoʻofa ʻa Palesiteni Henry B. Eyring:

“ʻA kimoutolu kau faiako lelei kuo mou fakahoko ha ngāue mo ha feilaulau lahi ʻi hoʻomou teuteu ke akoʻi e folofolá, ʻi hoʻomou faiakó, pea ʻi hoʻomou tokangaʻi e kau akó. ʻE lava ke mou maʻu ha tui he taimí ni ʻe tokolahi ange ʻa ʻetau kau ako te nau fakahoko ha ngaahi fili ʻe iku ki he ului moʻoní.1

ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Elder Soares:Fakamālō atu ʻofaʻanga ʻi hoʻo ngaahi lea fakaʻofoʻofá. Ko ha tokotaha lelei ia, ʻikai ko ia?

ʻOku ou fakatauange pē ʻoku ʻikai ke mou fakasiʻia homou ivi malava ke tākiekina mo fakaʻaiʻai ʻetau toʻu tupú ke nau tulifua ki he māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí. Hangē ko ia ne faʻa meʻa ʻaki ʻe Palesiteni Pēká, ʻoku nau tutupu hake ʻi he kauʻāfonua ʻo e filí. ʻI hoʻo ngāue tōtōivi ke akoʻi kinautolú, te nau lava ʻo tupulaki ʻi he tui mo e talangofua pea hoko ʻo tuʻu ʻaliʻaliaki fakalaumālie. Te nau ako e founga ke fehangahangai ai mo ikunaʻi e filí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku kau e ngaahi polokalama seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi he ongo tokoni mahuʻinga taha ki he maʻumaʻuluta mo e mālohi ʻa e Siasí. ʻE lava ke u fakapapauʻi atu ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué mo Hono nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá—ʻo fakafou ʻi hoʻomou ngāue maʻongoʻonga kiate Ia mo ʻEne fānaú.3 Ko ia ai, kuo pau ke hoko maʻu pē hono fakamoʻui mo e hākeakiʻi ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ko ʻeta taumuʻa mahuʻinga tahá.

ʻI he tohi tuʻutuʻuni fakaofo ko ʻeni maʻá e kau faiako mo e kau taki ʻo e Semineli mo e ʻInisititiuti Fakalotú, Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí,ʻoku tau maʻu ai e fakamatala maʻongoʻongá ni: “Ko ʻetau taumuʻá ke tokoni ke mahino pea falala ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ki he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakafeʻungaʻi kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, pea teuteuʻi kinautolu, honau ngaahi fāmilí, mo e niʻihi kehé ki he moʻui taʻengata mo ʻenau Tamai Hēvaní.”5

ʻOku fenāpasi e taumuʻá ni mo e meʻa ʻoku ʻasi ʻi he General Handbook: Serving in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints:ʻOku tokoniʻi ʻe he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú (S&I) e ngaahi mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi hono tokoniʻi e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí.”4

Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa kiate kitautolu ʻoku kau ʻi he ngāue fakaʻofoʻofá ni hono fakahaofi ʻo e ngaahi laumālié ko e fāifeinga ko ia ke hoko, ko hono ʻuhingá ke tupulaki pe liliu ʻo hoko ko e kau ākonga ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau aʻusiá. ʻE fakaʻatā leva ʻe he ʻEikí kitautolu ke tau liliu e ngaahi moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau akoʻí ʻi heʻenau ʻaʻeva ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. Ko e foʻi fakakaukau ko ʻeni ʻo e hoko ʻoku felāveʻi moʻoni ia mo ha taha ʻo e ngaahi konga ʻe tolu ʻo e founga ke aʻusia ʻEne taumuʻá, ʻo hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻi he tohi tuʻutuʻuni Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: ʻOku tau moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo faifeinga ke maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālié. ʻOku hoko ʻa ʻetau tōʻongá mo e vā fetuʻutakí ko ha sīpinga lelei ʻi hotau ʻapí, loki akó pea ʻi he tukui koló. ʻOku tau feinga maʻu pē ke toe lelei ange ʻa ʻetau faifatongiá, ʻetau ʻiló, anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e ʻulungāngá.”5

Naʻe faleʻi kitautolu ʻe he ʻAposetolo ko Paulá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono tauhi ʻa e tuʻunga ʻulungaanga tatau ko ia ʻo Kalaisí. Naʻá ne pehē ʻi heʻene tohi ki he kakai ʻEfesoó:

“Pea naʻá ne foaki ʻa e niʻihi, ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi, ko e kau palōfita; mo e niʻihi, ko e kau ʻevangeliō; mo e niʻihi, ko e kau faifekau mo e kau akonaki;

“Ki hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:

“Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he tangata haohaoá, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí.”6

Ko e fehuʻi mahuʻinga kiate kitautolú, ʻe anga fēfē haʻatau aʻusia e lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí, ʻi heʻetau ngāué, ʻi heʻetau faifeinga ke tokoni ki he niʻihi kehé ke fakahoko ʻa e meʻa tatau. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he tafaʻaki ko iá. Tau fakakaukau fakataha muʻa ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻetau feinga ke tali e fehuʻí ni.

Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mahuʻinga tahá maʻu pē ke muimui kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau fakakaukau fakamātoato kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau tōʻongá, leá mo e ngāué, ʻoku fakatupulaki ai ʻetau malava ko ia ke tākiekina mo ueʻi e niʻihi kehé ke nau teuteu mo fakafeʻungaʻi kinautolu ki he moʻui taʻengata mo ʻenau Tamai ʻi Hēvaní. ʻI heʻetau fai iá, te tau lava ʻo tokoniʻi hotau toʻu tupú ke nau ako ke ʻofa ki he ʻEikí, he ʻe fakapapauʻi ʻe he meʻa ʻoku nau ʻofa aí e meʻa te nau fekumi ki aí. ʻE fakapapauʻi ʻe he meʻa te nau fekumi ki aí ʻa e meʻa te nau fakakaukau ki ai mo fakahokó. ʻE fakapapauʻi ʻe he meʻa te nau fakakaukau ki ai mo fakahokó ʻa e tuʻunga te nau aʻusiá.

ʻOkú ta fakafofongaʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he māmaní. ʻOku fakahoʻata ʻe he meʻa kotoa pē ʻokú ta fai mo lea ʻakí ʻa e ʻīmisi ʻo e Siasí, ko hono ngaahi moʻoní, kae mahulu hake aí, ʻa e Fakamoʻuí. ʻI heʻetau fekumi ke mahino ange mo fakafenāpasi ʻetau moʻuí ki he ongoongoleleí, ko e lahi ange ia e ngāue te tau fakahoko ke hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi ha taimi ʻe taha:

“Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e palani ia ʻe lava ai ke tau aʻusia ʻa e meʻa ʻoku totonu ke aʻusia ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá. ʻE hoko ʻa e tuʻunga taʻe-ha-mele mo haohaoa ko ʻení mei ha ngaahi fuakava, ngaahi ouau, mo e ngaahi ngāue ʻoku toutou fakahokó, pea mo e toutou fai ʻo e ngaahi fili ʻoku totonú, mo e hokohoko atu ʻa e fakatomalá.”7

Ne u talanoa kimuí ni mai mo ha niʻihi ʻo hoku kaungā-ako semineli mo ʻinisititiuti mei Palāsila, ʻa ia ne u tupu hake aí. Ne u ofo ʻi he meʻa ne nau talamai fekauʻaki mo e tākiekina faka-Kalaisi kinautolu ʻe heʻenau kau faiakó ʻi ha taimi ʻo ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi heʻenau moʻuí. Tau fanongo muʻa ki he fakamatala ʻa honau niʻihi.

Sisitā Barreto:Sai, fakafoki ki heʻeku kei finemuí. ʻOku ou pehē—ʻikai, ʻoku ou fakapapauʻi—ko e kotoa ʻo e ngaahi fili mo e meʻa kotoa pē ne u ʻamanaki mo fakaʻānaua ki aí, ne fakavaʻe pau ia ʻi heʻeku ako ʻa e ongoongoleleí. Kae tautautefito ki heʻeku manatuʻi lelei ʻa e seminelí. Ne u kei siʻi ʻaupito—ʻi he kamata e seminelí ʻi Palāsilá ní—pea ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻeku kau faiako lelei mo faivelengá, pea ne kamata ai ʻeku ʻofa he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou tui kuo tupulaki lahi ʻaupito e fakamoʻoni ne u maʻu ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha ako seminelí, pea ko ʻeku aʻusia e tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní koeʻuhí ko e ngaahi taimi ko iá, koeʻuhí ko e ngaahi akonaki mo e kau faiako ko iá, mo e ngaahi fili ne u fakahokó.

Sister Silva: Ko ʻeku faiakó ʻa e tokotaha mahuʻinga kiate au he taimi ko iá, koeʻuhí naʻá ku toki papi ului pē he taimi ko iá, pea naʻá ne tokoni lahi ke mahino kiate au e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e founga ke u moʻui ʻakí pea mo fekumi ki he ngaahi ʻulungaanga ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisí—hangē ko e faʻa kātakí, tupulaki ʻi he ʻiló, talangofua ki he kau palōfita moʻuí. Naʻe tokoni kotoa ʻeni kiate au ʻi he taimi ke fakatupulaki ʻa e malava ke fanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e ngaahi fanafana ʻa e Laumālié. Ko ia naʻe hoko ʻeni ko ha meʻa mahuʻinga kiate au koeʻuhí naʻá ku toki papi ului pē. Ko e faiakó ia. Naʻá ne maʻu ha ʻilo lahi, peá ne tokoniʻi foki ha kau ako tokolahi ke fakatupulaki e ʻilo ko iá. Naʻá ne tali ʻemau ngaahi fehuʻí mo e alā meʻa pehē. Naʻe tokoni ʻeni ke u maʻu ha fakamoʻoni pea ke mālohi ʻi he ongoongoleleí.

Elder Gonçalves: ʻI he taimi pē ne u papitaiso aí, pea fuofua hū ʻi he falelotú, naʻá ku feohi he taimi pē ko iá mo e toʻu tupú pea mo e faiako seminelí. Naʻá ne fakaafeʻi au ki he ngaahi kalasí. Naʻe ʻosi kamata ʻa e kalasí, ko ia naʻe pau ke u fakafonu fakavavevave ha ngaahi foomu kae lava ke u maʻu e tohi fakamoʻoni ki he taʻu ko iá. Naʻe ʻikai ke u ako ha meʻa mei hono fakafonu e ngaahi kato ko iá, ka naʻá ku ako ke u kau ki ai, pea naʻe mahuʻinga ʻa e feohi ko iá. Pea naʻe mahuʻinga ʻa e kau ko iá ke u lava ʻo ongoʻi ha holi ke ako lahi ange ki he ngaahi folofolá, ʻa ia naʻe ʻikai pē ke u teitei fakakaukau ki ai kimuʻa pea ne teʻeki ke mahino kiate au. Hili ʻa e fuofua fiefia ko iá, naʻe kamata ke hoko ʻa e fiefia ʻi he kau ki aí ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe kamata ke angamaheni pē ia, peá u ongoʻi e holi ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi folofolá mo fakahoko e ngaahi meʻa ko ia ne ngali moʻoni mo faitāpuekina lahi ai e moʻui ʻa e toʻu tupu tokolahi ko iá, ʻa ia naʻe lava ke te mātā ʻi heʻenau angafaí. ʻI heʻeku manatu ki aí, ʻoku ou lava ʻo manatuʻi ʻeni; naʻe hanga ʻe he angafai ʻo e toʻu tupu ko iá ʻo ʻai ke u vakai ki ha meʻa naʻe moʻoni.

ʻEletā Soares:ʻOku fakamanatu mai ʻe he tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmoté ʻa e faleʻi mahuʻinga te tau lava ʻo muimui ki ai kae lava ke tau tākiekina moʻoni e niʻihi kehé ki he leleí: “Ka ke ʻi he kakai tuí ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he leá mo e ʻulungāngá, mo e ʻofá mo e faiangá, mo e tuí mo e māʻoniʻoní.”8

Ko e tefitoʻi moʻoni hono ua ʻoku ou fie lave ki aí ko hono akoʻi ʻo e moʻoní ʻi he loto-toʻa mo e mahino. ʻOku uiuiʻi kitaua ke akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ta akoʻi e ngaahi fakakaukau pe ʻilo pē ʻa kitauá, naʻa mo hono fio mo e folofolá. Ko e ongoongoleleí “ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí,”9 pea ʻoku fakafou ʻia Sīsū Kalaisi pē mo ʻEne ongoongoleleí ʻa hotau fakahaofí. ʻI he fakahinohino mo e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fie maʻu ke tau akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi tohi folofola ʻa e Siasí, mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi onopōní ʻo hangē ko hono akoʻi he kuonga ní. ʻOku fie maʻu ke tau hoko ko ha meʻangāue ʻo e moʻoní mo akoʻi ia ʻi he mahino lahi ke ʻoua naʻa nau puputuʻu he ngaahi fakapoto ʻo e māmaní. ʻOku fakaʻofoʻofa ke lau e founga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe ʻAlamā ʻa e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi loto ʻo e kakaí mo e founga ʻokú ne fakamālohia fakanatula ai e tuí. Lau fakataha ʻa e ʻAlamā 32:42.

“Pea ko e meʻa ʻi hoʻomou faivelengá mo hoʻomou tuí mo hoʻomou kātakí ʻi hono tauhi ʻo e folofolá, koeʻuhi ke tupu hono aká ʻiate kimoutolu, vakai, ʻe faifai pea mou toli hono fua ʻo iá, ʻa ia ʻoku fungani mahuʻinga taha, ʻa ia ʻoku melie hake ʻi he meʻa melie kotoa pē, pea hinehina ange ʻi he meʻa hinehina kotoa pē, ʻio, pea maʻa ange ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku maʻá; pea te mou kai ʻi he fua ko ʻení kae ʻoua ke mou mākona, ʻo ʻikai te mou toe fiekaia, pe toe fieinua.”

Kāinga, ʻoku fakatātaaʻi ʻe he folofola mahuʻingá ni e mālohi ʻo e moʻoni ʻa ia ʻe malava ʻo maʻu ʻi he loto ʻa hotau toʻu tupú pea poupouʻi kinautolu ke nau fai lelei ʻi heʻenau moʻuí. Kātaki ʻo manatuʻi ko e faiako leleí ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. ʻE toki maʻu pē ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e tangatá mo e fefiné ʻi ha founga lelei pehē koeʻuhí ke nau liliu ʻo mapuleʻi ʻenau moʻuí. He ʻikai lava ke fakamālohiʻi kinautolu ke nau anga-māʻoniʻoni pe hū ki hēvani. Kuo pau ke taki kinautolu pea ko hono ʻuhingá ke akoʻi lelei.11

ʻI he konifelenisi lahi ne toki ʻosi ʻi ʻEpelelí, ne akonaki ai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú.” ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene pōpoakí, naʻá ne ʻomi ha fatongia ki he māmaní kotoa ke nau ako ia mo fakalaulauloto ai ki he ngaahi moʻoní mo fakakaukau ki he liliu kuo fakahoko ʻe he ngaahi moʻoni ko iá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou tui ʻoku ope atu hotau fatongiá ʻi he ngāue pē ko iá. ʻOkú ta hoko ko ha konga ʻo e falukunga kakai ne vaheʻi ke fakaaʻu e ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻo e fanongonongó ni ki he loto ʻo e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau faiako semineli mo ʻinisititiutí ko ha fakalahi ia ʻo e kau palōfita, tangata kikite mo e tangata ma‘u fakahā ʻe toko 15, ʻi honau fatongia ki hono fakahā ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ki he toʻu tupú, ʻi hono teuteuʻi honau hala fonongá ʻi ha māmani puputuʻu. ʻOkú ta maʻu ʻa e fatongia mahuʻinga ko ia ke ngaohi e ngaahi tāpuaki ʻo e fanongonongó ni ke hoko ʻo moʻoni ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tau meaʻi kotoa pē ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi faingataʻa. ʻOku ngalo ʻi he māmaní e mahuʻinga mo e fatongia ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau moʻuí pea ʻoku mole ai e vīsone ʻo honau natula fakalangí. Kuo fakaʻau ʻo toe lahi ange e ngaahi fakakaukau fakaemāmani kuó ne fetongi e ngaahi moʻoni toputapu ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he loto ʻo e kakaí. ʻOkú ta maʻu ʻa e faingamālie maʻongoʻonga ke hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke tāpuekina e toʻu tupú mo ʻomi e ngaahi moʻoni ne fakahā mahino mo mālohi ʻi he fanongonongó ni ki honau ngaahi lotó.

Tuku ke u fakaʻaliʻali atu ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala kehe ne fakahoko ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa leleí fekauʻaki mo e founga ne fakamaʻu ai ʻe he moʻoní kinautolu, ʻo akoʻi ʻi he mahino mo e loto-toʻa, ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Elder Silva:Ko e meʻa ʻoku ʻuluaki haʻu ki heʻeku fakakaukaú ko e sīpinga ʻa e kau faiakó, koeʻuhí ko e maʻuʻanga tokoni ʻeni ʻoku tau vakai ki aí, ki he kau faiakó pea tau loto ke hangē ko kinautolú. Pea ne u fakakaukau maʻu pē, “ʻOku malava nai ke u maʻu ha fāmili ʻi ha ʻaho ʻo hangē ko iá? ʻOku malava nai ke u fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi ha ʻaho?” Ko ia, ko e liliu ʻe niʻihi ʻa e tokāteliné, ʻa e meʻa ʻoku akoʻi tefito ʻi he faʻifaʻitakiʻangá, ʻo hangē ko ia ʻoku nau pehē … — ʻoku fie maʻu ke tau tali ʻa e tokāteliné pea fakafenāpasi ki ai hotau tūkungá. Ne u feinga ke fai ʻeni ʻi he founga lelei taha ne malavá, ʻo fakatatau ki he meʻa ne u malavá, kae lava moʻoni ke u fakalakalaka he ʻaho takitaha mo fakahoko e ngaahi fili lelei tahá—ʻo hangē ko ia ne u fai ʻi hení, ko hono fili hoku uaifí, ʻa ia ko e taha ia e ngaahi meʻa naʻá ne toe tokoniʻi aú.

Sisitā Barreto:Ne u sio maʻu pē ki he ngaahi sīpinga ʻeku kau faiakó. Ko ia ʻoku ou kei manatuʻi lelei ha sīpinga ʻe taha. Naʻá ne kei siʻi, teʻeki ke mali. Ko ha fefine ne ʻosi ngāue fakafaifekau, ka ʻi he taimi ne u vakai ai ki heʻene akoʻi kimautolú ne u pehē, “ʻOku ou fie hangē ko iá. ʻOku ou fie hoko ʻo hangē ko iá” koeʻuhí ne hangē ia ko e Fakamoʻuí. Naʻá ne ʻofa lahi ʻiate kimautolu, pea ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne akoʻi ai kimautolú ne u ongoʻi ʻene ʻofá mo ʻene mateakiʻi e meʻa naʻá ne faí. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou pehē naʻe mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí—ne ikai ko ha papi ului au, ka ne ʻi ai ha taimi ului kiate au. Ne u tupuʻi Siasi, ko ia ʻi he taimi ne ma talanoa ai fekauʻaki mo ʻemau ngaahi talanoá, ne kiʻi kehe ʻeku talanoá koeʻuhí kuo teʻeki ke u manatuʻi ʻe au haʻaku veiveiua pe ʻikai tui ki he Siasí mo e ongoongoleleí. Naʻe fakanatula e meʻa kotoa pē kiate au. Ka ʻoku ou tui—ʻoku ou ʻilo ʻe ʻi ai ha taimi kuo pau ke ke ʻilo pau ai ʻe koe, pea ko e meʻa pē ia ne hokó —ko ʻeku seminelí ia mo e ʻinisititiutí, tautautefito ki he taimi seminelí. ʻI heʻeku foki ʻo fakakaukau ki aí, ko ha taimi mahuʻinga fau ia ne pau ai ke u fili e ʻuhinga ʻoku ou ʻi he siasí aí—pe naʻe moʻoni e siasí kiate au, pe naʻe ʻi ai haʻaku fakamoʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. Ko ia ai ʻoku ou aʻusia hoku tuʻunga lolotongá koeʻuhí ko e ngaahi ʻaho ko iá.

Sister Gonçalves: ʻUluakí, ʻi he ʻi ai ʻetau kau faiakó mo e kau takí, ʻoku ʻikai ko e pehē ʻoku nau haohaoa, ka ʻoku tau sioloto ke tau hangē ko kinautolú, ʻo maʻu ha fāmili tatau mo kinautolú, pea muimui ʻi heʻenau sīpingá, maʻu e mahino tatau, mo maʻu e ʻilo ko iá. Naʻe tokolahi ha kau taki ne nau fakahoko ha liliu mahuʻinga kiate au pea nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo u pehē ai, “ʻOku ou fie hangē ko kinautolú ʻi heʻeku tupu haké.” Naʻe hoko ʻeni ke u feinga maʻu pē ke fakahoko ha ngaahi fili fakapotopoto ʻi heʻeku moʻuí. Peá u laka māmālie ki muʻa. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Petinā fekauʻaki mo e uluí, ʻoku ʻikai hoko pē he taimi ko iá; ko ha meʻa ia ʻoku hoko māmālie, ko ha liliu ʻo e lotó, fakakaukaú, ʻulungāngá, mo e tokanga taha maʻu pē ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko ia naʻe muʻomuʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea naʻe tokoni leva ʻa e kau faiakó ni ke mahino kiate au ʻa e folofolá mo ako ke u saiʻia ai. Naʻe hoko leva ʻeni ko ha konga ʻeku moʻuí. Naʻá ku feinga ke fakahoko ha ngaahi fili fakapotopoto ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.

ʻEletā Soares: Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku ou fie lave ki ai he ʻaho ní ko hotau fatongia ke akoʻi ʻetau fānau akó ʻi he Laumālié. ʻOkú ta ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOkú ta hoko ko ʻEne kau fakafofonga kuo fakamafaiʻi mo fekauʻi ke ngāue mo fakafofongaʻi Iá. ʻI heʻeta hoko ko ʻEne kau fakafofongá, ʻoku ʻi ai ʻeta totonu ke maʻu ʻEne tokoní. Ko hono moʻoní ʻoku fie maʻu meiate kitautolu ke tau teuteu fakamātoato ki he lēsoni takitaha, taukei ʻi ha ngaahi pōtoʻi fakafaiako kehekehe mo ako e founga ke tokoni ai ki heʻetau kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke fili ʻi he anga māʻoniʻoní. Ka neongo ia, ʻoku mahino ko e maʻu ko ia e tokoni ʻa e ʻEikí ʻo fakafou he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi lēsoni ʻoku tau akoʻí, ʻoku fie maʻu ke tau moʻui taau mo e tokoni ko iá.

ʻI he lea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kau faiako ʻo e Siasí ne nau pehē: “Ko e konga mahuʻinga taha ʻo hoʻo tokoní, ʻa hoʻo teuteu fakalaumālie fakaʻahó, ʻo kau ai ʻa e lotú, ako e folofolá, pea mo e talangofua ki he ngaahi fekaú. ʻOku mau poupouʻi atu koe ke ke fakatapui hoʻo moʻuí ki hono moʻui fakamātoato ange ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻi ha founga kuo teʻeki ke ke fai kimuʻa.”12 Pea tau kolea leva e tokoni ʻa e ʻEikí, pea te Ne tāpuekina kitautolu ʻaki Hono Laumālié ke ʻilo e meʻa ke faí. Kātaki ʻo manatuʻi maʻu pē, ʻoku tokoni e faiako ʻaki ko ia e Laumālié ke tau akoʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi ha founga ʻe lava ke mahino lelei ange ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu mo fakaʻaiʻai kinautolu ke fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻenau moʻuí: “Ko ia, ko ia ʻoku malangá pea mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha.”13 Mahalo ko ha fakakaukau motuʻa eni, ka te u lava ʻo fakapapauʻi atu ʻe toki maʻu pē ʻe heʻetau kau akó ʻa e moʻoni taʻengatá ʻo fakafou ʻi he Laumālié ʻi hono akoʻi ʻi he Laumālié.

ʻOku ou saiʻia he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Nīfai e fakakaukau fakaʻofoʻofá ni: “Pea ko ʻeni ko au, Nīfai, ʻoku ʻikai te u malava ke tohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe akonaki ʻaki ʻi hoku kakaí; pea ʻoku ʻikai foki te u mālohi ʻi he tohí, ʻo hangē ko ʻeku leá; he ʻo ka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahū ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá.”14 He toki fakatongia mahuʻinga moʻoni ia ʻoku maʻu ʻe he Laumālié ʻi heʻetau faiakó, ke ʻoatu ʻa e moʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá!

Siʻoku kāinga ʻofeifna, ʻe malava ke tau leʻo-afea mo pōtoʻi lea ʻi he kakaí, ka taʻeʻoua e Laumālié he ʻikai ʻaonga hotau ngaahi tuʻunga malavá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni ʻo pehē “kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola [mai ai kiate kitautolu] ʻa e Laumālié ka ko e taimí ni.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē “ʻi he Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talafekaú. Te Ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki [hotau] ʻatamaí ʻa ia ʻoku finangalo e Tamaí mo e ʻAló ke [tau] maʻú. Ko Ia ʻa e Fakafiemālié. Te Ne ʻomi ha ongo ʻo e nonga ki [hotau] lotó. ʻOkú Ne fakamoʻoni ki he moʻoní mo fakapapauʻi e meʻa ʻoku moʻoní ʻi [heʻetau] fanongo mo lau e folofola ʻa e ʻEikí.”15

Ko e tefitoʻi moʻoni hono fā ʻoku ou fie lave ki aí ko e faiako mei he lotó. ʻOku ʻi ai ha kau faiako ʻoku nau lava ʻo faʻu mo fokotuʻutuʻu lelei ha ngaahi sētesi ʻoku mālie mo fakamāfana e fanongo ki aí. Ka ko e kau faiako ko ia ʻoku nau ʻomi e ngaahi fakakaukau moʻoní, pea lea mei he lotó, ʻa kinautolu ʻoku nau lava moʻoni ʻo ueʻi kitautolu ke ngāueʻi e ngaahi meʻa ʻoku tau akó. Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau faiako ko iá ʻoku ʻikai fuʻu lelei ʻi he lea he kakaí, ka ʻi he fanongo ʻa e kau akó kiate kinautolú, ʻoku fakaʻā honau matá ki ha mahino ʻoku toe lahi angé. ʻE lava ke fakatupulaki ʻe he kau faiako ko ʻení ha lotoholi ʻi honau lotó mo e fakakaukaú te ne takiekina mo fakaʻaiʻai e kau akó ʻi heʻenau fekumi ki he leleí mo tulifua ki he hakeakiʻí. Ko e kau faiako ko ia kuo nau tākiekina lahi taha ʻeku moʻuí ko kinautolu ia kuo nau akoʻi au mei honau lotó. Naʻe ʻikai ko e taukei taha kinautolu ʻi he ngaahi founga fakafaiakó, ka naʻa nau lava ʻo lea ʻaki e loto moʻoni. Ko ʻenau tākiekiná ʻoku ʻikai faʻa maʻu ia mei he fai pau ki he ngaahi lēsoni tukupau kuo ʻosi palaní pe ko e ngaahi fakakaukau fakaakó ka ko ha tokanga lahi ange, fakamātoato, loto moʻoni, mo e falala. Hangē ko e fakamatala ʻa e tokotaha faʻu tohi mo e faiako ʻAmelika ko Paaka Pāmé, “ʻOku maʻu ʻe he kau faiako leleí ha tuʻunga malava ki he fakafehokotakí. … Ko e ngaahi fakafehokotaki ʻoku fakahoko ʻe he kau faiako leleí ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi heʻenau ngaahi foungá ka ʻi honau ngaahi lotó—ko hono ʻuhingá, ko e lotóʻi hono tuʻunga totonú, ko e potu ia ʻoku fakafehokotaki ai ʻa e iló mo e ongó mo e laumālié mo e fakakaukaú ki he sino ʻo e tangatá.”16

Naʻe hoko hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko e sīpinga haohaoa ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá. Naʻe ʻasi Hono toʻukupu kelekelé ʻi he ʻoneʻone ʻo e matātahí kae ʻasi ha fakaʻilonga fakalaumālie ʻo ʻEne ngaahi akonakí ʻi he ngaahi loto pea mo e moʻui ʻa kinautolu kotoa naʻá Ne akoʻí. Naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻEne kau ākonga he kuonga ko iá—peá Ne fai mai e folofola tatau kiate kitautolu—“Muimui koe ʻiate au.”17

Sai, tau fanongo muʻa ki he fakamatala fakaʻosi ʻo hoku kaungā-ngāué mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku ou tui ʻoku teʻeki ke u fakafeʻiloaki atu kinautolu. Ko e ngaahi hoamali ko ʻení ko Kalausia mo Leinato Peleto, Luselia mo Maulo Konikavesi, mo Sīlia Malia mo Lamifo Siliva. Kuó u ʻiloʻi e tokolahi taha ʻo e niʻihi ko ʻení talu mei heʻemau kei īkí. Kuó u siofi kinautolu ʻi heʻenau moʻuí mo ako mei heʻenau ngaahi sīpinga māʻoniʻoní. Kuo nau hoko ko ha kau mēmipa faivelenga, faʻa kātaki, mo moʻui mateaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia kuo ohi hake honau ngaahi fāmilí ʻi he ongoongoleleí mo ngāue tōtōivi ʻi he ngaahi fatongia kuo uiuiʻi kinautolu ki ai ʻe he ʻEikí.

ʻEletā Barreto:Ne u maʻu ha ngaahi sīpinga lelei ʻaupito ʻi heʻeku moʻuí mei he kau palōfesa mo e kau faiako semineli mo e ʻinisititiutí, kae pehē foki mei he kau kouʻōtineita mo e kau talēkita semineli mo ʻinisititiutí. Kuó u feohi fakakaungāmeʻa lelei mo kinautolu talu mei ai. He ʻikai lava ke u fakahoungaʻi feʻunga kinautlu mo ʻenau ngaahi sīpingá ʻi heʻeku moʻuí. Ne nau hoko foki ko ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻaupito. Ne u maʻu maʻu pē ha loto falala ke talanoa kiate kinauotlu fekauʻaki mo ha faʻahinga meʻa pē. Ne nau fakahinohinoʻi mo akoʻi au, ne nau akoʻi e ongoongoleleí, ka ne maʻongoʻonga ʻenau sīpingá. Ne nau takiekina ʻeku moʻuí.

Sister Goncalves:ʻOku ou houngaʻia moʻoni ke maʻu ʻa e ongoongoleleí pea malava ke ohi hake ai hoku fāmilí mo vakai he ʻahó ni ki he fua ʻo e ngāue kotoa ko ia mei heʻeku kei siʻí. ʻOku ou manatuʻi e taimi ʻe taha naʻá ku ʻi muʻa ai ʻi he temipalé he taimi naʻe fakatapui aí, peá u maʻu ai e faingamālie ke hiva mo Palesiteni Kimipolo. Ko ʻemau faihivá ko Sisitā Lopo. Naʻe tokosiʻi e kakai ne nau lava ʻo hū ki he loki silesitialé, mo malava ʻo ongoʻi ʻi loto ʻi he temipalé ko e meʻa kotoa pē ne u ako aí, naʻá ku ako ʻi he toʻu tupú, naʻe mahuʻinga ia, pea ne u fiemaʻu moʻoni ke hokohoko atu ki he nofo taʻengatá. Ko ia ai ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí, pea ko ʻeku taumuʻá ke malava ʻo foki ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní fakataha mo hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá.

Elder Silva: Ko e meʻa ne u ʻuluaki fakakakau ki aí, ko e houngaʻia ki he kau faiako faivelenga ko iá, ko e kakai ia naʻa nau mateaki loto-fiemālie mo hokohoko moʻoni atu ke līʻoa ʻa e taimí mo teuteuʻi kinautolu ke faiako. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fua tautau ʻa e tākiekina lelei kuo lava ke fakahoko ʻe he kau faiakó ki heʻenau kau akó. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau toki ʻiloʻi pē ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai. Ka ʻoku nau fili moʻoni ke fakahoko e meʻa ʻoku totonú mo nofomaʻu ʻi he halá. Pea ʻoku ou houngaʻia moʻoni ʻi he meʻá ni. ʻOku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Kuó u aʻusia ha ngaahi meʻa he ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ko Siosefa Sāmita ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha palōfita he ʻahó ni ʻokú ne tataki kitautolu mo maʻu ʻa e fakahā, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku tataki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Siasí. Ko ʻeku ngaahi fakakaukaú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Elder Soares: Mālō ʻaupito siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina. ʻOfa ke faitāpuekina kotoa kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou hokohoko atu ke hoko ko ha tā sīpinga lelei ʻo e meʻa naʻa mou ako ʻi homou kei siʻí mo hokohoko atu ke fakaʻuhingaʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he loto ʻo e niʻihi kehé.

Ko e tefitoʻi moʻoni fakaʻosi mo mahuʻinga taha ʻoku ou fie vahevahe atú ko hono fakamoʻoniʻi e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní. Siʻoku kaungā-ngāue ʻi he ongoongoleleí, ʻe liliu ʻe he mālohi ʻo hoʻo fakamoʻoní e moʻui ʻa hoʻo kau akó ʻo taʻengata. Ko e meʻa ia ne hoko kiate kimautolú, pe ki heʻetau ngaahi kuí, ʻi heʻenau fanongo ki hono vahevahe ʻe he kau faifekaú ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Ko ha fakamoʻoni mālohi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mālohi ko ia ke maʻu ha moʻui lavameʻa mo ʻomi e nonga, fiemālie, mo e loto-fakapapau. ʻOkú ne fakapapauʻi mai kapau ʻe hokohoko atu hono tauhi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, ʻe fakaʻofoʻofa e moʻuí, malu e kahaʻú, pea ʻe malava ke lavaʻi e ngaahi poletaki te tau fetaulaki mo iá. ʻE poupouʻi ʻe hoʻo fakamoʻoni mālohí e tui ʻa hoʻo kau akó mo tokoni ke nau fakatupulaki ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. ʻE hoko ʻenau fakamoʻoní ko ha taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga te ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e mālohi ʻo e feilaulau huhuʻi fakalangi ʻa Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí. ʻI heʻenau ngāueʻi ʻenau fakamoʻoní ʻi he angamāʻoniʻoní, te u fakapapauʻi atu ʻe lava ke hoko ʻenau fakamoʻoní ko ha maluʻanga mei he ngaahi feinga ʻa e filí ke fakavaivaiʻi ʻenau tuí mo fakahū e taʻe tuí ki heʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi heʻenau moʻuí kotoa. ʻE foaki ange ʻe he fakavaʻé ni ha loto-toʻa ke fakahā mālohi ai e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní.

ʻOku pehē ʻe he hiva ʻa e Palaimelí: “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻeku Tamaí pea ʻokú ne ʻofa foki ʻiate au. ʻOku fanafana mai e Laumālié ʻo talamai ʻoku moʻoni, Mo talamai ʻoku moʻoni.”19

ʻI he laumālie tatau, ʻoku ou fie fakaʻosi ʻaki ʻeku lea he ʻaho ní hono vahevahe atu ʻeku fakamoʻoní; ko ha fakamoʻoni ne fakatupulaki ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea pea hokohoko atu ke tupulaki ʻi heʻeku fekumi, ʻi ha loto fakamātoato, ke mahino lelei ange kiate au e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe fuofua fakatōloloto e tenga ʻo e fakamoʻoni ko iá ʻi hoku lotó ʻe ha kau faifekau lelei ne nau akoʻi hoku fāmilí ʻi heʻeku kei siʻí. Ne lehilehiʻi hake leva au ʻe heʻeku mātuʻa faivelengá, ʻa ia ne na akoʻi au ʻo fakafou ʻi heʻena sīpingá mo e līʻoa ki he ʻEikí. Ne faifai ʻo tupulaki e tenga ʻo e fakamoʻoni ko iá ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa ʻeku kau faiako semineli fakaofó pea ueʻi ai au ke u ngāueʻi kinautolu ʻi heʻeku moʻuí ʻi ha taʻu siʻi.

ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne mamahi ko ʻeku ngaahi angahalá pea naʻe toetuʻu mo ʻomi ha faingamālie moʻoku ke liliu ʻeku tōʻongá. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne fakangaloki Ia maʻaku, naʻá Ne tafoki mei Heʻene ngaahi fie maʻú mo fakahoko tonu e meʻa ne kole ange ʻe he Tamaí ke Ne faí. Naʻa mo e mōmeniti ko ia ʻo e mamahi faufauá, naʻá Ne afeitaulalo mo fakahoko e meʻa ne finangalo e Tamaí ke Ne fakahokó.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻetau Tamai Hēvaní mo fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku mahino kiate Ia ʻa e mamahí. ʻOku ou ʻilo ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní. Naʻe fakahoko moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻOku ou ʻofa ʻi hoku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní, pea ʻoku ou saiʻia ke ngāue maʻa Kinaua. Kuó u faifeinga ke fakahaaʻi ʻeku ʻofa ki hoku ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí kotoa ʻo fakafou ʻi heʻeku ngāue maʻá e fānau ʻa e ʻOtuá. Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia moʻoni heʻeku kau faiako semineli mo ʻinisititiuti ne nau takiekina moʻoni au ʻo fakafou ʻi heʻenau mateaki mo e ʻofa he ngāue maʻá e ʻEikí. Naʻe kamata e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ko iá, pea ʻoku ou houngaʻia moʻoni ai.

ʻOku ou ʻofa atu siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine. Kuó u fiefia he faingamālie ke kau fakataha ai mo kimoutolu he ʻaho ní. Fakamālō atu he meʻa kotoa pē ʻoku mou fakahoko maʻá e ʻEikí mo Hono kakaí ʻi he māmaní. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson and Wendy W. Nelson, “Hope of Israel” (worldwide devotional for youth, June 3, 2018), supplement to the New Era,Aug. 2018.

  2. Vakai, Russell M. Nelson, “The Lord Uses the Unlikely to Accomplish the Impossible” (Brigham Young University–Idaho devotional, Jan. 27, 2015), byui.edu

  3. Henry B. Eyring, “We Must Raise Our Sights,” ʻi he Scott C. Esplin and Richard Neitzel Holzapfel, eds., The Voice of My Servants: Apostolic Messages on Teaching, Learning, and Scripture, (2010), 17.

  4. Mōsese 1:39

  5. Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí: Ko ha Tohi Tuʻutuʻuni maʻá e Kau Faiako mo e Kau Taki ʻi he Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú2012], 1

  6. Tohi Tuʻutuʻuni Fakalūkufuá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní(2020), 15.0.

  7. Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí x.

  8. ʻEfesō 4:11–13

  9. Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 33.

  10. 1 Tīmote 4:12

  11. Loma 1:16

  12. See “How to Be a Teacher When Your Role as a Leader Requires You to Teach,” (General Authority priesthood board meeting, Feb. 5, 1969).

  13. Ko Hono Akoʻi e Ongoongoleleí ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuíko ha fakahinohino ki he Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au: Ko ha Maʻuʻanga Tokoni Fakaako maʻá e Toʻu Tupú,2012), 2.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:22

  15. 2 Nīfai 33:1

  16. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate IaEnsign Mē 2020, 90.

  17. Parker J. Palmer, The Courage To Teach: Exploring the Inner Landscape of a Teacher’s Life (1998), 11.

  18. Sione 21:22

  19. ʻOku moʻui ʻEku TamaíTohi Hiva ʻa e Fānaú,8

Paaki