Konafesi Aoao
Le Alii e, Matou Te Fia Feiloai ma Iesu
Konafesi aoao ia Oketopa 2023


Le Alii e, Matou Te Fia Feiloai ma Iesu

Tatou te fia feiloai ia Iesu i Lona lava faasinomaga ma lagonaina Lona alofa.

Tauaso i Foliga

I se tasi aso i le tautotogo o le 1945, sa ala a’e se alii talavou i se falemai o le militeli. Sa laki ona o la sa ola—sa fanaina o ia i tua tonu o lona taliga, ae na faia le taotoga e fomai, ma sa mafai nei ona savali ma talanoa e pei ona masani ai.

O le mea e faanoanoa ai, na faatama’ia e le pulufana le vaega o lona fai’ai e iloa ai foliga. Ua tilotilo nei i lona toalua e aunoa ma sina iloaina; na te le’i iloaina foi lona lava tina. E oo lava i foliga i le faaata sa le masani ai—sa le mafai ona ia iloa pe o se tamaloa po o se fafine.1

Na oo ina tauaso-i-foliga—o se tulaga e aafia ai le faitau o miliona o tagata.2

O tagata e ogaoga le tauaso-i-foliga e taumafai e faailoa isi e ala i le taulotoina o tulafono—o se tulafono mo le iloaina o se afafine i le mamanu o ona foliga taelagoa po o se uo e tosoa ona vae pe a savali.

Tuputupu A’e

O se tala lona lua lea, e aafia ai le failauga: A o ou laitiiti, sa tele ina ou vaai i lo’u tina o le faitulafono. Na te filifilia le taimi e mafai ai ona ou taalo ma le taimi e tatau ai ona ou moe, po o le mea e sili ona leaga, o le vele o vao i le lotoa.

Sa iloagofie lava e alofa ia te a’u. Ae e tele naua taimi ma ou te maasiasi ai, sa ou vaai atu ia te ia ua na o “Ia o Sē e Tatau Ona Usita’ia.”

Sa na o ni tausaga mulimuli ane na ou vaai ai ia te ia o se tagata moni lava. Ou te ma lava e faapea atu, ou te le’i matuai matauina lelei ana osigataulaga, pe manatunatu foi pe aisea mo le tele o tausaga e na o le lua lava ona sakete tuai e ofu (a o la sa maua o’u ofua’oga fou) pe aisea foi, i le iuga o le aso, sa matua’i lelava ma naunau ai mo a’u ina ia vave moe.

Atonu Tatou Te Tauaso-i-Foliga

Atonu ua outou matauina o nei tala e lua, e tasi lava le tala—mo le tele naua o tausaga, o le mea moni, o a’u sa tauaso-i-foliga. Sa le’i mafai ona ou vaai atu i lo’u tina, o se tagata moni. Sa ou vaai i ana tulafono ae ou te le’i vaaia ai lona alofa.

Ua ou faamatala atu nei tala e lua e aumaia ai le manatu e tasi: Ou te masalo ua outou silafia se tasi (atonu o oe o se tasi) o loo mafatia mai se ituaiga o tauaso-i-foliga faaleagaga.

Atonu o e tauivi e vaai atu i le Atua o se Tamā alofa. Atonu e te tilotilo agai i le lagi ma vaaia ai, e lē o foliga o le alofa ma le alofa mutimutivale, ae o se faapuloulou o tulafono lea e tatau ona ui atu ai lou ala. Atonu e te talitonu i tulafono a le Atua i Ona lagi, e tulei mai e ala i Ana perofeta, ma e alofa i lou tuafafine ae e te taumanatunatu faalilolilo pe alofa o Ia ia te oe.3 Atonu ua e lagonaina le ai uamea i lou lima ae e le’i lagonaina lava le alofa o lou Faaola lea e tau atu i ai.4

Ou te masalo ua e iloa tagata faapea ona na umi se taimi, o a’u sa avea o se tasi faapea—sa ou tauaso-i-foliga faaleagaga.

Sa ou manatu o lo’u olaga sa faatatau i le mulimuli i tulafono ma le fuaina e tuuese ai tulaga faatonuina. Sa ou iloa e alofa atoatoa le Atua ia te oe ae ou te le’i lagonaina e a’u lava ia. Ou te fefe sa tele ina ou mafaufau i lo’u oo atu i le lagi nai lo le mafuta i lo’u Tama Faalelagi.

Afai e te mafaia, faapei o a’u, i nisi taimi e na ona faafoliga i laugutu, ae e lē o usuina le pese o le alofa togiola,”5 o le a se mea e mafai ona tatou fai?

O le tali, pei ona faamanatu mai e Peresitene Nelson ia i tatou, o Iesu lava.6 Ma o se tala fiafia tele lena.

Le Alii e, Matou Te Fia Feiloai ma Iesu

O loo i ai se fuaiupu puupuu i le Ioane ou te fiafia i ai. O loo faamatala mai ai se vaega o tagataese sa o atu i se soo ma se talosaga taua. “Le Alii e,” ua latou fai atu, “matou te [fia] feiloai ma Iesu.”7

O le mea lena tatou te mananao uma i ai—ia feiloai ia Iesu i Lona lava faasinomaga ma lagonaina Lona alofa. E tatau ona avea lea ma mafuaaga mo le tele o mea tatou te faia i le Lotu—ma e mautinoa lava o lotu faamanatuga uma. Afai o e taumanatunatu pe o le a le ituaiga lesona e aoao atu, pe o le a le ituaiga o fonotaga e fuafua, ma pe tau ina tuu ai pea tiakono ae togitogi polo, e mafai ona e faaaogaina le fuaiupu lea e fai mou taiala: mata o le a fesoasoani lea i tagata e vaai ai ma alolofa ia Iesu Keriso? Afai e leai, atonu ia faataitai se isi mea.

Ina ua ou iloaina lo’u tauaso-i-foliga faaleagaga, sa ou vaaia tulafono ae le o foliga o le alofa mutimutivale o le Tama, sa ou iloa e le o se sasi o le Ekalesia. Sa le o se [sasi] a le Atua, ma e le’i faapea ua leiloa mea uma; o se mea e ao ona tatou aoaoina uma . E oo lava i uluai molimau i le Toetu na masani ona faafesagai ma le Alii toetu ma sa le’i iloaina o Ia; mai le Tuugamau Togalaau i le matafaga o Kalilaia, o Ona so’o sa “iloa Iesu ua tu mai, a e lei iloa e ia o Iesu lava lea.”8 Sa tatau ona latou aoao ia iloa o Ia, ma e faapena foi i tatou.9

Alofa Mama

Ina ua ou iloaina lo’u tauaso-i-foliga, sa amata ona ou mulimuli i le fautuaga a Mamona e tatalo “ma le malosi uma o le loto” ina ia faatumulia i le alofa na folafola mai i Ona soo—lo’u alofa mo Ia ma Lona alofa mo au—ma “vaai ia te ia e pei ona i ai o ia … ma maua lenei faamoemoe.”10 Sa ou tatalo ia mafai ona mulimuli i le poloaiga sili muamua ia alofa i le Atua ma lagonaina faapea “o le upumoni e alofa le Atua ia i tatou ma Lona loto atoa, malosi, mafaufau, ma le manatu atoa.”11

O Evagelia

Ua ou faitau foi ma toe faitaua Evagelia e fa—i le taimi lenei o le faitau ina ia lē aveesea mai tulafono ae ia vaai pe o ai o Ia ma pe o le a le mea e alofa i ai o Ia. Ma, na i ai le taimi, sa ou tafea ai i le vaitafe o le alofa sa tafe mai ia te Ia.

Sa faasilasila atu e Iesu i nofoaga faitele, ua Ia afio mai “e faamalolo i e loto momomo, e [tala’i le saolotoga] i le tafeaga, ma [toe faaleleia] le pupula o mata o e tauaso.”12

Sa le na o se lisi o mea e fai po o se Sootaga Lautele lelei; o le mamanu lava o Lona alofa.

Tatala soo ia Evagelia; i le toetoe lava o itulau uma tatou te vaai ai ia te Ia o tausia tagata o e mafatia—faaleagafesootai, faaleagaga, ma faaletino. Sa Ia pa’i atu i tagata na faitaulia e eleelea ma lē mama13 ma fafaga i e na fiaaai.14

O le a le tala e sili ona e fiafia i ai e uiga ia Iesu? Ou te masalo o loo faaalia ai le Alo o le Atua o loo aapa atu e opo mai pe ofo atu le faamoemoe i se tasi i autafa—o le lepela,15 o le Samaria inosia,16 le tagata agasala na maasiasi,17 po o le fili faaleatunuu.18 O lena ituaiga o alofa tunoa e ofoofogia.

Taumafai e tusi i lalo taimi uma Na Te viia ai pe faamalolo pe taumamafa ma se tagataese, ma o le a uma le vaitusi o lau peni ae e te le’i tuua Luka.

A o ou vaaia lena mea, sa mapuna a’e lo’u loto ma le alofa i le iloa ai, ma sa amata ona ou lagona atonu e alofa o Ia ia te au. Na aoao mai Peresitene Nelson, “O le faateleina o lou a’oa’o e uiga i le Faaola, o le faigofie atu foi lena o le faalagolago i Lona alofa mutimutivale, Lona alofa e lē i’u.”20 Ma o le tele o le a e faatuatuaina ai ma alofa i lou Tama Faalelagi.

Ua aoao mai i tatou e Elder Holland e faapea na afio mai Iesu e faaali mai ia i tatou “po o ai le Atua lo tatou Tama Faavavau ae faapei foi o ia, faapea le atoatoa o le gauai atu o Ia i Lana fanau i tupulaga uma ma atunuu.”20

O loo ta’ua e Paulo “o le Tamā e ona le alofa mutimutivale [uma], o le Atua foi e ana le faamafanafanaga uma.”21

Afai e ese lau vaai ia te Ia, taumafai pea.

Feagaiga ma le Fuafuaga a le Atua

Ua valaaulia i tatou e perofeta e saili atu i Ona fofoga.22 Ou te avea lenei mea o se faamanatu tatou te tapuai atu i lo tatou Tama, e le o se fuafaatatau, ma e le’i uma seia oo ina tatou vaai ia Iesu o foliga o le alofa o lo tatou Tama;23 ma mulimuli ia te Ia, ae le na o Ana tulafono.24

Pe a talanoa perofeta ma aposetolo e uiga i feagaiga, e le pei i latou o ni faiaoga e feei mai nofoa (veloveta mumu), e ta’u mai ia i tatou e “taumafai malosi!” Latou te mananao ia tatou vaai ia tatou feagaiga e faatatau lava i sootaga25 ma e mafai ona avea o se vaifofo mo le tauaso i foliga faaleagaga.26 E le o ni tulafono ia maua ai Lona alofa; Ua uma ona Ia alofa atoatoa ia te oe. O la tatou lu’i o le malamalama lea ma mamanu o tatou olaga i lena alofa.27

Tatou te taumafai e vaai e ala i a tatou feagaiga, e faapei o se faamalama, i fofoga o le alofa mutimutivale o le Tama i tua atu.

O feagaiga o foliga ia o le opo a le Atua.

O Le Vaitafe o le Alofa o le Atua

O le mea mulimuli, e mafai ona tatou vaai ia te Ia e ala i le auauna atu ia te Ia. “Aua pe faapefea ona iloa e le tagata le matai e le’i auauna i ai?”28

I nai tausaga ua mavae, sa ou maua ai se valaauga sa ou manatu ou te le’i agavaa ai. Sa ou ala po, ua popole—ae o le i ai o se fasifuaitau i lo’u mafaufau ou te le’i faalogo i ai muamua: e faapea ina ia auauna atu i lenei Ekalesia o le tu lea i le vaitafe o le alofa o le Atua mo Ana fanau. O lenei Ekalesia o se vaega o galuega a tagata e i ai piki ma suō, o loo taumafai e fesoasoani e faamamā le alaata mo le vaitafe o le alofa o le Atua e aapa atu ai i Ana fanau i le faaiuga o le atulaina.

Po o ai lava oe, po o le a lava lou taimi ua tuanai, o loo i ai se avanoa mo oe i lenei Ekalesia.29

Aumai sau piki ma sau suō ma auai i le ‘au. Fesoasoani e tauave Lona alofa i Ana fanau ma o le a pisi mai se vaega o lena alofa ia te oe.30

Ia tatou saili atu i Ona fofoga alofa, Lana opo faalefeagaiga, ona tuufaatasi lea o lima ma Lana fanau, ma o le a tatou usuina faatasi le “Fa’aola o Isaraelu”:

Le sulu o ou fofoga,

Ia toefuata’i mai;

Ma lou fiafia to’afilemu;

Ia avea le fia mau ma oe

I luga

Ma faamoemoe o lo’u agaga.31

Tau ina ia tatou sailia Ona fofoga alofa ona avea ai lea ma ipu o Lona alofa mutimutivale i Ana fanau.32 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Hadyn D. Ellis and Melanie Florence, “Bodamer’s (1947) Paper on Prosopagnosia,” Cognitive Neuropsychology, vol. 7, no. 2 (1990), 84–91; Joshua Davis, “Face Blind,” Wired, Nov. 1, 2006, wired.com.

  2. Tagai Dennis Nealon, “How Common Is Face Blindness?,” Harvard Medical School, Feb. 24, 2023, hms.harvard.edu; Oliver Sacks, “Face-Blind,” New Yorker, Aug. 23, 2010, newyorker.com.

  3. “E talia e nisi tagata o le Ekalesia pe a folafola faafia mai aoaoga faavae moni, mataupu faavae, ma molimau mai lenei pulelaa i le Maota Autu mo Konafesi ma i potopotoga i le lotoifale i le salafa o le lalolagi—ae e ono faigata lava ona talitonu i nei upumoni faavavau ma faatatau patino i o latou olaga ma i o latou tulaga” (David A. Bednar, “Ia] Mau Oe ia te A’u, ma A’u ia te Oe; O Lea, Savali Faatasi ma A’u,” Liahona, Me 2023, 125).

  4. Tagai i le 1 Nifae 8:19; 15:23. “E faigata ona tausi poloaiga a le Alii e aunoa ma le faatuatua ma le faalagolago ia te Ia” (Henry B. Eyring, “O Le Faatuatua e Ōle Atu Ai Ona Galue Ai Lea,” Liahona, Nov. 2021, 75).

  5. Alema 5:26.

  6. Russell M. Nelson, “O Iesu Keriso Lava Le Tali,” Liahona, Me 2023, 127.

  7. Ioane 12:21.

  8. Ioane 20:14. Na la vaai i ai ae sa le’i iloa o Ia i luga o le ala i Emau (tagai Luka 24:16), i se poku o loka (tagai Luka 24:37), i luga o apitaogalu o Kalilaia (tagai Ioane 21:4), ma le Tuugamau i le Togalaau (tagai Ioane 20:14).

  9. Afai tatou te sailia o Ia ma o tatou loto atoa, ma fetuleni pea i luma ma le faatuatua, o le a maua o Ia.

    “Aua o a’u nei, ua ou iloa manatu ua outou manatu ai ia te outou, o manatu i le manuia ae le o le leaga. …

    “E saili mai outou ia te au, tou te maua foi, pe a outou saili mai ia te au ma o outou loto atoa” (Ieremia 29:11, 13).

    “E oo mai le aso o le a outou malamalama ai i le Atua lava, i le faaolaina o outou ia te ia, ma e ia.

    “Ma o le a outou iloa ai ua outou vaai mai ia te au, o a’u lava lea” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:49–50).

    “O tagata taitoatasi e lafoai ana agasala ma sau ia te aʼu, ma valaau mai i loʼu igoa, ma usiusitai i loʼu leo, ma tausi i aʼu poloaiga, o le a vaai i oʼu mata ma iloa o i ai aʼu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1).

  10. Moronae 7:48. Ua faafesootai foi e Paulo le alofa mama ma lo tatou tomai e vaai ai ma le manino. I le faaiuga o lana lauga maoae e uiga i le alofa mama, na ia tusia ai faapea e ui “ua tatou vaai faanenefu ai i se faata,” ae mulimuli ane o le a tatou “fesagai ai: … ona ou iloa tino ai pei ona iloatinoina o au” (1 Korinito 13:12).

  11. Jeffrey R. Holland, “O a Taeao e Faia ai e le Alii o Vavega i o Outou Luma,” Liahona, Me 2016, 127. “O le faamatalaga sili atu o le ‘alofa le pona o Keriso’… e le o mea tatou te taumafai i ai o ni Kerisiano ae tele lava ina toilalo e faaalia agai i isi ae nai lo lena, o le mea na faamanuiaina ai Keriso ma le atoatoa i le faaalia ia i tatou. O le alofa mamamoni e na o le tasi lava le taimi na iloa ai. O loo faaalia le atoatoa ma le mama i le alofa manumalo, faaiu ma le alofa togiola a Keriso mo i tatou” (Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 336).

  12. Luka 4:18, Lomiga Fou a King James.

  13. Tagai i le Mataio 8:3; 9:25.

  14. Tagai i le Mataio 14:13–21.

  15. Tagai i le Mataio 8:1–3.

  16. Tagai i le Ioane 4:7–10; Na Ia viia le Samaria (tagai Luka 10:25–37).

  17. Tagai i le Mataio 21:31; Luka 7:27–50; 15:1–10; Ioane 8:2–12.

  18. Tagai i le Mataio 8:5–13.

  19. Russell M. Nelson, “Ua Toetu Keriso; O Le Faatuatua ia te Ia O Le A Aveesea ai Mauga,” Liahona, Me 2021, 103.

  20. Jeffrey R. Holland, “O Le Silisiliese o le Atua,” Liahona, Nov. 2003, 70) ”O le ua vaai mai ia te au, ua vaai o ia i le Tama” (Ioane 14:9).

  21. 2 Korinito 1:3.

  22. Tagai i le Salamo 27:8; Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:68.

  23. Tagai i le 2 Korinito 4:6; Pope Francis, “Misericordiae Vultus: Bull of Indiction of the Extraordinary Jubilee of Mercy,” Apostolic Letters, vatican.va.

  24. O se autu taua lenei. Ua le na o le galuega o le faaolataga ma le faaeaga ae o Lana galuega o le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 1.2, Gospel Library). Ou te le na ona alu i se malumalu ae o le maota o le Alii; e le o le Ekalesia Mamona ae o le Ekalesia a Iesu Keriso (tagai Russell M. Nelson, “O Le Igoa Sa’o o le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2018, 87–89) E faasino atu e o tatou taitai i tatou ia te Ia ma faamanatu mai ai foi ia i tatou “e leai se tagata noa ua ta’ua‘o le Togiola’ lea e mafai ona tatou valaau atu i ai mo se fesoasoani, faamalologa, faamagaloga, po o le mana. O Iesu Keriso o le punavai lea” (Russell M. Nelson, “Mauaina o le Mana o Iesu Keriso i o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2017, 40).

  25. “O le ala o feagaiga e faatatau uma lava i la tatou sootaga ma le Atua”; o le “ala o le alofa— … tausiga agaalofa ma aapa atu le tasi i le isi” (Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 11).

    Tagai David A. Bednar, “The Blessed and Happy State” (lauga na tuuina atu i le semina mo taitai fou o misiona, Iuni 24, 2022); Scott Taylor, “Elder Bednar Shares 7 Lessons on ‘the Blessed and Happy State’ of Obedience,” Church News, June 27, 2022, thechurchnews.com.

    “O le ulu atu i feagaiga paia ma maua ma le agavaa ia sauniga o le perisitua, e fusia faatasi ai i tatou i le Alii o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi. O lona uiga ua tatou faatuatuaina le Faaola o lo tatou Fautua ma le Puluvaga ma faalagolago i Lona mana, alofamutimutivale, ma le alofa tunoa i le faigamalaga i le olaga. …

    O le ola ma fiafia i tautinoga o feagaiga e fatuina ai se sootaga ma le Alii lea e patino loloto ma mamana faaleagaga. Ona matuai sili atu ai lea ona avea Iesu ma tagata tupito i tala o tusitusiga paia; e tosina e Ana faataitaiga ma aoaoga o tatou manao uma, mafaufauga, ma faatinoga” (David A. Bednar, “Peitai Sa Matou Le Amanaiaina i Latou,” Liahona, Me 2022, 15).

    Tagai foi i le D. Todd Christofferson, “O Lo Tatou Sootaga ma le Atua,” Liahona, Me 2022, 79-81.

  26. “Ma a aunoa ma ona sauniga, ma le pule o le perisitua, e lē faaalia mai le mana o le faale-atua i tagata i la le tino;

    “Aua a aunoa ma lea, e leai se tagata e mafai ona vaai i fofoga o le Atua, le Tama, ma ola” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:21–22).

  27. Patricia Holland, “O Se Lumanai e Faatumulia i le Faamoemoe” (faigalotu i le lalolagi atoa mo le autalavou matutua, Ian. 8, 2023), Gospel Library:

    “E te le tau tamoe solo e tuli pe a uma [le faamoemoe o le a Ia fesoasoani ia te oe]; e le mafai ma e le mafai ona e gaosia. E faapei o le tele o isi mea i le siomaga o le alofa tunoa, tou te le mauaina i le faalagolago i lou lava malosi po o le malosi o se isi tagata. E leai ni fua faalilolilo po o se mea faamaneta e aofia ai. …

    O le mea moni, e taua la tatou pitolaau ae e matuai laitiiti lava, o i le Atua le vaega e tele atu o le galuega. O la tatou vaega o le o mai ia te Ia i le lotomaualalo ma le faigofie, ona aua lea nei o tatou popole ma fefefe.

  28. Mosaea 5:13; tagai foi Ioane 17:3.

  29. Ua faafia ona valaau mai Peresitene Nelson ia i tatou e “faalautele lo tatou li’o o le alofa e opo mai ai le aiga atoa o tagata” (“Ua Manaomia i Latou e Faatupuina le Filemu,” Liahona, Nov. 2002, 41). Ia Me i le 2022, na ia ta’u atu ai i talavou matutua e faapea “o le fai o igoa e mafai ona tau atu ai i le faamasinosino ma le feitaga’i. Soo se sauaga po o se faailoga tagata i se isi ona o tagatanuu, ituaiga, aoaoga faamasani faalefeusuaiga, itupa, tulaga faaleaoaoga, aganuu, po o isi faailo e faatiga i lo tatou Foafoa” (“Choices for Eternity” [faigalotu i le lalolagi atoa mo talavou matutua, 15 Me, 2022], Gospel Library). Ma o le mea taua, na ia saunoa: “Ou te faanoanoa i le onosa’ia e o tatou uso ma tuafafine Uli i le lalolagi atoa ia tiga o le faailoga lanu ma le faailoga tagata. O le asō ou te valaau atu ai i o tatou tagata o le Ekalesia i soo se mea ia taimua i le lafoa’i o uiga ma soo se faatinoga o le faailoga lanu. Ou te aioi atu ia te outou,” na ia saunoa ai, “ina ia faalauiloa le faaaloalo mo tagata uma o fanau a le Atua” (“Ia Faamuamua le Atua,” Liahona, Nov. 2020, 94).

    O le faailoga tagata e le ogatusa ma le afioga faaalia a le Atua. O le alofagia po o le le alofagia e le Atua e faalagolago i le tuuto atu ia te Ia ma Ana poloaiga, e le o le lanu o le pa’u o se tagata po o isi uiga.

    “… E aofia ai le faailoga lanu e faavae i le lanu, agaifanua, tagatanuu, ituaiga, itupa, matua, manaoga faapitoa, tulaga faaleagafesootai faaletamaoaiga, talitonuga faalelotu pe le talitonu, ma uiga faaalia i mataupu faalefeusuaiga” (Tusitaulima Aoao, 38.6.14, Gospel Library).

  30. Tagai i le 1 Nifae 11:25.

  31. Faaola o Isaraelu,” Viiga, nu. 6.

  32. Tagai i le Roma 9:23.

Lolomi