2009
ʻOku Akoʻi Au ʻe he Kau Palōfitá ke Fakamālohia Hoku Fāmilí
Sepitema 2009


Taimi Feʻinasiʻakí

ʻOku Akoʻi Au ʻe he Kau Palōfitá ke Fakamālohia Hoku Fāmilí

“ ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia … ; neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38).

Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. Kimuʻa pea fāʻeleʻi kitautolú, naʻa tau moʻui ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie ʻo e Tamai Hēvaní. ʻI he hokosia ʻa e taimi ke tau omi ai ki māmaní, ne palani e Tamai Hēvaní ke tau haʻu ki ha fāmili. Naʻá Ne ʻiloʻi ko e ngaahi fāmilí ko e founga lelei taha ke tokoni ki hono teuteuʻi kitautolu ke tau toe foki ʻo nofo mo Iá.

ʻOku ui ʻe he Tamai Hēvaní e kau palōfitá ke nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi pea akoʻi ʻEne ongoongoleleí. ʻOku tokoni ʻa e kau palōfitá ki he ngaahi fāmilí ke nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau fai ke nau fiefia ai pea toe foki ʻo nofo mo Iá.

ʻE lava ke tau laukonga fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ʻi he folofolá. ʻE lava ke tau fanongo ki he palōfitá ʻi he konifelenisi lahí. Kapau te tau fakafanongo lelei, ʻe lava ke tau ako ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau faí. ʻI he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he faleʻi ʻa e palōfitá, ʻe tupulaki ʻetau tuí. Te tau lava ʻo tokoni ke fakamālohia hotau fāmilí.

ʻEkitivitií

Toʻo ʻa e peesi K8 mei he makasiní, pea fakapipiki ia ʻi ha pepa fefeka. ʻI hoʻo fakafanongo ki he palōfitá ʻi he konifelenisi lahi ʻo e māhina katuʻú, fakafanongo ki he ngaahi meʻa ʻokú ne akoʻí ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ke fakamālohia ho fāmilí. Tā ha ngaahi fakatātā ʻo koe mo ho fāmilí ʻi he ʻesiaʻi taá oku mou fai ha meʻa ne akoʻi ʻe he palōfitá. Fokotuʻu hoʻo ngaahi fakatataá ʻi ha feituʻu ʻe lava ke ne fakamanatu atu kiate koe mo ho fāmilí ʻa e meʻa ne akoʻi ʻe he palōfitá.

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. ʻOku akoʻi mai ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e founga ke fakamālohia ai hoku fāmilí. Fakamatalaʻi ange ki he fānaú naʻe mamata ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki hotau kuongá mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe fehangahangai mo hotau fāmilí. Ngāue ʻaki ha ngaahi pine hingoa pe teunga faingofua, ʻai ke fakatātaaʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia te ne fakamālohia hotau fāmilí. (Vakai, “Fakatulamaʻí,” ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 203–04). Hangē ko ʻení: Ko e talanoa ʻo e mavahe ʻa Līhai mo hono fāmilí mei Selusalemá, fakamamafaʻi ʻa e talangofua ʻa Līhai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí (vakai 1 Nīfai 2:1–7). ʻAi ke lau ʻe he kiʻi tamasiʻi ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa Līhaí ʻa e 2 Nīfai 1:4, pea aleaʻi mo e fānaú ʻa e ola ʻo e talangofua ʻa Līhaí. Fehuʻi ange: Kapau ne maluʻi mo tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi heʻenau talangofuá, ko e hā ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻe talangofua ai ho fāmilí? (Te Ne maluʻi mo tāpuakiʻi ho fāmilí.) Fakatātaaʻi ʻa e fakamatala ki he lotu ko ia ʻa ʻAlamā maʻa hono foha ko ʻAlamā ko e Siʻí (vakai, Mōsaia 27:8–37). Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe tokoni ai hono lotua e mēmipa hotau fāmilí ʻo fakamālohia hotau fāmilí. Fakalotolahiʻi ʻa e fānaú ke nau kumi ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi meʻa kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe lava ke nau muimui ki ai.

  2. ʻOku akoʻi ʻe he palōfita ʻo e ngaahi ʻaho ní ʻa e founga ke fakamālohia ʻaki hoku fāmilí. Tokoni ke lau maʻuloto ʻe he fānaú ʻa e “ ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia … ; neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38; vakai, “Lau Maʻuloto,” ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 217). Talaange ki he fānaú te ke fakamatalaʻi ange ha toko taha ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻai ke nau hikinima ʻi he taimi te nau ʻiloʻi ai ʻa e tokotaha ko iá: naʻá ne ngāue ʻi he pisinisi pākí; ʻoku kamata ʻaki hono hingoa lotó ʻa e mataʻitohi ko e S, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Sipenisā; ko e Palesiteni hono 16 ia ʻo e Siasí; ko e palōfita moʻui ia he ngaahi ʻaho ní. Fakaʻaliʻali ange ha tā ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Fakamamafaʻi ange ko e taimi ʻokú ne lea aí, ʻoku tatau pē ia mo e folofola mai ʻa e ʻEikí. Tohiʻi ʻi he palakipoé pea ʻai ke angi mui atu e fānaú “ ʻOku akoʻi mai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e founga ke fakamālohia ai hoku fāmilí.” ʻOange ki he kalasi takitaha ha lea kehekehe ne fai ʻe Palesiteni Monisoni ʻokú ne akoʻi ʻa e founga ke fakamālohia ʻaki hotau fāmilí (vakai ki he ngaahi pulusinga ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Liahoná). ʻAi e fānaú ke nau aleaʻi mo ʻenau faiakó ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke nau fai ke moʻui ʻaki ʻa e akonaki ko iá. Fakaafeʻi ha fānau mei he kalasi takitaha ke nau vahevahe ʻa e akonakí. Hivaʻi ʻa e “Fakamālō ki he ʻOtua” (Ngaahi Himí, fika 10). Fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he palōfita moʻuí, ʻoku tau muimui ki he ʻEikí.

Paaki