Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
3–9 Sune: “Naʻa Nau Tuʻu Maʻu mo Tuʻu Taʻe-faʻa-ueʻi.” Mōsaia 29–ʻAlamā 4


“3–9 Sune: ʻNaʻa Nau Tuʻu Maʻu mo Tuʻu Taʻe-faʻa-ueʻi.’ Mōsaia 29–ʻAlamā 4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2024)

“3–9 Sune. Mōsaia 29–ʻAlamā 4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2024)

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa ʻAlamā ko e Siʻí

Ko e Malanga ʻa ʻAlamā ko e Siʻí, tā fakatātaaʻi ʻe Gary L. Kapp

3–9 Sune: “Naʻa Nau Tuʻu Maʻu mo Tuʻu Taʻe-faʻa-ueʻi”

Mōsaia 29ʻAlamā 4

ʻE ala pehē ʻe ha niʻihi ko e fokotuʻu ʻa e Tuʻi ko Mōsaiá ke fetongi ʻa e ngaahi tuʻí ʻaki ha kau fakamaau naʻe filí, ko ha kiʻi liliu fakapolitikale fakapotopoto. Ka ki he kakai Nīfaí, ʻo tautautefito kiate kinautolu naʻe nofo ʻi he malumalu ʻo e Tuʻi faiangahala ko Noá, ʻoku ʻi ai mo hano mahuʻinga fakalaumālie ʻo e liliu ko ʻení. Kuo nau mamata ki he anga hono tākiekina ʻe ha tuʻi taʻe-māʻoniʻoni hono kakaí, pea naʻa nau “fuʻu fakaʻamu lahi” ke nau tauʻatāina mei he faʻahinga ivi tākiekina peheé. ʻE fakaʻatā ʻe he liliu ko ʻení ke nau fatongia ʻaki ʻenau tuʻunga māʻoniʻoní pea mo “fua ʻa [ʻenau] ngaahi angahala [ʻanautolú]” (Mōsaia 29:38).

Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻuhinga ʻa e ngata ʻo e pule ʻa e ngaahi tuʻí ʻe ngata ai mo e ngaahi palopalema ʻi he sosaieti ʻo e kakai Nīfaí. Naʻe tuʻuaki ʻe he kakai olopoto hangē ko Nēhoa mo ʻAmalekaí ha ngaahi fakakaukau hala, naʻe fakatangaʻi ʻe he kakai taʻetuí ʻa e Kau Māʻoniʻoní, pea naʻe tokolahi ha kau mēmipa ʻo e Siasí naʻa nau fakaʻau ʻo hīkisia pea hē atu. Ka ko e “kau muimui angavaivai ʻo e ʻOtuá” naʻa nau “tuʻu maʻu mo tuʻu taʻe-faʻa-ueʻi” neongo ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi honau ʻātakaí (ʻAlamā 4:15; 1:25).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

Mōsaia 29:26–27; ʻAlamā 2:1–7

Te u lava ʻo hoko ko ha ivi tākiekina lelei ʻi hoku koló.

Naʻe hoko ha palopalema ʻi he hili pē ha taʻu ʻe nima ʻo e pule ʻa e kau fakamāú, ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e fakahā ʻe Mōsaia ʻe meimei hoko maʻu pē ʻa e leʻo ʻo e kakaí ke nau fili ʻa e totonú (vakai, Mōsaia 29:26). Ako ʻa e ʻAlamā 2:1–7 ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e palopalemá pea mo e meʻa naʻe fai ʻe he kau Nīfaí ki aí. Ko e hā naʻe mei hokó kapau naʻe ʻikai ke ʻai ʻe he “kakai ʻo e siasí” ke ongona honau leʻó? Ko e hā mo ha toe meʻa ʻokú ke ako mei he talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke ke kau [ki he meʻa] ʻi homou koló? (vakai foki, Mōsaia 29:26–27).

Ko e hā ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku fehangahangai mo homou tukui koló? Fakakaukau pe ʻe founga fēfē nai haʻo fakapapauʻi ʻoku kau ho leʻó ʻi he “leʻo ʻo e kakaí,” ʻo hangē ko e kakai Nīfaí. Ko e hā ha ngaahi founga kehe te ke lava ai ʻo tākiekina ho koló ki he leleí, ʻi hoʻo hoko ko e tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisí?

Vakai foki, Dallin H. Oaks, “ʻOfa Ki Homou Ngaahi Filí,” Liahona, Nōvema 2020, 26–29.

ʻAlamā 1

ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ke u ʻiloʻi ʻa e tokāteline halá.

Neongo naʻe faifai pea vetehia ʻa Nēhoa ʻo pehē ko e meʻa naʻá ne akoʻí naʻe hala, ka naʻe kei hokohoko atu pē ke tākiekina ʻe heʻene ngaahi akonakí ʻa e kau Nīfaí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe saiʻia ai ʻa e kakaí ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Nēhoá? ʻI he ʻAlamā 1:2–6, kumi ʻa e ngaahi loi ʻi he ngaahi akonaki ʻa Nēhoá—pea mo e ngaahi moʻoni naʻá ne fakaʻaongaʻi ke fufuuʻi ʻaki ʻa e ngaahi loi ko iá.

Naʻe matuʻuaki ʻe Kitione ʻa Nēhoa “ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 1:7, 9). Ko ha ngaahi potufolofola ʻeni ʻoku nau fakahalaki ʻa e ngaahi loi ʻa Nēhoá: Mātiu 7:21–23; 2 Nīfai 26:29–31; Mōsaia 18:24–26; mo e Hilamani 12:25–26. Feinga ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e potufolofola takitaha. Ko e hā kuó ke ako mei he kau palōfita moʻuí ʻoku nau fakahalaki ʻa e ngaahi akonaki hala ʻi hotau kuongá?

ʻAlamā 1:19–31; 4:6–15

Ko e kau ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ko ha “kau muimui angavaivai ʻo e ʻOtuá.”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he vahe 1 mo e 4 ʻo ʻAlamaá ha ngaahi vahaʻataimi naʻe tuʻumālie ai ʻa e Siasí, ka naʻe kehekehe ʻa e tali ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ki he tuʻumālie ko iá. Hangē ko ʻení, fakafehoanaki ʻa e ʻAlamā 1:19–30 mo e ʻAlamā 4:6–15 ke vakai ki he founga naʻe liliu ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he hili pē ha ngaahi taʻu siʻí. Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke laú, ko e hā ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻe he kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo e kakai ʻoku kehekehe ʻenau tuí? Ko e hā ʻa e tōʻonga fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí ki he koloá mo e tuʻumālié? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke liliu ʻi ho ʻulungaanga pē ʻoʻoú?

Fakatatau ʻa e folofolá kiate koe. Fakakaukau ki he founga ʻoku kaunga ai ʻa e ngaahi talanoa mo e akonaki ʻo e folofolá ki hoʻo moʻuí. Hangē ko ʻení, te ke ala ʻilo ha ngaahi faitatau ʻi he ngaahi palopalema ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he ʻaho ní pea mo e ngaahi palopalema naʻe fehangahangai mo e kakai Nīfaí ʻi he ʻAlamā 1–4.

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí

ʻAlamā 4:6–20

ʻE lava heʻeku sīpingá mo e fakamoʻoní ʻo liliu ʻa e ngaahi lotó.

Mahalo te ke lava ʻo fakafehokotaki ki he mamahi naʻe ongoʻi ʻe ʻAlamā ʻi heʻene mamata ki he meʻa naʻe hoko ʻi hono kakaí. Kumi ʻa e ngaahi palopalema naʻá ne mamata ki ai ʻi he ʻAlamā 4:6–15. Kuó ke fakatokangaʻi nai ha palopalema tatau? Mahalo ʻokú ke hohaʻa ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai ʻa ia ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi palopalema ko ʻení. Kuó ke fifili nai pe ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni aí?

Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi ko e hoko ʻa ʻAlamā ko e fakamaau lahí ko e tokotaha lelei taha ia ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení. Ka naʻe ongoʻi ʻe ʻAlamā naʻe ʻi ai ha founga ʻe taha naʻe lelei angé. ʻI hoʻo lau ʻa e veesi 16–20, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia ai fekauʻaki mo ʻene founga ke tokoniʻi hono kakaí?

Naʻe tui lahi ʻa ʻAlamā ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo e “fakamoʻoni ʻoku haohaoá” (veesi 19). Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai fekauʻaki mo e mālohi ʻo e fakamoʻoni ʻoku haohaoá? ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi founga kehekehe te ke lava ai ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te ke lava ʻo toe lau ʻa e ʻAlamā 4:6–14. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi angafai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí? Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e ola ʻo ʻenau angafaí—ʻiate kinautolu pea mo e niʻihi kehé? Te ke lava foki ʻo fakakaukau ki ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he fakamoʻoni haohaoa ʻa e niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe naʻe vahevahe ia ʻi he leá pe tōʻongá.

Fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí—ʻi he leá pe tōʻongá. Ko hai ʻe ʻaonga ki ai hoʻo fakamoʻoní?

Vakai foki, Gary E. Stevenson, “Ko Hono Tanumaki mo Vahevahe Hoʻo Fakamoʻoní,” Liahona, Nōvema 2022, 111–14; “Ko e Fakamoʻoní,” Ngaahi Himí, fika 69; “ʻOku Hifo ʻa ʻAlamā mei Hono Tuʻunga ko e Fakamaau Lahí” (vitiō), Gospel Library; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Fakahā,” Gospel Library.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he māhina ní.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

ʻAlamā 1:2–9

ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki halá.

  • Ko ha founga ʻe taha ke ako ai mo hoʻo fānaú ʻa e ʻAlamā 1:2–4 ko hono tokoniʻi kinautolu ke nau faʻu ha kiʻi tali-fehuʻi moʻoni-pe-hala ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakamatala naʻe akoʻi ʻe Nēhoa, ko ha tokotaha akonaki loí. Hili iá te ke lava ʻo talanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku faʻa fakatahaʻi ai ʻe Sētane ʻa e ngaahi moʻoní mo e ngaahi meʻa ʻoku halá. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga. ʻI he veesi 7–9, naʻe matuʻuaki fēfē nai ʻe Kitione ʻa e ngaahi loi ʻa Nēhoá? (Vakai foki, “Vahe 20: Ko ʻAlamā mo Nēhoa,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 54–55.)

ʻAlamā 1:19–25

ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou ʻofa mo ngāue tokoni ki he niʻihi kehé.

  • Naʻe angaʻofa mo faʻa foaki ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he kuonga ʻo ʻAlamaá, pea naʻe anga taʻeʻofa mo hīkisia ʻa e kāingalotu kehé. Ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ako mei he ngaahi aʻusia ko ʻení, te mou lava ʻo lau fakataha ʻa e ʻAlamā 1:27, 30 pea hiki ha lisi ʻo e faʻahinga kakai naʻe tokoniʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Ko hai ʻoku tau ʻiloʻi “[ʻoku] masiva” (ʻAlamā 1:30) te ne ala fiemaʻu ʻetau ʻofá mo e tokoní? Te mou lava foki ke hivaʻi fakataha ha foʻi hiva fekauʻaki mo e ʻofá mo e ngāue tokoní, hangē ko e “Ko e Anga-ʻofá ʻe Kamata ʻIate Au” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 83), pea tokoni ki he fānaú ke nau fakakaukau ke fakatātaaʻi ʻa e lea ʻo e hivá.

  • Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku angakovi mai ai ʻa e kakaí kiate kitautolú? Fakakaukau ke lau mo hoʻo fānaú ʻa e founga naʻe fakafōtunga ʻaki ki he kau muimui ʻo Kalaisí ʻi he ʻAlamā 1:19–20. Talanoa fekauʻaki mo e anga ʻenau fakafeangaí ʻi he veesi 22 mo e 25. Mahalo te mou lava ke akoako ha ngaahi founga ke fakafeangai ai ʻi he taimi ʻoku angakovi ai ʻa e niʻihi kehé.

ʻAlamā 4:8–20

ʻE lava ke fakamālohia heʻeku fakamoʻoní ʻa e niʻihi kehé.

  • ʻOku faʻa malava ʻe he “fakamoʻoni ʻoku haohaoa” (ʻAlamā 4:19) ʻa ha fānau ʻo tākiekina mālohi ʻa e niʻihi kehé. Ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻení, te ke lava ʻo lau mo kinautolu ʻa e ʻAlamā 4:8–12, 15, ʻo tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi palopalema naʻe hoko ʻi he Siasí. Ko e hā naʻe lava ke fai ʻe ʻAlamā ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení? Tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fakakaukau ʻa ʻAlamā ke faí ʻi he ʻAlamā 4:16–20. Mahalo te mou lava ʻo fevahevaheʻaki ʻa e founga kuo fakamālohia ai koe ʻe he fakamoʻoni ʻa ha taha kehe kia Kalaisí.

  • Kapau ʻe fiemaʻu ʻe hoʻo fānaú ha ngaahi sīpinga ʻo ha fakamoʻoni, fakakaukau ke huluʻi ha foʻi vitiō nounou ʻo ha tokotaha ʻoku lea ʻi he konifelenisi lahí ʻokú ne vahevahe ʻene fakamoʻoní. Te mou lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní pe hivaʻi fakataha ha foʻi hiva hangē “Ko e Fakamoʻoní” (Ngaahi Himí, fika 69). Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e fakamoʻoní mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení? Tuku ki hoʻo fānaú ke nau akoako vahevahe ʻenau fakamoʻoní.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he tatau ʻo e māhiná ni ʻo e makasini Ko e Kaumeʻá.

ʻĪmisi
Ko e fetauʻaki ʻa e kakai Nīfaí mo e kakai ʻAmelikaí

ʻAlamā mo ʻAmelikai, tā fakatātā ʻe Scott M. Snow

Paaki