2020
Ko e Meʻa ʻoku Akoʻi Mai ʻe he Lotu ʻi ʻApí fekauʻaki mo e Fakatahataha Fakatahá
COVID 19: Ngaahi Pōpoaki ʻo e Tuí


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Meʻa ʻoku Akoʻi Mai ʻe he Lotu ʻi ʻApí fekauʻaki mo e Fakatahataha Fakatahá

Ne u loto-mamahi ʻi he taimi naʻe taʻofi fakataimi ai e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí koeʻuhí ko e mahaki fakaemāmani lahí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he taimí ni koeʻuhí ko e meʻa kuó u akó.

ʻĪmisi
Fefine ʻokú ne fakaava ʻa e folofolá

ʻOku nofo a e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Sikānia, Suēteni.

Naʻe hoko maʻu pē ʻa e ʻalu ki he lotú ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo e uiké kiate aú. Naʻá ku fakalataʻia maʻu pē he fakataha mo hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí pea mo hono tuku ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi hohaʻa ʻo e māmaní ʻi heʻemau moihū fakatahá.

Hili iá, naʻe kamata leva ke liliu ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko e mahaki kuo mafola fakaemāmani lahí. ʻI he taimi ko iá, naʻe teʻeki ke ʻi ai ha kau puke ʻi he kolona vailasí ʻi Suēteni, pea naʻe kei fai pē ʻa e akó ʻo hangē ko e angamahení, ko ia naʻe ʻikai ke fuʻu mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke taʻofi fakataimi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Koeʻuhí ko e taʻemaau fakavahaʻapuleʻanga ʻa e meʻa kotoa peé, naʻá ku vēkeveke ke fetaulaki mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ʻaho Sāpaté. Ka ne u toki ʻilo kuo taʻofi fakataimi e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí pea kuo pau ke mau lotu pē ʻi ʻapi. Naʻá ku fakatou ongoʻi loto-mamahi mo taʻefiemālie.

ʻI he aʻu ki he ʻaho Sāpaté, naʻá ku tui hoku valá peá u teuteu, maʻu meʻatokoni pongipongi, peá u tangutu fakataha mo ʻeku ongomātuʻá. Naʻá ku sio ne ʻosi teuteuʻi lelei ʻe heʻeku tamaí ʻa e sākalamēnití pea ʻufiʻufi ʻaki ha tupenu hinehina ʻa e maá mo e vaí pea fakaava mo ʻene folofolá ki he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití.

Ne hokosia e taimi ke hivaʻi ai e himi sākalamēnití. ʻI he kamata ke pakipaki ʻe heʻeku tamaí ʻa e maá, naʻá ku ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié. Naʻe hangē naʻá Ne fakahā mai kiate au naʻe fakatefito pē ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí maʻakú. Naʻe kamata ke u tangi, pea ʻi he taimi naʻá ku sio ai ki heʻeku faʻeé, naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ne tangi mo ia mo malimali mai kiate au—naʻá ne ongoʻi foki mo e Laumālié.

Neongo naʻá ku ʻuluaki taʻepauʻia, ka naʻá ku ʻiloʻi he taimí ni ko hono maʻu ko ia ʻa e sākalamēnití ʻi ʻapí ko ha faingamālie fakatupu loto-māfana mo fakaʻofoʻofa moʻoni ia. ʻI he ngaahi uike kuo maliu atú, naʻá ku ongoʻi houngaʻia ange ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻa ia ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e fiemālie mo e nonga lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. Kuó u ongoʻi foki ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa. Pea kuó u ongoʻi houngaʻia moʻoni koeʻuhí ko e palōfitá, ʻa ia ʻokú ne tokoni mai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai mahino ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhingá.

Talu ʻemau maʻu ʻa e ʻuluaki fakahinohino ke fakahoko ʻa e lotú ʻi ʻapí, kuo mafolaʻa e COVID-19 ki ha kakai ʻe lauiafe ʻi Suēteni pea ʻoku hokohoko atu ʻa ʻene uesia ʻa e meimei fonua kotoa pē ʻi he māmaní. Pea neongo ʻeku fakalataʻia ʻi he māfana ʻo hono fakahoko e lotú ʻi ʻapí mo hotau ngaahi ʻofaʻangá, ka ʻoku ou ʻiloʻi foki ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e ʻalu ki he lotú ʻo moihū fakataha mo e uōtí pe koló. ʻOku taʻemafakatataua ʻa e fepoupouaki ʻi he houalotu sākalamēnití mo e ngaahi fakatahaʻanga kehé.

Hangē ko ia naʻe akonaki ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko hono ʻuhinga ia ʻoku maʻu ai ʻe he ʻEikí ha siasi ke fokotuʻu ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoní ke nau fepoupouaki ai ʻi he ‘hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá’ [2 Nīfai 31:18].”1

Kuó u ʻiloʻi ʻoku mahulu hake ʻa e siasí ʻi he feʻiloaki fakataha pē mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he uike kotoá. ʻOku fekauʻaki ia mo hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ongoʻi ʻoku kau fakatahá, fepoupouaki mo e niʻihi kehé, mo e langaki ha fakatahaʻanga ʻo e tuí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Te u houngaʻia maʻu pē ʻi he tāpuaki ʻo e malava ke fakahoko e lotú ʻi ʻapi lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e COVID-19, pea mo e ngaahi ʻilo foʻou kuó u maʻu fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fakatahataha fakatahá. ʻE toe ongo makehe ange e houalotu sākalamēnití ʻi he taimi te tau lava ai ʻo toe fakataha kotoá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 108.

Paaki