2022
ʻOku ʻi he Fohé ʻa e ʻOtuá
Sānuali 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

ʻOku ʻi he Fohé ʻa e ʻOtuá

ʻI he aʻu mai ki he taimi ní, kuo hoko ʻa e moʻui ʻa Fetauai Unasa Tautianga Tuifalefa Tiatiá ko ha sīpinga ʻo e lavameʻá.

Ne kamata ʻene ngāue maʻuʻanga moʻui fakafaiakó ʻi he taʻu ʻe 27 kuohilí, hili ia haʻane maʻu ha tipiloma mei he Kolisi Ako Fakafaiako ʻa Haʻamoá (Samoa Teachers Training College), peá ne hoko atu ke maʻu ha mataʻitohi BA ʻi he ako fakafaiakó. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 2000 tupú, ne maʻu ai ʻe Fetauai hono ʻū mataʻitohi MA mei he ako ʻiloa ko e Kolisi Fakateolosia ʻa Maluá (Malua Theological College), ʻa ia naʻá ne toe feʻunga foki ai ke ne hoko ko ha minisitā kuo ʻosi fakanofo ʻi he taha ʻo e ngaahi tui faka-Kalisitiane tuʻu-ki-muʻa lahi taha ʻo Haʻamoá.

ʻI hono hala fonongá, naʻá ne fetaulaki mo mali ai mo e fefine fakaʻofoʻofa ko Lili Laufisó, pea naʻá na maʻu ha fānau—ko e toko 3 fefine mo ha tamasiʻi. ʻI he hoko mai ʻa e taimi ke fili ai ha ako māʻolunga maʻanautolú, koeʻuhi ko e puipuituʻa ʻo Fetauai ʻi he akó, naʻe fakakaukauʻi lelei ʻe he ongomātuʻá ʻena ngaahi filí.

ʻOku pehē ʻe Fetauai, “Ne ma fili ke ʻave homa ngaahi ʻofefiné ki he Kolisi Vaiolá (Vaiola College),” ʻa ia ʻokú ne ʻuhinga ki ha ako māʻolunga ʻi Savaiʻi, Haʻamoa, ʻoku fakalele mo maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha fili ia ne fakaʻohovale ki ha minisitā akoako ʻo ha tui fakalotu kehe, ka naʻá ne saiʻia ʻi he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolunga mo e ngaahi ʻulungaanga fakalotu mahuʻinga ʻa Vaiolá.

Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Fetauai ʻi he taimi ko iá, ʻe kamata ʻe he fili ko ʻení ha afi te ne liliu ai ʻene moʻuí.

Ne ʻikai fuoloa kuo kamata ke fakatotolo hono ngaahi ʻofefiné ki he siasi ʻa honau ako māʻolungá. Naʻa nau kau ʻi he ngaahi kalasi seminelí (fakalotú), pea ʻi heʻenau ngaahi fakataha lotu fakafāmili ʻi he efiafí, ne nau vahevahe ai ʻa e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ne fakaʻau ke ʻofa ʻa Fetauai mo hono uaifí ʻi he ongo faifekau ne na faʻa ʻaʻahi atu ki hona ngaahi ʻofefiné ʻi honau ʻapí. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe Sisitā Niutua mo Laulu fekauʻaki mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí ʻa e Tamai Hēvaní, pea ʻi he ʻEpeleli ʻo e 2010, naʻe papitaiso ai ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Fetauaí. ʻOku manatu ʻa Fetauai ki heʻena ngaahi lotu fakamāvae ne fakahoko ʻi he fonu loʻimataʻiá, naʻe lea ange e ongo sisitā angaʻofa ko ʻení ʻo fakahaaʻi ʻena fakaʻamu lahi tahá ke kau fakataha foki mo e toenga hono fāmilí ki he Siasí.

ʻOkú ne manatuʻi foki ha lēsoni mālie ʻi ha Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApi fakataha mo ha ongomātuʻa faifekau mei ʻIutā. Naʻe omi ʻa ʻEletā mo Sisitā Kolou mo ha kapa ne ʻi loto ha ngaahi kūkisi ne ngaohi pē ʻi ʻapi, ʻa ia ne kofuʻi ʻaki ha konga uaea mētali lōloa. Hili ʻa e lēsoní, naʻe taufetongi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi hono tukuange ʻa e uaea mētalí mei he kapá kae ʻoua, kuo faifai angé, kuo nau lava ʻo fakaava ia pea fiefia ʻi hono kai e ngaahi kūkisi ʻi lotó. Naʻe fakamoʻoni leva ʻa ʻEletā Kolou ʻi he hili iá: ʻOku tau toki lava pē ke fiefia ʻi he melie ʻo hono ngaahi tāpuakí ʻi he taimi ʻoku tau fakaava (tukuange) ai hotau lotó ki he ongoongoleleí.

Ne fakahoko māmālie ʻe he ngaahi aʻusia fakatupulaki tui ko ʻení ha mana lahi ʻi he loto pē ʻo Fetauaí, pea vave pē, ha ʻikai ke ne kei lava ʻo taʻofi ʻene fakaʻamu ke kau ki he Siasí. ʻOkú ne pehē, “[Ne] tatau ia mo e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he lolotonga haʻo fononga lōloa kae ʻikai maʻu ha vai mo ha . . . meʻakai ʻi he toafá.”

Ne telefoni leva ʻa Fetauai ʻi he vave tahá ki he pīsope fakalotofonuá ke fokotuʻutuʻu ʻene papitaiso pē ʻaʻaná, pea ne ʻikai lava he uike mei ai, ne hoko ʻa e faiako mo e minisitā ʻiloa ko ʻení ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe fakaʻohovale ʻa e ongoongó, tautefito ki he kau mēmipa ʻi he siasi naʻá ne mavahe mei aí. ʻOku kata ʻa Fetauai mo pehē, “Ne talanoa ʻa e kakaí fekauʻaki mo ʻemau uluí . . . ʻi he taʻetui. [Ne] hoko ia ko e tefitoʻi kaveinga ʻi he halá, ko e māketí mo e feituʻu fefonongaʻaki ki he kakaí ʻi he ngaahi taimi ko iá!” Ka naʻe toe kakaha foki mo e fakafetaú ia. “Ne ʻi ai homau ngaahi kaungāmeʻa ne tafoki ʻo hoko ko homau ngaahi fili . . . ʻi he koló, [pea] ʻi homau ngaahi fāmilí.”

Ko ha liliu faingataʻa ia, ka ʻoku ui ʻe Fetauai ʻa e ngaahi manatu fakamamahi ko iá ʻi he taimí ni ko e “ngaahi aʻusia kuo ngaló” koeʻuhí, ʻokú ne pehē, “hili ʻene holo māmālie hifo ʻa e ngaahi matangi mātuʻaki mālohi ne mau fehangahangai mo iá, ne faifai pea mau mamata ki he maama ʻo Kalaisí, ne ngingila lahi ange ia ʻi ha toe maama ʻoku ulo ki heʻemau moʻuí.”

Naʻe papitaiso ʻa Fetauai ʻi he 2013, pea ne silaʻi ia ki hono fāmilí ki he moʻuí ni pea mo e taʻengatá kotoa ʻi he taʻu hono hokó. ʻI he 2016, naʻá ne hoko ko ha pīsope, pea ʻi he 2017 ne uiuiʻi ia ke hoko ko e palesiteni ki he Siteiki Savaiʻi Haʻamoa Puʻapuʻá.

ʻI he fakakaukau atú, ʻoku ʻi ai ha fakamatala ʻe taha ʻa Palesiteni Tiatia fekauʻaki mo hono hala fononga femoʻuekina ki he ongoongolelei moʻoni ʻo Kalaisí. “ʻI he kotoa ʻo e ngaahi faingataʻa ne mau fehangahangai mo iá mo e ngaahi fili ne mau fakahokó, ʻoku mau . . . toe vakaiʻi ʻa e kamataʻangá pea mau pehē: ʻʻI he laumālie kotoa pē, ʻoku ʻi he fohé maʻu pē ʻa e ʻOtuá.ʼ”

Paaki