Konafesi Aoao
E Silafia ma Alofa Le Atua ia te Oe
Konafesi aoao ia Oketopa 2023


E Silafia ma Alofa Le Atua ia te Oe

O le fuafuaga o le fiafia a le Atua e faatatau uma ia te oe. O oe o Lona atalii/afafine faapelepele e taua tele.

Ono tausaga talu ai, sa tietie atu ai lo matou aiga i le po i fafo tonu atu lava o le aai o Oxford. E pei lava ona masani ai ma tamaiti laiti, sa manaomia ona matou malolo ma o lea sa matou mauaina se pamukesi o i ai ni faleoloa eseese ma ni fale’aiga. Sa matou feosofi ma le faaeteete i fafo o le taavale, asiasi i le faleoloa, ma toe faasasa’o i le taavale, ma faaauau la matou malaga.

Sefululima minute mulimuli ane, ae fesili mai le ma atalii ulumatua i se fesili taua: “O fea Jasper?” E nofo Jasper na o ia i le pito i tua o le taavale. Sa faapea i matou ua moe pe o lafi foi pe o fai foi sana togafiti ia matou.

Ina ua siaki lelei e lona uso tua o le taavale, sa ma iloa ai e le o i ai iina le ma atalii e lima tausaga. Sa tumu o ma’ua loto i le popole. A o matou toe tietie atu i le pamukesi, sa matou aioi atu i le Tama Faalelagi ia puipuia ia Jasper. Sa ma viliina leoleo ma ta’u i ai le tulaga na i ai.

Ina ua matou taunuu atu ma le atuatuvale, i le silia ma le 40 minute mulimuli ane, na matou maua ai ni taavale leoleo se lua i le paka o taavale, ma moli o loo faaemoemo. I totonu o se tasi o na taavale, sa i ai Jasper, o loo ta’alo’alo i faamau. O le a le galo lava ia te a’u le olioli na matou lagonaina i le toefaatasia ma ia.

O le tele o aoaoga faafaataoto a le Faaola e taulai i le faapotopotoina, toefuataiina, po o le taumafai e sue ia maua mea sa faataapeapeina pe leiloloa. O nisi o nei faataoto o le faataoto i le mamoe na se, o le tupe na leiloa, ma le atalii faamaumau oa.1

A ou toe mafaufau ai pea i lenei mea na tupu ia Jasper i le aluga o tausaga, sa ou tomanatu ai i le faasinomaga paia ma le taua o fanau a le Atua, le mana togiola a Iesu Keriso, ma le alofa atoatoa o se Tama i le Lagi, o lē e silafia oe ma au. Ou te faamoemoe e molimau atu i nei upumoni i le asō.

1. Fanau a le Atua

E faigata le olaga. E toatele tagata e lagona le lofituina, tuuatoatasi, faaesea, pe lē lavavā. A oo ina faigata mea, atonu tatou te lagona ua tatou se ese pe ua pa’u’ū atu i tua. O le iloa ai o i tatou uma o fanau a le Atua, ma o tagata o Lona aiga faavavau o le a toe maua ai se lagona o i tatou o ni ō ma le faamoemoega.2

Na faasoa mai e Peresitene M. Russell Ballard: “E tasi le faasinomaga taua ua tofusia ai i tatou i le taimi nei ma le faavavau. … O oe ma sa avea pea lava oe o se atalii po o se afafine o le Atua. … O le malamalama ai i lenei upumoni—malamalama moni i ai ma taliaina—e suia ai olaga.”3

Aua ne’i e malamalama sese pe tuumaualaloina lou taua i lou Tama Faalelagi. E le o oe o se fua tulagalua faafuaveta o le natura, se matuaoti na foafoa e le atulaulau, po o se taunuuga o anomea e tupu faafuasei i le aluga o taimi. O le mea e i ai se mamanu, e i ai foi se fai mamanu.

E i ai le uiga ma le faamoemoega o lou olaga. O le Toefuataiga faifai pea o le talalelei a Iesu Keriso, e aumaia ai le sulu ma le malamalama e tusa ai ma lou faasinomaga paia. O oe o se afafine/atalii faapelepele o le Tama Faalelagi. O oe lava o loo faatatau i ai na faataoto ma aoaoga uma. E alofa tele le Atua ia te oe na Ia auina mai ai Lona Alo, e faamalolo, lavea’i, ma togiola oe.4

Na aloa’ia e Iesu Keriso le natura paia ma le taua e faavavau o tagata taitoatasi.5 Sa Ia faamalamalama ai le auala e avea ai poloaiga sili e lua ia alofa i le Atua ma alolofa i o tatou tuaoi ma faavae o poloaiga uma a le Atua.6 O se tasi o o tatou tiutetauave paia o le tausia o i latou e le tagolima.7 O le mafuaaga lea, i le avea ai o soo o Iesu Keriso, tatou te “tauave avega a le tasi [ma le isi], … faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa …, ma faamafanafana atu ia te i latou o e e manaomia le faamafanafanaga.”8

O talitonuga faalelotu e le gata ina faatatau i lo tatou sootaga ma le Atua; ae e faatatau foi i lo tatou sootaga i le tasi ma le isi. Na faamatala mai e Elder Jeffrey R. Holland e faapea, o le upu faa-Peretania o le religion e sau mai le Latina relikare, o lona uiga “ia nonoa” po o le, upu, “ia toe-nonoa.” O lea, “o le talitonuga faalelotu moni [o] le nonoa lea e fusia ai i tatou i le Atua ma le tasi ma le isi.”9

O le ala tatou te taulima ai e le tasi ma le isi e matuai taua moni lava. Ua aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson, “E manino lava le savali a le Faaola: O Ona soo moni e atia’e, siitia, faamalosiau, faasufi, ma musuia.”10 E sili atu lea ona taua pe a lagona e o tatou uso faimalaga le sē, tuuatoatasi, faagaloina, pe aveesea.

Tatou te le tau tilotilo mamao e sue tagata o loo tauivi ma faigata. E mafai ona tatou amata e ala i le fesoasoani i se tasi i o tatou lava aiga, aulotu, po o le pitonuu. E mafai foi ona tatou saili e fesoasoani i mafatiaga o le 700 miliona o tagata o loo ola i le mativa tele na’ua11 o le 100 miliona o tagata ua faaaunu’ua faamalosi ona o sauaga, taua, ma sauaga e faavae i le faasinomaga.12 O Iesu Keriso o le faataitaiga lelei atoatoa o le tausia o i latou e manaomia le fesoasoani--o ē matelaina, o le tagata ese, o ē mama’i, o ē matitiva, ma ē o faafalepuipuiina. O Lana galuega o la tatou galuega foi lea.

Ua aoao mai Elder Gerrit W. Gong e faapea “e tele ina tatou maua lo tatou ala e foi atu ai i le Atua e ala i sootaga ma isi.”13 O lena tulaga, e tatau ai ona avea a tatou uarota o se maluapapa mo fanau uma a le Atua. Pe o tatou auai ma le faalēano i le lotu pe o fatu faato’aga ia pitonuu o lo latou faamoemoe o le tapua’i, manatua Keriso, ma auauna atu le tasi i le isi?14 E mafai ona tatou uai atu i le fautuaga a Peresitene Nelson ia faaitiitia le faamasinosino, ae faatele le alofa, ma tuu atu le alofa mama o Iesu Keriso e ala i a tatou upu ma faatinoga.15

II. O Le Mana Togiola o Iesu Keriso

O le Togiola a Iesu Keriso o le faaaliga silisili lea o le alofa o le Tama Faalelagi mo Lana fanau.16 O le upu togiola ua faamatalaina ai le tulaga o le ‘ia tasi’ o i latou o e ua vavaeeseina pe ua tuueseeseina.

O le misiona a lo tatou Faaola o le saunia lea e toefoi atu ai i le Tama Faalelagi ma le mapusaga i le malaga. Ua silafia e le Faaola e ala i Lona aafiaga le ala e lagolago ai i tatou e ala i luitau o le olaga.17 Aua ne’i sese ai: o Keriso o lo tatou lavea’i ma le fomai o o tatou agaga.

A tatou faaalia lo tatou faatuatua, e fesoasoani o Ia ia tatou fetaomi atu i luma e ala atu i faigata. O loo faaauau pea ona tuuina mai Lana valaaulia alofa ma le alofa mutimutivale:

“O mai ia te a’u, outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o a’u foi e malolo ai outou.

“Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te au, … ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.”18

O le upu valiata o le amo, e mamana. E pei ona faamatala mai e Peresitene Howard W. Hunter: “O le amo o se mea … e mafai ai e le malosi o se manu lona lua ona tuufaatasi ma faaluaina ai le taumafaiga a se manu e tasi, e faasoa ai ma faaitiitia ai le galuega mamafa a le suotosina o le [galuega o loo faamaeaina nei]. O se avega na lofituina pe atonu foi e le mafai e se toatasi ona tauave, e mafai ona tauaveina lelei e se toalua ua noatia faatasi i se amo masani.”19

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “E te sau ia Keriso ina ia amo faatasi ma Ia ma Lona mana, ina ia e le tosoina na o oe le avega o le olaga. O loo e tosoina le avega o le olaga ua amo faatasi ma le Faaola ma le Togiola o le lalolagi.”20

E faapefea ona tatou amo faatasi pe noatia i tatou lava i le Faaola? Ua faamalamalama mai e Elder David A. Bednar:

“O le osia ma le tausia o feagaiga paia e tuufaatasia ai i tatou ma le Alii o Iesu Keriso. O le mea moni lava, o loo augani mai le Faaola ia i tatou ina ia faalagolago atu ma tatou galulue faatasi ma Ia. …

“E le o tuua na o i tatou ma e le tatau ona tuua na o i tatou.”21

I soo se tasi o mafatia, sē, fememea’i: E te le tau faia na o oe lenei mea.22 E ala i le Togiola a Keriso ma Ana sauniga e mafai ona amo faatasi pe noatia oe ia te Ia. O le a ia saunia ma le alofa le malosi ma le faamalologa e te moomia e faafetaia’ia ai le malaga o i luma. O Ia lava o le maluapapa mai a tatou afā.23

III. O Le Alofa o le Tama Faalelagi

Ina ia manino, o Jasper e mālie, lotoalofa, atamai, ma faalogogata. Ae o le mea sili ona taua i lenei tala, o ia o lo’u atalii. O ia o lo’u atalii, ma ou te alofa ia te ia e sili atu nai lo le mea o le a ia iloa. Afai e faapea se lagona o se tamā faalelalolagi e le atoatoa e uiga i sona atalii/afafine, mata e mafai ona outou silafia lagona o se Tama Faalelagi atoatoa, alofa, ma ua faamamaluina ia te oe?

I a’u uo pele o le tupulaga faia’e, Gen Z ma Gen Alpha: Faamolemole ia outou iloa o le faatuatua e manaomia ai le galue.24 Ua tatou ola i se taimi ua toatele i latou na o le “vaai e talitonu ai.” E mafai ona faigata le faatuatua ma manaomia ai filifiliga. Ae o loo tali mai tatalo.25 E mafai foi ona lagonaina tali.26 O nisi o mea e sili ona moni i le olaga e le o vaaia; e mafai ona pa’i i ai, iloa, ma o’o i ai. E moni foi na mea.

E finagalo Iesu Keriso ia outou iloa ma ia i ai se sootaga ma lo outou Tama o i le Lagi.27 Na Ia aoao mai, “O ai se tagata o ia te outou, e i ai se atalii, o tutu i fafo ma faapea mai, Tamā, tatala mai lou fale se’i ou alu atu i totonu e talisua ma oe, o le a lē faapea atu, Sau i totonu, lo’u atalii; aua o a’u mea o āu ia, o āu foi o a a’u ia?”28 E mafai ona e mafaufau i se foliga e sili ona patino, ma alofa o le Atua le Tama Faavavau?

O oe o Lona atalii/afafine. Afai o e lagona ua e sē, afai o i ai ni au fesili pe ua le o i ai le poto, afai o e tauivi ma ou tulaga, pe o tauivi ma mataupu faavae faaleagaga, liliu atu ia te Ia. Tatalo ia te Ia mo se faamafanafanaga, alofa, tali, ma se taitaiga. Po o a lava mea e manaomia, ma pe o fea lava foi o e i ai, ia liligi atu lou loto i lou Tama Faalelagi. Mo nisi, atonu tou te mananao e mulimuli i le valaaulia a Peresitene Nelson ma fesili “pe o i ai moni o Ia iina—pe Na Te silafia oe. Ōle atu ia te Ia po o a ni Ona lagona e uiga ia te oe. Ona e faalogo lea.”29

Uso e ma tuafafine pele:

  • Ia iloa lou Tama i le Lagi. E atoatoa ma alofa o Ia.

  • Ia iloa pe o ai Iesu Keriso.30 O Ia o lo tatou Faaola, ma le Togiola. Ia noatia oe lava ma i latou e te alofa i ai ia te Ia.

  • Ma ia e iloa pe o ai oe. Ia iloa lou faasinomaga paia moni. O le fuafuaga o le fiafia a le Atua e faatatau uma ia te oe. O oe o Lona atalii/afafine faapelepele e taua tele. Na te silafia ma alofa ia te oe.

O nei upumoni faigofie ae faatomua, ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Luka 15:4–32.

  2. Tagai Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina atu o le Talalelei a Iesu Keriso (2023), 1.

  3. M. Russell Ballard, “Children of Heavenly Father” (Faigalotu i le Brigham Young University, Mati. 3, 2020), speeches.byu.edu.

  4. Tagai i le Ioane 3:16; Mosaea 15:1; 3 Nifae 17:6–10.

  5. Tagai i le Tala’i La’u Talalelei, mataupu 3.

  6. Tagai i le Mataio 22:36–40.

  7. Tagai i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 1.2, Gospel Library.

  8. Mosaea 18:8–9.

  9. Tagai i le Jeffrey R. Holland, “Religion: Bound by Loving Ties” Brigham Young University devotional, Aug. 16, 2016), speeches.byu.edu.

  10. Tagai Russell M. Nelson, “Ua Manaomia i Latou e Faatupuina le Filemu,” Liahona, Me 2023, 99.

  11. “O le aofai o tagata i le mativa tele na tulai mai i le 70 miliona i le silia ma le 700 miliona tagata” (“Poverty,” Nov. 30, 2022, World Bank, worldbank.org).

  12. “More than 100 million people are forcibly displaced” (“Refugee Data Finder,” May 23, 2022, United Nations High Commissioner for Refugees, unhcr.org).

  13. Gerrit W. Gong, “Potu i le Faletalimalo,” Liahona, Me 2021, 27.

  14. Tagai i le Tusitaulima Aoao, 1.3.7, Gospel Library.

  15. Tagai Russell M. Nelson, “Ua Manaomia i Latou e Faatupuina le Filemu, 98–101.

  16. Tagai i le Ioane 3:16.

  17. Tagai i le Alema 7:11–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:8.

  18. Mataio 11:28–29.

  19. Howard W. Hunter, “Come unto Me,” Ensign, Nov. 1990, 18.

  20. O le Misiona ma le Galuega a le Faaola: O Se Talanoaga ma Elder Russell M. Nelson,” Ensign, Iuni 2005, 19.

  21. David A. Bednar, “Tauave ma le Faigofie a Latou Avega,” Liahona, Me 2014, 88.

  22. Na saunoa Peresitene Camille Johnson: “Uso e ma tuagane, e le mafai ona ou faia na o a’u, ma ou te le tau faia na o a’u, ma o le a ou le faia lava. O le filifili ia noatia i lo’u Faaola, o Iesu Keriso, e ala i feagaiga na ou osia ma le Atua, ‘Ou te mafaia mea uma lava i le faamalosi mai o Keriso ia te au’ [Filipi 4:13]” (“O Iesu Keriso o le Mapusaga,” Liahona, Me 2023, 82).

  23. Tagai i le Salamo 62:6–8.

  24. Tagai i le Iakopo 2:17.

  25. Tagai i le Mataio 7:7–8; Iakopo 1:5.

  26. “O le Agaga Paia o le Fesoasoani (Ioane 14:260. E pei ona mafai ona faanā e le leo faaoleole o se matua alofa se tamaitiiti e tagi, e mafai foi e musumusuga a le Agaga ona faatoafilemu o tatou atuatuvalega, faafilemu o tatou popolega vinavina o lo tatou olaga, ma faamafanafana i tatou pe a tatou faavauvau. E mafai e le Agaga Paia ona faatumulia i tatou ‘i le faamoemoe ma le alofa atoatoa” ma “aoao atu ia [i tatou] mea filemu o le malo’ (Moronae 8:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2)” (Autu ma Fesili, “Agaga Paia,” Gospel Library).

    “O le Agaga Paia ‘molimau i le Tama ma le Alo’ (2 Nifae 31:18). Ua na o le mana lava o le Agaga Paia e mafai ai ona tatou maua se molimau maumaututu e uiga i le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso.

    “E molimau mai le Agaga Paia i le upumoni, ma o Lona mana e mafai ai ona tatou ‘iloa le moni o mea uma lava’ (Moronae 10:5)” (“O Le Agaga Paia e Molimau i le Upumoni,” Liahona, Mat. 2010, 14, 15).

    “Ae a oo mai Le Faamafanafana, o lē o le a ou auina mai ia te outou mai le Tama, le Agaga o le upu moni, lea e mai le Tama, o le a molimau o ia ia te a’u” (Ioane 15:26).

  27. Tagai i le Ioane 14:6–7; 17:3.

  28. Faaliliuga Iosefa Samita, Mataio 7:17 (in the Bible appendix).

  29. Russell M. Nelson, “Sau, Mulimuli Mai ia te A’u,” Liahona, Me 2019, 91.

  30. Tagai i le Mareko 8:27–29.

Lolomi