2009
Ko Hai ʻOku Mateuteú?
Sepitema 2009


Ko Hai ʻOku Mateuteú?

Ne u pehē ʻe au kuo mateuteu ʻa hoku kaumeʻá ke fanongo ki he ongoongoleleí, ko ia ko e hā nai hono ʻuhinga ne u maʻu ai e ueʻi ko ʻení?

Lolotonga hoku taʻu fakaʻosi ʻi he akoʻanga māʻolungá, ne u lotua ai ke tataki au ʻe he Laumālié ki ha taha kuo mateuteu ke fanongo ki he ongoongoleleí. Ne u lotu pē mo u fakakaukau ki haku kaumeʻa. Ko hoku kaumeʻa ko ʻeni ko ʻĀselá (kuo liliu ʻa e hingoá), kuó ne fakahaaʻi mai ʻene tokanga ki heʻeku tui fakalotú pea kuó ne ʻosi tauhi ʻa e tuʻunga moʻui tatau pē ko ia ʻoku tauhi ki ai e toʻu tupu ʻo e Siasí. Ne u tui fakapapau ko e taimi ʻeni naʻe fie maʻu ke ne fanongo ai ki he ongoongoleleí.

Ne u ngāue he taimi ko iá ʻi he kau palesitenisī fakakalasi ʻo e Loumailé pea lolotonga ha fakataha ʻa e kōmiti toʻu tupu ʻa e kau pīsopelikí, ne u maʻu ha ongo mālohi ke u fokotuʻu ange ki he pīsopé ke fai haʻamau ʻekitivitī fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ʻi he Mutualé. Ne u ongoʻi naʻe totonu ke fakaafeʻi mai ʻe he toʻu tupu homau uōtí honau kaungāmeʻa teʻeki Siasí ki he ʻekitivitī ko ʻení ke fai haʻamau fakataha tali fehuʻi mo e kau faifekau ʻi homau uōtí. Naʻe fokotuʻutuʻu loto vēkeveke leva ʻe he pīsopé ʻa e ʻekitivitií mo e kau faifekau tangatá pea naʻá ku fakapapauʻi ko e tali ʻeni ne u lotuá. ʻE lava ke haʻu ʻa ʻĀsela ʻo ako lahi ange ki he ongoongoleleí ʻi ha ʻātakai he ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku fakamālohiʻi ai ia. Ne u maʻu foki ha lototoʻa ka hili e haʻu ʻa ʻĀsela ki he ʻekitivitī tali fehuʻí, ʻe ongo kiate ia ʻa e Laumālié pea te ne kole mai ke fai ange kiate ia ʻa e ngaahi lēsoni ngāue fakafaifekaú pea ʻi ha māhina ʻe taha mei ai te ne papitaiso pea hilifakinima ʻo fakamaʻu ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Naʻe liliu leva ʻeku ngaahi lotú ʻo u lotua e founga ke u kole ange ai kia ʻĀsela ke haʻu ki he ʻekitivitií. Ne u lotua ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke u fakafeʻiloaki atu ʻEne palaní mo e ongoongoleleí ki ha taha kuo mateuteu ke ne maʻu ia. Ne u fakaafeʻi ʻa ʻĀsela ʻi ʻapiako ki he ʻekitivitií pea naʻá ne talamai te ne kole ki heʻene ongomātuʻá pe te na loto ki ai.

ʻI he hoʻatā efiafi ʻo e ʻaho ko iá, ne u maʻu ha telefoni meia ʻĀsela. Naʻá ne talamai ʻoku loto ʻaupito ki ai ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne fakamatalaʻi mai, ko hono moʻoní, ki muʻa pea mali ʻene ongomātuʻá, naʻe loki fakataha ʻene tangataʻeikí mo ha ongo tamaiki Siasi pea naʻá ne saiʻia ʻaupito heʻena tōʻonga moʻuí. Ne toe lahi ange ai ʻeku fiefiá he ko e meʻa pē ne u vakai atu ʻe faingataʻá, ko ha loto pe taʻe loto e ongomātuʻa ʻa ʻĀselá ki heʻene toe ʻalu ki ha tui fakalotu kehé.

ʻI he hokohoko atu ʻeku lotua ʻa e ʻekitivitī ngāue fakafaifekau naʻe teu ke fakahokó, ne u maʻu ha nonga ʻi he ʻiloʻilopau kuó u hoko moʻoni ko ha meʻangāue ʻi he ongo toʻukupu ʻo e ʻEikí pea ʻokú Ne hōifua ki heʻeku muimui ki he ueʻi ne u maʻu he fakataha ʻa e kōmiti toʻu tupu ʻa e kau pīsopelikí. Ne u ʻamanaki fiefia atu ki he ʻekitivitií. Kuo taʻu lahi ʻeku kaungāmeʻa mo ʻĀsela pea ne u fiefia ke u kau atu ʻi hono fakafeʻiloaki ia ki he ongoongoleleí pea ki hono fakauluí foki.

ʻI he pongipongi ʻo e ʻekitivitií, ne u maʻu ha telefoni meia ʻĀsela. Kuo liliu ʻene fakakaukaú pea kuo ʻikai toe palani ia ke haʻu ki he ʻekitivitií. Ne u loto mamahi mo puputuʻu. Ne u lotua ʻa ʻĀsela pea ne u fakapapauʻi kuó ne mateuteu pea ko ia pē ʻa e ʻuhinga ne u loto vēkeveke ai ki he foʻi ʻekitivitī ngāue fakafaifekau ko ʻení. Ne u ongoʻi mā foki. Lolotonga ʻa hono palani ʻo e ʻekitivitií, ne u ʻosi tala mahino ki he tokotaha kotoa pē kuo mateuteu ʻa hoku kaumeʻa ko ʻĀselá ke ne ako mo tali ʻa e ongoongoleleí.

ʻI heʻeku tangi loto mamahi ʻi hoku lokí, ne kamata ke u fonu ʻi he ongoʻi veiveiuá. Kapau naʻe hala ʻeku maʻu kia ʻĀselá, mahalo pē naʻe hala ʻeku tui ko e ʻekitivitī tali fehuʻi mo e kau faifekaú ko ha ueʻi fakalaumālie moʻoni ia ne u maʻu. ʻI hono lōmekina atu ʻe ha ongoʻi taʻepau, loto ʻita, fakaʻofaʻia pe ia ‘iate ia pē mo taʻe fiemālie ko ia ʻoku faʻa maʻu ʻe he toʻu tupú, ne u fili leva ke ʻoua naʻá ku ʻalu ki he ʻekitivitií.

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ʻi heʻeku luelue atu ki he laipeli ʻa e ʻapiakó, naʻe kole mai ʻa hoku kaumeʻa ko Palaiení pe te u fie ʻalu ange ki hono papitaisó. Naʻe ʻikai ke ma kalasi fakataha mo Palaieni he taʻu ko iá ko ia naʻe fuoloa fau ʻema taʻe fetaulaki pe talanoá. ʻI he taʻu kimuʻa angé, naʻá ma tangutu fakataha ai ʻi ha kalasi hisitōlia pea naʻá ma hoa ʻi hono fai ha ngāue fakakalasi. Ko e kaveinga ʻema ngāue fakakalasí, ʻa ia naʻe tufa noaʻia mai pē ʻe heʻemau faiakó, ko e “Siosefa Sāmita mo e Kau Māmongá.” ʻOku ou manatuʻi e tokanga ʻaupito ʻa Palaieni ki he kaveingá ni ʻi heʻema fai ʻema fakatotoló. Ka naʻá ne saiʻia foki he fakakatá ʻo ne leaʻaki ha kupuʻi lea hangē ko ʻení, “Fakamanatu mai pe ko e uaifi fika fihá hoʻo faʻeé” pea mo e “ʻoku ʻi ai ha paati fakafiefia ʻe fai he fakaʻosinga ʻo e uike ní, ka ko e pangó pē ko hoʻo Māmongá, ko ia ʻe taʻeoli ke ta ō mo koe.” Ko ia ne ʻikai ke u tokanga ai ki heʻene fakaafeʻi au ki hono papitaisó he ne u fakakaukau ko ha foʻi fakaoli mo ia ʻe taha koeʻuhí pē ko ʻeku tui fakalotú. Naʻe ʻikai ke ne fotu mai ko e faʻahinga kakai naʻe mateuteu ke kau atu ki ha siasi ʻoku “fakangatangata ʻa hono ngaahi tuʻunga moʻuí.”

Ka ne u moʻutāfuʻua he kupuʻi lea hoko naʻá ne leaʻakí ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e liliu lahi kuo hoko ʻi heʻene moʻuí ʻi he ngaahi uike siʻi kuohilí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene fanongo atu ki ha talanoa ha taha naʻá na kalasi fakataha pea ko ha mēmipa ia ʻi hoku uōtí, ʻi heʻene fakaafeʻi ha taha ki he ʻekitivitī tali fehuʻi ʻi he ʻapi siasi Māmongá. ʻI he ʻikai ko ia ke tali ʻe he tokotaha ko iá ʻa e fakaafé, naʻe kole ange leva ʻe Polaieni ia ki homa kaungāakó pe ʻe sai pē ʻo kapau ʻe haʻu ia. Hili ʻa e ʻekitivitií, naʻe kamata leva ke fai ange kiate ia e ngaahi lēsoni ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne lotua ia. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa hono moʻoní. Ko ʻene fakamātoato pē te ne papitaiso pea ʻokú ne talitali lelei au ke u ʻalu ange ʻo kapau te u fie ʻalu ange. Naʻá ne pehē mai leva, he ko au foki naʻá ku fakafeʻiloaki ia kia Siosefa Sāmita mo e kau Māmongá.

Ne u ofo fakalongolongo pē ʻi heʻeku fakatokangaʻi hake naʻe tali pē ʻe he ʻEikí ia ʻa ʻeku ngaahi lotú. Naʻá Ne fakaʻaongaʻi au ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke u kumi ha taha kuó Ne ʻosi teuteuʻi ke ne fanongo mo tali ʻa e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai teitei haʻu ia ki heʻeku fakakaukaú ke u fakaafei ʻa Palaieni ke ne feʻiloaki mo e kau faifekaú he naʻe ʻikai ke ne mateuteu he anga ʻeku laú. Naʻe ʻikai hangē ia ko ʻĀselá.

ʻI he momeniti ko iá, ne u fakatokangaʻi ai ʻa hono mahuʻinga fau ke u muimui ki he ngaahi ueʻi kotoa pē ʻoku ou maʻu mei he Laumālié. Neongo ʻoku kei hokohoko atu pē ʻeku lotua ʻa ʻĀsela ke ne mateuteu ki he ongoongoleleí, ka naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga mei he ola taʻe ʻamanekina ʻo ʻeku feinga ke vahevahe kiate ia ʻa e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻEikí ki he ngaahi ueʻi ʻokú Ne fai mai kiate kitautolú pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u ʻiloʻi pe mateʻi pe ko e hā ia. Ka ko hoku fatongiá pē ke fakahoko ʻa e ueʻi ko iá ʻi he lototoʻa mo e loto fakapapau. ʻI heʻeku lotua ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke ngāue fakafaifekau aí, muimui ki he ngaahi ueʻi ʻoku ou maʻú mo tali e finangalo ʻo e ʻEikí kae ʻikai ko hono teke ʻeku fie maʻu ʻaʻakú, ʻoku lava leva ke u hoko kakato ange ai ko ha meʻangāue ʻi he toʻu kupu ʻo e ʻOtuá mo tokoni ke langa ʻa Hono puleʻangá.

Tā fakatātaaʻi ʻe Sal Velluto mo Travis Walton

Pau pe ko ʻĀsela! ʻI he kotoa e kakai ʻoku ou ʻiloʻí, ko ia pē ʻe ngalingali te ne tali ʻa e ongoongoleleí.

Paaki