Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
24–30 Iuni: “Ulu atu i le Malologa o le Alii.” Alema 13–16


“24–30 Iuni: ‘Ulu atu i le Malologa o le Alii.’ Alema 13–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“24–30 Iuni. Alema 13–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
Alema ma Amoleka o loo savavali i fafo mai le falepuipui

Ata tusi o Alema ma Amoleka ua laveaiina mai le falepuipui, saunia e Andrew Bosley

24–30 Iuni: “Ulu atu i le Malologa o le Alii”

Alema 13–16

I le tele o itu, sa lelei le olaga i Amonaea mo Amoleka ma Seseroma. O Amoleka “o se tagata e le itiiti le taualoa,” sa “toatele aiga ma uo” ma “oa e tele” (Alema 10:4). O Seseroma o se loia atamai o lē sa fiafia i le “tele o (ana) pisinisi” (Alema 10:31). Ona taunuu atu lea o Alema ma se valaaulia ia salamo ma “ulu atu i le malologa o le Alii” (Alema 13:16). Mo Amoleka, Seseroma, ma isi, o le taliaina o lenei valaaulia e manaomia ai le ositaulaga ma oo ai lava ina taitai atu ai i puapuaga toetoe lava a le mafai ona onosaia.

Ae o le mea moni e le uma ai iina le tala. I le Alema 13–16, tatou te aoao ai i le mea na iu ina tupu i tagata na talitonu “i le mana o Keriso mo le olataga” (Alema 15:6). O nisi taimi e i ai le laveaiga, o nisi taimi o le faamalologa—a o nisi foi taimi e matua le faigofie mea i lenei olaga. Ae o taimi uma lava, e “aveina a’e [Lona nuu] e le Alii ia te ia lava, i le mamalu” (Alema 14:11). O taimi uma foi, e tuu mai ai e le Alii le “mana, e tusa ai ma [lo tatou] faatuatua … ia Keriso” (Alema 14:28). Ma o taimi uma foi, o lena faatuatua e aumaia ia i tatou le “faamoemoe o le a [tatou] maua le ola e faavavau” (Alema 13:29). A o e faitauina nei mataupu, e mafai ona e maua le faamafanafanaga i nei folafolaga, ma e mafai ona e malamalama atili i le uiga na tautala ai Alema i le ulu atu i “le malologa o le Alii” (Alema 13:16).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

Alema 13:1–19

Ata
aikona o le seminare
O sauniga o le perisitua e faasino atu ai a’u ia Iesu Keriso mo le togiolaina.

O upu a Alema i le Alema 13 ua faaalia ai upumoni mamana e uiga i le mana o le perisitua a le Atua ma lona faamoemoega—e saunia ai i tatou e ulu atu i “le malologa o le Alii,” po o le ola e faavavau (Alema 13:16). Atonu e mafai ona outou tusi i lalo pe tasi se upumoni mo fuaiupu taitasi o le Alema 13:1–19. O ni nai manatu nei e te amata ai:

Fuaiupu 1.Ua ta’ua foi le perisitua “o le faatulagaga a le Alo o le [Atua]” (tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:1–4).

Fuaiupu 2.Ua faauuina e le Atua ia faitaulaga e fesoasoani i tagata e vaavaai atu i Lona Alo mo le togiola.

O a isi mea ua e maua? O le a sou lagona e uiga i le perisitua a o e manatunatu loloto i nei upumoni?

Pe ua e mafaufau ea e uiga i sauniga o le perisitua o se meaalofa mai le Atua e fesoasoani ia te oe e “tepa taulai ai i luma i lona Alo mo le togiolaina”? (fuaiupu 2; tagai foi fuaiupu 16). Atonu e mafai ona e faia se lisi o sauniga ua e mauaina, e pei o le papatisoga, faamauga, le faamanatuga, vaetofia mo se valaauga, o se faamanuiaga o le faamafanafanaga po o le faamalologa, o se faamanuiaga faapeteriaka, ma sauniga o le malumalu. Mafaufau loloto i ou aafiaga i sauniga faapenei. Mafaufau i faatusa o loo aofia ai ma le Agaga na e lagonaina. E faapefea ona faasino atu oe e nei sauniga taitasi ia Iesu Keriso mo le togiolaina?

O nisi tagata e talitonu sese faapea o sauniga—ma le pule o le perisitua e faatino ai—e le manaomia. E faapefea ona e tali atu i lenei manatu? O savali nei e lua o le konafesi aoao e mafai ona faailoa atu ai ou mafaufauga; filifili se savali se tasi, ma tusi i lalo soo se tali e oo mai ia te oe: Russell M. Nelson, “O Oa Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2019, 76–79; Dale G. Renlund, “O Le Perisitua ma le Mana Togiola o le Faaola,” Liahona, Nov. 2017, 64–67.

Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:19–22; Autu o le Talalelei, “Feagaiga,” Potutusi o le Talalelei.

Ata
o alii talavou i le laulau o le faamanatuga

O sauniga o le perisitua e fesoasoani tatou te vaai atu ai ia Iesu Keriso mo le togiolaina.

Alema 13

Ua valaaulia au e le Alii ia ulu atu i Lona malologa.

O le valaaulia e “ulu atu i le malologa o le Alii” (Alema 13:16) o loo ta’ua soo i le Alema 13. Atonu e mafai ona e vaavaai mo fuaiupu uma e faaali mai ai le upu “malologa” ma mafaufau loloto i mea ua aoao mai e fuaiupu taitasi ia te oe i le uiga o “le malologa o le Alii”. E ese faapefea mai le malologa faaletino? E faapefea ona tatou maua?

Tagai foi Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 95–98; “O Mai ia Iesu,” Viiga, nu. 65.

Alema 14

I taimi o puapuaga, e tatau ona tatou faalagolago i le Alii.

Atonu e te taumanatunatu, e pei ona faia e le toatele, pe aisea e tutupu ai mea matautia i tagata o loo taumafai e ola amiotonu. Atonu e te le maua uma tali i lenei fesili faigata i le Alema 14, ae e tele mea e tatau ona aoao mai i le ala na tali atu ai Alema ma Amoleka i faafitauli. O a mea o aoao mai ia te oe e a la upu ma faatinoga e uiga i le ala e faataga ai e le Alii i nisi taimi ia tagata amiotonu e mafatia? O le a se fautuaga e ono tuuina mai e Alema ma Amoleka ia i tatou pe a tatou feagai ma tofotofoga faigata?

Tagai foi Roma 8:35–39; 1 Peteru 4:12–14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:5–9; Dale G. Renlund, “Faapito’au Faaosolilivau,” Liahona, Me 2021, 41–45.

Ia sauniuni i taimi uma. E vave lava ona mavae atu avanoa faafaiaoga, o le mea lea ia faaaoga tatau pe a oo mai. O se mala i le lalolagi, mo se faataitaiga, e mafai ona avea ma avanoa e faasoa atu ai ni mataupu faavae mai le Alema 14 e uiga i le pogai e faataga ai e le Alii i nisi taimi ē e lē sala ina ia pagatia.

Alema 15:16, 18

O le avea ma soo e manaomia ai le ositaulaga.

Atonu e manaia foi ae faia se lisi o mea na ositaulaga ai Amoleka ina ia talia le talalelei (tagai Alema 10:4–5; 15:16) ma faatusatusa i se lisi o mea na ia maua (tagai Alema 15:18; 16:13–15; 34:8). O a ni mea ua e naunau e ositaulaga ina ia avea ai o se soo ua sili atu le faamaoni o Iesu Keriso?

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Ona o le Aso Sa lenei o le Aso Sa lona lima o le masina, ua uunaia ai faiaoga o le Peraimeri e faaaoga gaoioiga e aoao ai i le “Faaopoopoga E: Sauniaina o Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua.”

Alema 13:1–2, 16

O le mana o le perisitua e fesoasoani ia te au e latalata atili atu ai ia Keriso.

  • O se tasi o auala e fesoasoani ai i lau fanau ia iloa pe faapefea e le mana o le perisitua ona faasino atu i tatou ia Keriso o le faaali atu lea ia i latou o ata o auala e faaaoga ai le mana o le perisitua (tagai Tusi Ata o le Talalelei, nu. 103–110). E mafai ona fesoasoani lau fanau ia te oe e mafaufau i auala na faaaoga ai e Iesu Lona mana (tagai, mo se faataitaiga, Mataio 26:26–28; Mareko 5:22–24, 35–43; Tusi Ata o le Talalelei, nu. 38–41). Ona mafai lea ona outou faitau faatasi le Alema 13:2 ma talanoa e uiga i le ala e fesoasoani ai le mana o le perisitua ia i tatou e “tepa taulai ai i luma i le Alo [o le Atua]” ma avea atili ai e faapei o Ia.

    Ata
    papatisoga
    Ata
    Iesu o Loo Faauuina Aposetolo
  • Aisea na tuuina mai ai e le Atua ia i tatou sauniga o le perisitua? Fesoasoani i lau fanau e sue se tali i le Alema 13:16. Afai latou te manaomia le fesoasoani i le iloaina po o le a le sauniga, o loo i ai ni lisi i le Tusitaulima Aoao, 18.1 ma le 18.2. Atonu e mafai e oe ma lau fanau ona talanoa e uiga i ou aafiaga i le mauaina o nei sauniga. E faapefea ona latou fesoasoani ia i tatou e “tepa taulai ai i luma ia [Iesu Keriso] mo le faamagaloina o a [tatou] agasala”? O se pese e pei o le “Pe a Ou Papatiso” (Tusipese a Tamaiti, 53) e mafai ona fesoasoani i lau fanau e mafaufau ai i isi mafuaaga e faafetai ai mo sauniga o le perisitua.

Alema 13:10–12

E mafai e Iesu Keriso ona faamamā a’u.

  • A uma ona faitau faatasi nei fuaiupu, mafaufau i ni auala e fesoasoani ai i lau fanau e vaai faalemafaufau i mea o loo latou aoao atu. Atonu e mafai ona outou fufuluina faatasi se mea. O a ni o tatou lagona pe a tatou palapalā? O a ni o tatou lagona pe a tatou toe mamā? E tutusa faapefea nei lagona i mea tatou te lagonaina pe a tatou agasala ona salamo ai lea ma mama e ala i le Togiola a le Faaola?

Alema 14:18–29

E faamalosia a’u e le Tama Faalelagi a o ou faatuatua ia Iesu Keriso.

  • O le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso e mafai ona fesoasoani ia te oe—po o lau fanau—e faamatala le tala i le Alema 14:18–29 (tagai foi “Mataupu 22: Misiona a Alema i Amonaea,” Tala o le Tusi a Mamona, (58–63). Faamamafa atu na tuuina atu ia Alema ma Amoleka le malosi ona o lo la “faatuatua [sa] ia Keriso” (Alema 14:26). E mafai foi ona e talanoa e uiga i se taimi na tuu atu ai e le Atua ia te oe le malosi “e tusa ai ma [lou] faatuatua.” E mafai faapefea ona tatou faatuatua pei o Alema ma Amoleka?

Alema 15:3–12

E mafai e Iesu Keriso ona suia loto.

  • O le suiga o le loto o Seseroma e ala ia Iesu Keriso e musuia. Mafaufau e iloilo faatasi ma lau fanau mea na latou aoaoina i le vaiaso talu ai e uiga ia Seseroma. Ona mafai lea ona outou faitau faatasi le Alema 15:3–12 ia iloa ai pe na faapefea ona suia o ia. O le a se mea ua tatou aoao mai le aafiaga o Seseroma e uiga i le mana o le Alii? (tagai “Ua Faamaloloina ma Papatisoina Seseroma” [vitio], Potutusi o le Talalelei).

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Alema ma Amoleka i le falepuipui

Alema ma Amoleka i le Falepuipui, saunia e Gary L. Kapp

Lolomi