Ngaira bon Taan Kakoaua: Abotoro ake Tengaun ma Uoman Ngkai
Abotoro n taai aikai a tibwaua aia iango iaon weteaia ae tabu.
Tamnei iroun Busath Photography
Inanon 189 te ririki imwin kateakin ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira, 102 mwaane a tia n weteaki bwa a na beku bwa kaain te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman. E ngae ngke te Uea e a tia n kaoti bitaki aika mwaiti n te Ekaretia, oin taben te Abotoro a aki bitaki.
Man ana aobiti irarikin te Tembora Tikuea, Beretitenti M. Russell Ballard, Beretitenti ni Bonomwi n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman, e taetae iaon tabeia ae tabu are anganaki Abotoro n kakoaua te Tia Kamaiu ni kabuta te aonaaba, n te reitaki ae onoti are a titebo iai ma mitinare, ao tabeua koaua aika kairua man kabuta iaon taekan te “abotoro, tia mamata, ao te tia kaotioti.” Ngkana e titirakinaki bwa iai riki membwa n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoma ae irouna e riai n marooro iaon weteaia ae tabu aei bwa mwakoron te rongorongo aei, E wekoa ni kaeka Beretitenti Ballard, “Eng. Ngaiia ni kabane.”
Te Ongora ao Karekean te Kamatata
Kakaewenako aika korakora a kaitaraia Abotoro n taai aikai. A ibuobuoki nakoia kaain te aro ni kabuta te aonaaba ake a rinanon te aki rau n te tautaeka, uruakin te utu, kangaanga man bwai n reitaki n te intanete aika reitinako, ao aki nakoraoin kaubwain te aba. E kakaawaki irouia Abotoro bwa a na oota ni kakaewenako ao ao kangaanga ake a kaitara ma ngaai taian membwa.
Ngkai taan Kairirii n te Ekaretia, a riai Abotoro ni kinaiia aomata ao aia kangaanga bwa aonga n kona riki ni buokiia.
“Ti kainnanoa reiakinan bwaai aika a roota maiuia aomata,” e taekinna Unimwaane Ulisses Soares. “Abotoro a riai reitinako n te aro ni kamatebwai, ongora, ao ni karekei kairiiri mairoun te tamnei ao te kaotioti.”
N aron kakaawakin te oota bwa tera ae a rinanona membwa, e kakaawaki riki irouia Abotoro bwa a na kakauongo raoi nakon bwanaan te Atua ni kairiiri ao n boraoi ma nanon te Uea, e taekinna Beretitenti Ballard. “Aio ana Ekaretia te Uea, ao kakaewenakoara ae korakora bon te ataia raoi bwa ti boraoi ma arora are E tangirira bwa ti na mwakuri iai n abanueana ikai n te aonaaba,” e taekinna Beretitenti Ballard.
Taan Kakoaua aika Onoti
Ngke a taetae Abotoro n tatabeman iaon weteaia, e waekoa n oti bwa tabeia ni babaire bon tiaki tabeaiangaia ae moan te kakaawaki. Tabeia ae moan te kakaawaki e tiku n arona n aki bitaki mangkoa—a na riki bwa “taan kakoaua aika a onoti ibukin aran Kristo n te aonaaba ni kabane” (Reirei ao Berita aika Tabu 107:23).
Ana kabanea ni kaetieti te Tia Kamaiu nakoia Ana Abotoro (taraa Mataio 28:19–20) bwa a na nako n “reirei, ni kakoaua, ni bwabetito, ao ni katea ma ni kakorakora Ana Ekaretia,” e taekinna Beretitenti Ballard.
Ni boong aikai ao e aki bitaki tabeia Abotoro. “Te kabanea ni kakaawaki, n taainako, ngaira taan kakoaua koauan maiun te Uea Iesu Kristo,” e taekinna Unimwaane David A. Bednar. “Tiaki ngaira taan babaire; ngaira bon taan ibuobuoki n ana euangkerio Iesu Kristo.”
Abotoro a katabeaki bwa “taan kakoaua aika mwamwananga” aika a nakon “te aonaaba ni kabane,” e taekinna Unimwaane Jeffrey R. Holland. “Ti tangiria bwa ana unite te Ekaretia aio are te kabanea n raroa, n taetae n nnen taabo, n namakinna bwa iai te reitaki ae kaan imarenaia ma ana burabeti te Uea,” e taekinna. “N taai aika mwaiti ao e taekinaki bwa, ‘Te Ekaretia e kauarerekea te aonaaba.’ N ikotaki ma aia reitaki Abotoro, ara kantaninga bwa e riki aio n taainako.”
Kam na Nako ni Kakiritiania Botanaomata ni Kabaneia, iroun Harry Anderson
Tabeakinaia Titeiki ni Kabane
Unimwaane Quentin L. Cook e kabwarabwara bwa inanon aua te ririki, titeiki ao uoote ni kabane, mwakoro ao mwaanga, n te Ekaretia a kawaraki iroun temanna kaain te Tengaun ma Uoman ao ni bowi ma taan kairiiri—ao n angania te reirei iaon aia moanibwai irouia burabeti.
“Aia maungatabu taan kairiiri e a tia ni anganira te kona n kakoroa nanon tabera are koreaki bwa ti na ‘[katea] te ekaretia ao ni [kairi] aron wakina n aba ni kabane’ [Reirei ao Berita aika Tabu 107:34] i aan ana kairiiri te Moan Beretitentii,” e taekinna.
N ikotaki, aia taneiai membwa n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman ae kakanoa, korakora man matata e ibuobuoki n kairiia taan kairiiri aikai n aia tai n karaoi rinerine n kaungaia man boutokai membwa ni kakaewenakoaia, e taekinna Unimwaane Bednar.
“N ara tai ni kawari taabo aika a kaokoro, ti namakina tamaroaia membwa,” e taekinna Unimwaane Gerrit W. Gong. “Ti ongo baika a riki ao ti reiakin baika a buokira n oota n ara tai ni bootaki ni marooro n te kooram bwa tera ae riki ni mwakoron te aonaaba aika a kakaokoro ao ni kurubu aika a kaokoro n te Ekaretia.”
Mwanangara nakon maungatabu ibukia taan kairiri “e anganiira te tai n reitaki ma aomata aika tamaroa man akoi.” e taekinna Unimwaane Cook. “Ti nakon mweengaia, ao e reke ara tai n ibuobuoki nakoia. … Bon te mwakuri n ibuobuoki nakoia Aomata aika Itiaki ae riingi nanora. Ti karaoia ma ana kairiiri te Tamnei ae Raoiroi ao te Tia Kamaiu ao ma te ataibwai ae reke man te taneiai, tabeua a rang tabu bwa a na tibwauaki,” e taekinna.
Te mwakuri n ibuobuoki nakon temanna ma temanna
Imwin 43 te ririki n riki bwa te Tia Kairiiri ni Kabuta ao ngkai n ana kaabwi n ririki ni beku n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman, taben Beretitenti Ballard e a tia n uotia nakon angin te aba n te aonaaba, n anganna te tai ni ibuobuoki nakoia membwa ao mitinare aika a mwaiti. Mirion a tia n ongora nakon ana taetae n te maungatabu ni kabuta ao n taian taromauri. Ma e ngae ngke iai tabena ibukin te aonaaba ni kabuta, te Tamnei ae Raoiroi e anganna te kona n reitaki ma ao ni kakabwaiaia aomata temanna ma temanna. Te bwai ae uoua nanona aio bon ana kawai te Tia Kamaiu, e taekinna. “N tabetai ao I karekea te reta mairoun temanna te aomata ae taekinna, ‘I kaea te bwabwaro teuana, ao ko taekina te bwai ae e bita maiu.’ Anne mwaakan te Tamnei ae Raoiroi. Te Uea e taben nanoi baika a uarereke n Ana Ekaretia.”
E “rawata taneiai aika tamaroa man bebete ma kaain te Ekaretia ni kabuta te aonaaba,” ae kabwarabwara aia mwakuri abotoro, e taekinna Unimwaane Bednar. “Te Uea e kanakoa temanna kaain te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman nakon taabo aika a onoti n taai aika onoti ike ti kaitara ma Aomata aika Itiaki aika a kakaonimaki ao tabeman ake n taai aika a mwaiti ake iai aia kangaanga ke a kainnanoa te karaunano ao te kakorakoraki. Te Atua e barongai reitaki akanne,” e taekinna Unimwaane Bednar.
Unimwaane Ronald A. Rasband e taekinna bwa imwin weteana nakon te nakoa n abotoro, e reiakinna bwa e kainnanoia bwa e na anga ana tai ae raka nakon mwakuri nako ake i nanon maiuna bwa e aonga ni kona n kamauria kaain te Ekaretia ao tabeman. “Tiaki ibukiu,” e taekinna. “Aio ibukin te karinerine ao te kakannato are membwa n te Ekaretia aei a taraa ana aobiti te nakoa n abotoro .”
E taekinna Unimwaane Rasband bwa n tain katabuana nakon te nakoa n abotoro, e tuangaki, “‘Ti anganiko te tai bwa ko na riki bwa te tia kakoaua aran Kristo n te aonaaba ni kabane … n taai nako ao ni waaki ni kabane.’ Taeka akanne a mwaneweaki n au katabu: ‘n taai nako ao ni waaki ni kabane.’”
Beretitenti Ballard i Spain
Unimwaane Holland i Engiran
Unimwaane Uchtdorf i Russia
Unimwaane Bednar i Peru
Tamnei iroun Juan Antonio Rodriguez (Spain), Simon Jones (Engiran), Luis Antonio Arroyo Abando (Peru), Christen Albo (Argentina), Dalene Griffin (Mexico), Alexandre Borges (Brazil)
Te Reitaki ae Kakawaki
Abotoro ao ana mitinare te ekaretia ae raka iaon 70,000 mwaiti iai naba irouia te reitaki ae tabu ae aekakin aei.
Te taeka ae abotoro e roko man te taeka n Erene ae nanona “te kanakoaki,” e kabwarabwara Unimwaane Dale G. Renlund. Iangoa ana kaetieti ae mataata te Tia Kamaiu are e tua te Uea nakoia ana reirei ake ngkoa, “nako n aba ni kabane, n tataekina te euangkerio nakoia kaain aonaaba ni kabaneia. Ane e kakoaua ma ni bwabetitoaki e na kamaiuaki (Mareko 16:15–16).
N ira te tua anne, naake Tengaun ma Uoman a “waaki inanon te raoiroi” n te mwakuri ni mitinare ao tataekinan rongorongon te euangkerio, e taekinna Beretitenti Ballard.
N aron Bwauro are ngkoa, Abotoro aika ngkai a anga tabeia ibukin tibwaua te euangkerio ma tabeman. Ao, n ai aron te abotoro, mitinare a kanakoaki ni kabuta te aonaaba n reirei ana euangkeiro Kristo. “Bon naake Tengaun ma Uoman, ni kammwakura aia kiing are irouia, aika a rinei aia tabo ni mitinare,” e taekinna Unimwaane Bednar. “Ngaia are ti kanakoia.”
Te Uea e teimatoa n tiku bwa te tia kaira te mwakuri ni mitinare. E anga te kariaia nakoia Ana Abotoro aika a maiu, ake a kamenaaki n taabo aika a kakaokoro ni beku n te Kauntira ibukin Kakoroan moti ibukiia Mitinare , n kaota Nanona nakoia mitinare ake a bwanin aia tai aika a beku n aia tabo ni mitinare. Mwakuri ni babaire e raka riki nakon ae ti “kammwakuran te bootaki teuana,” e taekinna Unimwaane Bednar. Abotoro a taui kiingin te nakoanibonga ibukin ikotakiia Iteraera. “Ti katauraoa te kairi n te tamnei ao te kaetieti bwa e aonga ni karaoaki te mwakuri n te kawai are e tangiria te Uea,” e taekinna.
Unimwaane Dieter F. Uchtdorf e kaira ana Kauntira ibukin Kakoroan moti ibukiia Mitinare n te Ekaretia. N tekateka iaon ana tetike n ana aobiti bon te katoto ae buraonti n tamneia uoman mitinare ae kaotaki n tatan te toutou iaon bwatika, tao a ienikuri nakon aia reirei. N te tai are e kamatebwaiai iai te bwai are buraonti, e kauringaki te reitaki ae aki kona n uruaki imarenaia Abotoro ao mitinare. “Ni kabane 70,000 te mitinare aikai a karaoa te mwakuri ae tabu ao a weteaki iroun te uea n te reta mairoun ana burabeti te Atua bwa a tei ibukin te Tia Kamaiu. Bon bwaai ni mwakuri ibukin buokan te mwakuri irouia naake Tengaun ma Uoman.”
“Ngkana iai ara tai, ti kaitibo ma ngaiia,” e taku Beretitenti Ballard. “Ti kariaia bwa a na titiraki. Ti kataia ni buokiia ni kakaei, reirei, bwabetito, ao ni kakorakoraia natin Tamara are i Karawa.”
Ni bootaki ni mwakuri, kurubu aika uoua aikai a kanakoaki bwa a na tibwaua rongorongon te euangkerio ae tamaroa ni kabuta te aonaaba. “Ti taraiia mitinare ake a bwanin aia tai bwa toara,” e taekinna Unimwaane D. Todd Christofferson.
Koaua aika kairua
E ngae ngke taan iango mai tinaniku a taraa te Ekaretia bwa kanga te tabo ni mwakuri, te nakoa n abotoro “tiaki aekakia taan babaire n te bitineti, e bon rang kaokoro,” e taekinna Unimwaane Gary E.Stevenson. “Taben ana Abotoro te Uea Iesu Kristo bon te tabe ni buokaa ao tabeakinia aomata.” Tabera ngkai ngaira taan kakoaua iroun Iesu Kristo nakon te aonaaba e “reireira man kabwarabwaraira.”
E taekinna Unimwaane Neil L. Andersen bwa n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman, akea te itabaraara ae reke man te bobuaka ni iango, anaan nanon temanna bwa e na ira are iroum, ke aomata aika a kakabubura te mwaaka irouia. Iai “iango aika a kakaokoro,” ma “akea te riribai.”
Te Uea e ikotia aomata aika mwaiti aika a roko man rabakau ao reirei aika kaokoro, e taekinna Unimwaane Andersen. Ma “ti teuana ngaiia n aia koaua iroun te Tia Kamaiu ao aia nanorinano. A aki ukora te nakoa, a aki kataia n riki bwa te kabanea n wanawana n aomata n te ruu. Te Uea e kona ni mwakuri ma anne. I tuai man noora temanna [man te Tengaun ma Uoman] ni kaota unna, ao I tuai man noora temanna ni kataorikaaka temanna.”
Te nanorinano e kabwarabwara te nakoa n abotoro, e taekinna Unimwaane Uchtdorf. Weteaia e anganiia te kinaaki n angin te tabo are a mwananga nako iai, “ma ti ataia tiaki ibukira—ma bon IbukIna. Ti tei IbukIna. … Bon ibukin korakorana.”
Unimwaane Cook i Argentina
Unimwaane Christofferson i Mexico
Unimwaane Andersen i Brazil
Unimwaane Rasband i India
Ti Bane ni Weteaki bwa Ti na Mwakuri
Imwin maten te Tia Kamaiu ao Mangautina, E reireiia Ana reirei inanon 40 te bong ao imwina e waerake nako karawa. Ibukina bwa iai te maawa n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman—are e riki man ana kamwane ma maten Iuta te Ikariota—membwa n te kooram a ikotaki man tataro nakon te Uea.
Uoman mwaane,Matia ao Baretaba, a katebenakoaki, ao a tataro Abotoro bwa e na kaotia te Uea “antai ma uaka uoman ae ko rineia, … ao e uia te kaewa nakni Matia; ao e warekaki bwa raoia taan tuatua ake tengaun ma temanna” (taraa Mwakuri 1:23–26).
N aron are ngkoa, ni boong aikai “te weteaki bwa te Abotoro tiaki te tokanikai ke te bwai ae ko karekea,” e kabwarabwara Unimwaane Renlund. “Tiaki te wewete ae e karekeaki. Matia, n mwakuri mwakoro 1 e rineaki iroun te Atua ao e aki rinea Baretaba. E aki kaotia te Atua bwa bukin tera. Bwa te bwai ae ti riai n ataia bwa ana koaua Barabwati ni karinea te Tia Kamaiu ao Maungautina e titebo ma ana koaua Matia.”
E rinerine te Atua, e kabwarabwara Unimwaane Renlund. “Ngkana Batiabwati e kakoroa nanon te wewete are e reke irouna, kanuangana e na aki kaokoro ma are e na karekea Matia, ngkana e kakaonimaki ni weteana.”
N ai aron ana koaua Batiabati ma ana koaua Matia, ni kabane kaain te Ekaretia iai aia kona ao a kona ni “karikirakea te reitaki are kanga aia reitaki abotoro ma te Uea,” e taekinna Beretitenti Ballard.
Te beku iroun te Uea ao ana Ekaretia bon te “kona ae onoti ao te kakabwaia. Bon te waaki ae tamaroa,” e taekinna Unimwaane Uchtdorf. “Te Uea e kaota Ana Tangira ibukira, ao ti kona ni kaota ara tangira nakon te Uea man karaoan bwaai nako ake E tua bwa ti na karaoi.”
Te Tibwanga ae Tabu
Te riki bwa kaain te kauntira ae mwamwananga bon te tibwanga ae tabu, e taekinna Unimwaane Andersen. “Ngkana ti kaota ara koaua, te koaua anne e rootia aomata n ae korakora, ibukina bwa, ti a tia ni katabuaki.”
E taekinna Unimwaane Christofferson bwa ni moan ana mwakuri bwa te abotoro ngaia, e namakina te rawawata ni bwaai aika a kantaningaaki mai irouna. Ma ngkanne e karekea te rongorongo ae bebete mairoun te Uea: “Mwaninga ngkoe ao tera a iangoa aomata ibukim, tao a nanoraoi iai ke a aki ke tao tera riki. Ti katabea nanom ni baike I tangiria n anganiia rinanom. Katabea nanom ni baike I tangiriia bwa a na ongo rinanom.”
Tabeua te ririki n nako, Unimwaane Christofferson e kawara Mérida, Venezuela, ike te ataeinimwaane ae uarereke, tao 7 ana ririki, e nooria man te wintoo ao e waaki n tatakarua, “El Apostol, el Apostol!” (“Te Abotoro, te Abotoro!”).
“Aio te bwai ae riki ae rang bebete, ma e kaota nakoiu nanon te karinerine are iai naba irouia ataei ibukin te wewete aei,” e taekinna. “Tiaki ibukin te aomata are e taua te nakoa. Te ataei arei e a tia n reikina te karinerine ae bati ibukin te nakoa ao tera ae tei ibukina.”
Unimwaane Rasband i India; Unimwaane Stevenson i Hong Kong; Unimwaane Renlund i Brazil; Unimwaane Gong i Shanghai, Tiaina; Unimwaane Soares n te Brigham Young University
Tamnei iroun Wendy Gibbs Keeler (India), Clebher Tex (Brazil), Monica Georgina Alvarado Zarate (Shanghai), Janae Bingham (BYU)