2020
Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Uhouhongá
COVID 19: Ngaahi Pōpoaki ʻo e Tuí


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Uhouhongá

ʻI he taimi ne fepaki faingataʻa ai ʻa ʻĪtali mo e COVID-19, ne u maʻu ha ʻuhinga ke piki maʻu ai ki he ʻamanaki leleí.

ʻĪmisi
Ko ha fefine ʻoku sio ki tuʻa mei ha matapā sioʻata.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Katanisalo, ʻĪtali.

ʻOku ou manako ʻi he ngaahi lea fakafiemālie naʻe vahevahe ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá hili ʻEne Toetuʻú: “Fiemālie pē ʻa kimoutolu” (Sione 20:19). ʻIkai nai ʻoku fakaofo ʻa e talaʻofa maʻu pē ʻe hotau Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻa e melinó? Naʻe hanga ʻe ha aʻusia makehe ne hoko kimuí ni mai ʻo fakamanatu mai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení.

Tailiilí mo e Kolonitiní

ʻI ha pō ʻe taha lolotonga ʻeku sio TV, ne talanoa e kau faiongoongó fekauʻaki mo e COVID-19 pea mo ʻene uesia ʻi ʻĪtalí, ʻa e feituʻu ʻoku ou nofo aí. Naʻa nau talanoa fekauʻaki mo e tokolahi ʻo e kakai kuo pekia mei he vailasí pea mo e fakautuutu ʻa e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku fakapapauʻi kuo puké. Neongo naʻe fakamanavahē, ka naʻe ʻikai ke u fuʻu hohaʻa ki ai ʻi he taimi ko iá. Kae hili nai ha uike ʻe ua mei ai, ne fakaʻau ke fuʻu kovi ʻaupito, kae pehē foki ki heʻeku loto-tailiilí.

Naʻá ku ongoʻi loto-mamahi mo loto-hohaʻa ʻi he lotolotonga ʻo iá. Naʻá ku fuʻu hohaʻa naʻa maʻu au ʻe he mahakí. Pea ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku ilifia ai he ʻalu ki he ngāué. Naʻe pau ke u tui ha kofunima mo ha meʻa-maluʻi ki hoku ngutú mo e ihú ʻi ha taimi pē ne u hū ai ki tuʻa. Hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe tāpuni kotoa hoku fonuá pea naʻe fakamamafaʻi ke nofo maʻu ʻa e tokotaha kotoa pē.

Lolotonga e taimi ko ʻení naʻe ʻikai ngofua ke mau mavahe mei homau ngaahi ʻapí tuku kehe pē ʻa e mavahe ʻo fakatau mai ha meʻakai tuʻo taha he uike. Naʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻa e nofo maʻu ʻi lotó. Lolotonga ʻeku loto-mamahi ʻi hono taʻofi fakataimi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, ne toe fakamamahi ange kiate au ʻa hono tāpuni ʻa e ngaahi temipalé koeʻuhí naʻá ku palani ke kau atu ki he sila ʻa ha fāmili naʻá ku akoʻi ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻe kafo hoku lotó pea siva mo ʻeku ʻamanakí koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga ʻi he māmaní.

Tākiekina ʻe he Mūsiká

Lolotonga ʻeku lau folofola ʻi ha pongipongi ʻe taha mo fanongo ki ha foʻi hiva ʻoku ui ko e “ʻIa Kalaisi ʻa e Melinó,” naʻá ku lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní, “ʻE lava fēfē ke u kei maʻu pē ʻa e ʻamanaki leleí lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko ʻení?”

Pea ko e taimi ia naʻe kamata ke u tokanga ai ki he fakalea ʻo e hivá:

Ne ʻomi e

ʻAmanakí.

Mo e mālohí

ʻO ka vaivaí.

Unga ki Ai

ʻI he matangí.

Maʻu ʻia Kalaisi

ʻA e melinó.1

Naʻá ku ongoʻi ʻa e fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate au ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi leá ni. Naʻá ku hila atu ki hoku pine fakafaifekau motuʻá peá u ongona ʻa e ngaahi leá ni ʻi hoku ʻatamaí: “Lomina, ʻoku ou fie maʻu ke ke maʻu ʻa e melino tatau naʻá ke vahevahe atu ki he niʻihi kehé ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻaki hoʻo vahevahe atu ʻeku pōpoaki ʻo e ʻamanaki leleí. ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē. He ʻikai te u tuku koe ke ke tuenoa.”

Ko ia ai ʻi he taimi ní, ʻoku ou fie vahevahe atu e pōpoaki ko ia ʻo e ʻamanaki leleí! Neongo naʻá ku ongoʻi manavahē mo tailiili lahi lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻeni ʻi he māmaní, ka ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ʻoku ʻi ai e ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisi! Tafoki kiate Ia. Fanongo kiate Ia. Muimui kiate Ia. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e melinó ʻiate Ia. ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he tui kiate Iá, pea ʻi hoʻo fai iá, te Ne ʻoatu kiate koe ʻa e ivi ke ke kei maʻu pē ʻa e ʻamanaki leleí (vakai, ʻEta 12:4).

Pīkitai ki he ʻAmanaki Leleí

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e ʻamanaki leleí ʻo pehē, “ʻOku hanga ʻe he ʻamanaki lelei ko ʻeni ʻi he ʻOtuá mo ʻEne angaleleí mo Hono mālohí, ʻo fakafoʻou ʻetau loto-toʻa he taimi faingataʻá.”2 Te tau lava ʻo fili ʻa e loto-toʻá pea falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, neongo ʻa e fakailifia e tūkunga ʻi he taimi ní,. ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻuí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne liliu hotau tūkungá, ka te tau lava ʻo kole kiate Ia ke Ne liliu hotau ʻulungāngá. Te tau lava ʻo ako pea tupulaki ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú—ʻo aʻu ai pē kiate kitautolu ko ʻeni ʻoku ʻi he uhouhonga ʻo e mahaki fakaemāmani lahí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate Ia. Pea ʻoku ou ʻiloʻi te u lava maʻu pē ʻo pīkitai ki he melino ʻoku maʻu mei he tui kia Sīsū Kalaisí. Koeʻuhí ko ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u fehangahangai toko taha pē mo e ngaahi faingataʻá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Nik Day, “ʻIa Kalaisi ʻa e Melinó: Hiva Kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2018,” ʻi he Liahona, Sānuali 2018, 54–55; New Era, Jan 2018, 24–25.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Mālohi Taʻefakangatangata ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 23.

Paaki