Opći sabor
Ljubite neprijatelje svoje
Opći sabor u listopadu 2020.


16:19

Ljubite neprijatelje svoje

Znanje da smo svi djeca Božja pruža nam viziju vrijednosti drugih ljudi te sposobnost da se uzdignemo iznad predrasuda.

Gospodinova su naučavanja za vječnost i za svu Božju djecu. U ovoj ću poruci pružiti neke primjere iz Sjedinjenih Država, ali načela koja naučavam primjenjiva su posvuda.

Živimo u vremenu ljutnje i mržnje u političkim odnosima i procedurama. Osjetili smo to ovoga ljeta kada su neki išli dalje od mirnih prosvjeda i upustili se u destruktivno ponašanje. Osjećamo to u nekim trenutnim kampanjama za javne službe. Nažalost, nešto se od toga čak prelilo i na političke izjave i neljubazne osvrte na našim crkvenim sastancima.

U demokratskoj vladavini uvijek ćemo imati neslaganja nad predloženim kandidatima i politikama. Međutim, kao Kristovi sljedbenici moramo se odreći ljutnje i mržnje s kojima se o političkim odabirima debatira ili potkazuje u mnogim okruženima.

Propovijed na gori

Evo jednog od Spasiteljevih naučavanja, vjerojatno dobro poznatih, ali rijetko primjenjivanih:

»I gle, zapisano je također: Ljubi bližnjega svoga i mrzi neprijatelja svoga.

No gle, ja vam kažem: Ljubite neprijatelje svoje, blagoslivljajte one koji vas kunu, činite dobro onima koji vas mrze, i molite se za one koji vas s prezirom koriste i progone« (3 Nefi 12:43–44). 1

Naraštajima su Židovi bili podučavani da mrze svoje neprijatelje te su tada patili pod prevlašću i okrutnošću rimske okupacije. Ipak, Isus ih je podučavao da »ljub[e] neprijatelje svoje« i »čin[e] dobro onima… koji [ih] s prezirom koriste«.

Isus naučava u Amerikama

Kakvo revolucionarno naučavanje za osobne i političke odnose. No to je i dalje ono što naš Spasitelj zapovijeda. U Mormonovoj knjizi čitamo: »Jer zaista, zaista, kažem vam, onaj tko ima duha sukobljavanja nije od mene, već je od đavla, koji je otac sukobljavanja, i on podjaruje srca ljudi da se sa srdžbom međusobno sukobljavaju« (3 Nefi 11:29).

Voljeti naše neprijatelje i naše protivnike nije lako. »Većina nas nije dosegnula taj stupanj… ljubavi i praštanja«, primijetio je predsjednik Gordon B. Hinckley, nadodavši: »Potrebna je samodisciplina gotovo veća nego što smo za to sposobni.« 2 No to mora biti ključno jer je to dio Spasiteljeve dvije velike zapovijedi: »Ljubi Gospodina Boga svoga« i »Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe« (Matej 22:37, 39). I to mora biti moguće jer je on također naučavao: »Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete!« (Matej 7:7). 3

Kako obdržavamo ove dvije božanske zapovijedi u svijetu u kojem smo također podložni ljudskim zakonima? Srećom, imamo Spasiteljev vlastiti primjer toga kako uravnotežiti njegove vječne zakone s primjenjivosti zakona koje su ljudi postavili. Kada su ga protivnici nastojali uhvatiti u stupicu pitanjem o tome bi li Židovi trebali plaćati poreze Rimu, ukazao im je na carevu sliku na njihovim novčićima i izjavio: »Dakle… dajte caru carevo, a Bogu Božje!« (Luka 20:25). 4

Dajte caru

Stoga, mi trebamo slijediti ljudske zakone (dati caru) kako bismo mironosno živjeli pod civilnom vlasti te slijedimo Božje zakone prema našem vječnom odredištu. No kako to činimo, naročito kako učimo voljeti naše protivnike i naše neprijatelje?

Spasiteljevo naučavanje da se ne sukobljavamo »sa srdžbom« dobar je prvi korak. Đavao je otac sukoba i on je taj koji iskušava ljude da se sa srdžbom sukobljavaju. On potiče neprijateljstvo i odnose pune mržnje među pojedincima i unutar skupina. Predsjednik Thomas S. Monson naučavao je da je ljutnja »Sotonino oruđe« jer »biti srdit znači popustiti utjecaju Sotone. Nitko nas ne može naljutiti. To je naš odabir.« 5 Ljutnja je put do podjele i neprijateljstva. Krećemo se ka ljubavi prema našim protivnicima kada izbjegavamo ljutnju i neprijateljstvo prema onima s kojima se ne slažemo. Također pomaže ako smo voljni učiti od njih.

Među ostalim načinima za razvijanje moći da volimo druge jest jednostavna metoda opisana u vrlo starom mjuziklu. Kada pokušamo razumjeti ljude različitih kultura i povezati se s njima, trebali bismo pokušati upoznati ih. U bezbrojnim okolnostima, sumnja stranca ili čak neprijateljstvo uzmiču pred prijateljstvom ili čak ljubavi kada osobni kontakti dovedu do razumijevanja i obostranog poštovanja. 6

Čak i veća pomoću u učenju da volimo svoje protivnike i neprijatelje jest nastojanje da razumijemo moć ljubavi. Evo triju od mnogih proročkih naučavanja o tome.

Prorok Joseph Smith naučavao je kako je »vremenom prokušana izreka da ljubav rađa ljubav. Izlijevajmo ljubav – pokažimo svoju ljubaznost prema cijelom ljudskom rodu.« 7

Predsjednik Howard W. Hunter naučavao je: »Svijet u kojem živimo uvelike bi pogodovao kada bi muškarci i žene posvuda primjenjivali čistu ljubav Kristovu koja je ljubazna, krotka i ponizna. Ona je bez zavisti ili oholosti… Ne traži ništa zauzvrat… Nema mjesta za zadrtost, mržnju ili nasilje… Potiče različite ljude da žive skupa u kršćanskoj ljubavi bez obzira na vjerska uvjerenja, rasu, nacionalnost, financijski ugled, obrazovanje ili kulturu.« 8

I predsjednik Russell M. Nelson pozivao nas je da »proširimo naš krug ljubavi da obuhvati cijelu ljudsku obitelj«. 9

Ključan dio ljubavi prema našim neprijateljima jest davati caru obdržavanjem zakona naših raznih država. Iako su Isusova naučavanja bila revolucionarna, on nije zagovarao revoluciju niti kršenje zakona. On je naučavao bolji način. Suvremena objava naučava isto:

»Nek nitko ne krši zakone zemlje, jer onaj koji obdržava zakone Božje nema potrebe kršiti zakone zemlje.

Stoga, budite podložni moćima koje jesu« (Nauk i savezi 58:21–22).

I u našem se članku vjere, koji je napisao prorok Joseph Smith nakon što su prvi sveci propatili teške progone od strane dužnosnika Missourija, izjavljuje: »Vjerujemo da trebamo biti podložni kraljevima, predsjednicima, vladarima i sucima, da se trebamo pokoravati zakonu, poštivati ga i podržavati« (Članci vjere 1:12).

To ne znači da se slažemo sa svime što se čini silom zakona. To znači da smo poslušni trenutnom zakonu i koristimo mirna sredstva za njegovu izmjenu. To također znači da smireno prihvaćamo rezultate izbora. Nećemo sudjelovati u nasilju kojim prijete oni razočarani ishodom. 10 U demokratskom društvu uvijek imamo priliku i dužnost mirno ustrajati do narednih izbora.

Spasiteljevo naučavanje da volimo naše neprijatelje temelji se na stvarnosti da su svi smrtnici Božja ljubljena djeca. To vječno načelo i neka temeljna načela zakona stavljena su na kušnju u nedavnim prosvjedima u mnogim američkim gradovima.

Mirni prosvjed

Čini se da su u jednom ekstremnom slučaju neki zaboravili kako Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Država jamči »pravo naroda na mirno okupljanja i podnošenje zahtjeva vladi za ispravljanje uvreda«. To je odobreni način za podizanje javne svijesti i fokusiranje na nepravde u sadržaju ili primjeni zakonā. I bilo je nepravdi. U javnom smo djelovanju i u našim osobnim stavovima imali rasizma i povezanih uvreda. U svojem nas je uvjerljivom osobnom eseju velečasna Theresa A. Dear iz Nacionalne udruge za unapređenje obojenih osoba (NAACP) podsjetila da »rasizam napreduje na mržnji, ugnjetavanju, koluziji, pasivnosti, ravnodušnosti i tišini«. 11 Kao građani i članovi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana moramo činiti bolje kako bismo pomogli iskorijeniti rasizam.

Nezakoniti građanski nemir

Čini se da je drugom ekstremu manjina sudionika i pristaša ovih prosvjeda i nezakonitih djela koja su ih slijedila zaboravila kako su prosvjedi koji su zaštićeni Ustavom mirni prosvjedi. Prosvjednici nemaju pravo uništavati, unakazivati ili krasti imovinu niti potkopavati vladine zakonite policijske snage. Ustav i zakoni ne sadrže poziv na revoluciju i anarhiju. Svi mi – policija, prosvjednici, pristalice i promatrači – trebamo shvatiti granice naših prava i važnost naše dužnosti da ostanemo unutar granice postojećeg zakona. Abraham Lincoln bio je u pravu kada je rekao: »Ne postoji uvreda za koju je zakon rulje prikladan način obeštećenja.« 12 Ispravljanje uvreda koju vrši rulja nezakonito je obeštećenje. To je anarhija, stanje koje nema učinkovitu vladu niti službeni oblik policije, koje potkopava umjesto da štiti pojedinačna prava.

Jedan je od razloga što su nedavni prosvjedi u Sjedinjenim Državama bili šokantni tolikim mnogima taj što se neprijateljstva i nezakonitosti koje se osjećaju među raznim etničkim skupinama u drugim narodima ne bi trebale osjećati u Sjedinjenim Državama. Ova bi država trebala biti bolja u uklanjanju rasizma, ne samo protiv crnih Amerikanaca koji su bili najvidljiviji u nedavnim prosvjedima, već i protiv Latinoamerikanaca, Azijata i drugih skupina. Povijest rasizma ovog naroda nije sretna i moramo činiti bolje.

Otok Ellis
Imigranti

Sjedinjene Države utemeljili su doseljenici različitih nacionalnosti i etničkih pripadnosti. Njihova ujedinjavajuća svrha nije bila uspostaviti određenu vjeru ili ovjekovječiti bilo koju od različitih kultura ili plemenskih privrženosti starih država. Naš je utemeljiteljski naraštaj nastojao biti ujedinjen novim ustavom i zakonima. Time ne mislim da su naši ujedinjavajući dokumenti ili tadašnje razumijevanje njihovog značenja bili savršeni. Povijest prva dva stoljeća Sjedinjenih Država pokazala je potrebu za mnogim dotjerivanjima, poput prava glasanja za žene i, posebice, ukidanje ropstva te postavljanje zakona kojima će se jamčiti da će oni koji su bili porobljeni imati sve uvjete slobode.

Dvoje znanstvenika sa Sveučilišta Yale podsjetilo nas je:

»Unatoč svim svojim manama, Sjedinjene su Države jedinstveno opremljene za ujedinjavanje raznolikog i podijeljenog društva…

Njezini građani ne trebaju birati između nacionalnog identiteta i multikulturalizma. Amerikanci mogu imati oboje. No ključ je konstitucionalan patriotizam. Trebamo ostati ujedinjeni po Ustavu i kroz njega, bez obzira na naše ideološke nesuglasice.« 13

Prije mnogo godina, Britanski ministar vanjskih poslova dao je sljedeći sjajan savjet u debati u Donjem domu Parlamenta: »Nemamo vječnih saveznika i nemamo trajnih neprijatelja. Naši su interesi vječni i trajni, a te je interese naša dužnost slijediti.« 14

To je dobra sekularna osnova za slijeđenje »vječni[h] i trajni[h]« interesa u političkim pitanjima. Uz to, nauk Gospodinove Crkve podučava nas još jednom vječnom interesu koji bi nas trebao voditi: naučavanja našeg Spasitelja koji je nadahnuo Ustav Sjedinjenih Država i osnovne zakone mnogih naših zemalja. Odanost uspostavljenom zakonu umjesto privremenim »saveznicima« najbolji je način da volimo naše protivnike i neprijatelje dok tražimo ujedinjenost u različitostima.

Znanje da smo svi djeca Božja pruža nam božansku viziju vrijednosti svih drugih ljudi te volju i sposobnost da se uzdignemo iznad predrasuda i rasizma. Kako sam mnogo godina živio na raznim mjestima ove nacije, Gospodin me podučio da je moguće biti poslušan zakonima naše nacije i nastojati ih poboljšati te također voljeti naše protivnike i neprijatelje. Iako nije lagano, moguće je uz pomoć našega Gospodina Isusa Krista. On je dao ovu zapovijed da volimo i on obećava svoju pomoć dok joj nastojimo biti poslušni. Svjedočim da nas naš Nebeski Otac i njegov Sin Isus Krist vole i oni će nam pomoći. U ime Isusa Krista. Amen.

Napomene

  1. Vidi i Luka 6:27–28; 30

  2. Gordon B. Hinckley, »The Healing Power of Christ«, Ensign, studeni 1988., 59.; vidi i Teachings of Gordon B. Hinckley (1997.), 230.

  3. Vidi i Nauk i savezi 6:5

  4. Vidi i Matej 22:21; Marko 12:17

  5. Thomas S. Monson, »School Thy Feelings, O My Brother«, Lijahona, studeni 2009., 68.

  6. Vidi Becky i Bennett Borden, »Moving Closer: Loving as the Savior Did«, Ensign, rujan 2020., 24. – 27.

  7. Joseph Smith, History of the Church, 5:517. Slično tome, Martin Luther King ml. (1929. – 1968.) rekao je: »Uzvraćanje nasiljem na nasilje umnožava nasilje, nadodajući dublju tamu noći već lišenoj zvijezda. Tama ne može istjerati tamu; samo svjetlo može učiniti to. Mržnja ne može istjerati mržnju; samo ljubav može učiniti to« (Where Do We Go from Here: Chaos or Community? [2010.], 64. – 65.).

  8. Naučavanja predsjednika Crkve: Howard W. Hunter (2015.), 263.

  9. Russell M. Nelson, »Blessed Are the Peacemakers«, Lijahona, studeni 2002.; vidi i Teachings of Russell M. Nelson (2018.), 83.

  10. Vidi »A House Divided«, Economist, 5. rujna 2020., 17. – 20.

  11. Theresa A. Dear, »America’s Tipping Point: 7 Ways to Dismantle Racism«, Deseret News, 7. lipnja 2020., A1

  12. Abraham Lincoln, govor na Veleučilištu Mladića, Springfield, Illinois, 27. siječnja 1838.; John Bartlett, Bartlett’s Familiar Quotations, 18. izdanje (2012.), 444.

  13. Amy Chua i Jed Rubenfeld, »The Threat of Tribalism«, Atlantic, listopad 2018., 81., theatlantic.com

  14. Henry John Temple, vikont Palmerston, govor u Donjem domu Parlamenta, 1. ožujka 1848.; Bartlett, Bartlett’s Familiar Quotations, 392.; naglasak nadodan