Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
3–9 Iuni: “Sa Latou Mausali ma le Le Mafaagaeetia.” Mosaea 29–Alema 4


“3–9 Iuni: ‘Sa Latou Mausali ma le Le Mafaagaeetia.’ Mosaea 29–Alema 4,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2024)

“3–9 Iuni. Mosaea 29–Alema 4,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2024)

Ata
Alema le Itiiti o loo talai atu

Alema le Itiiti o Loo Talai Atu, saunia e Gary L. Kapp

3–9 Iuni: “Sa Latou Mausali ma le Le Mafaagaeetia”

Mosaea 29Alema 4

E ono vaai atu nisi i le fautuaga a le Tupu o Mosaea e suitulaga ia tupu i faamasino e filifilia ua na o se toefaafouga poto faaupufai. Ae i sa Nifae, aemaise i latou o e sa nonofo i lalo o le taitaiga a le Tupu amioleaga o Noa, o lenei suiga e i ai foi sona tulaga taua faaleagaga. Sa latou vaai i le ala na tosina ai e se tupu amioletonu lona nuu, ma sa latou “naunau tele” ia saoloto mai na faatosinaga. O lea suiga o le a mafai ai e i latou ona nafa ma lo latou lava amiotonu ma “tali mo [a latou] lava agasala” (Mosaea 29:38).

Ioe, o le faaiuga o le nofoaiga a tupu e lei faapea na muta ai faafitauli i le nuu o sa Nifae. Sa faalauiloa e tagata amio pepelo e pei o Neoa ma Amaliki ia manatu sese, sa sauaina e tagata le talitonu ia le Au Paia, ma e toatele tagata o le Ekalesia sa faamaualuluga ma pauu ese. Ae sa tumau “soo lotomaualalalo o le Atua” ma sa “mausali ma le le mafaagaeetia” e ui i mea sa tutupu i lo latou siosiomaga (Alema 4:15; 1:25).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

Mosaea 29:26–27; Alema 2:1–7

E mafai ona avea au ma se tosinaga lelei i le nuu.

I le na o le lima tausaga i le nofoaiga a faamasino, na tulai mai ai se faalavelave e tofotofoina ai le tautinoga a Mosaea e faapea o le leo o tagata e masani lava ona filifili le mea sa’o (tagai Mosaea 29:26). Suesue le Alema 2:1–7 e iloa ai po o le a le faafitauli ma le mea na fai i ai e sa Nifae. O le a se mea semanu e tupu pe ana fai e lei faia e “tagata o le ekalesia” ia lagona o latou leo? O le a se isi mea ua e aoaoina mai lenei tala e uiga i le ala e finagalo le Alii e te auai ai i lou nuu? (tagai foi Mosaea 29:26–27).

O a ni faafitauli taua o feagai ma lou nuu? Mafaufau pe faapefea e oe, pei o sa Nifae, ona faamautinoa o loo aofia ai lou leo i “le leo o le nuu.” O a nisi auala e mafai ai e oe, i le avea ai ma se soo o Iesu Keriso, ona tosina ai lou nuu mo le lelei?

Tagai foi Dallin H. Oaks, “Alolofa Atu i E Ita Mai ia te Outou,” Liahona, Nov. 2020, 26–29.

Alema 1

O le afioga a le Atua e mafai ona fesoasoani ia te au e iloa ai aoaoga faavae sese.

E ui ina sa iu ina ta’uta’u atu e Neoa o mea sa ia aoao atu e sese, ae o ana aoaoga sa faaauau pea ona faatosinaina ai sa Nifae mo le tele o tausaga. Aisea e te manatu ai na fiafia tagata i mea na aoao atu e Neoa? I le Alema 1:2–6, vaavaai mo pepelo i aoaoga a Neoa—ma upumoni sa ia faaaogaina e nana ai na pepelo.

Sa faafetaia’ia e Kitiona ia Neoa “i le afioga a le Atua” (Alema 1:7, 9). O ni nai mau nei na faasa’o ai aoaoga sese a Neoa: Mataio 7:21–23; 2 Nifae 26:29–31; Mosaea 18:24–26; ma le Helamana 12:25–26. Taumafai e aotele ia mau taitasi. O le a se mea ua e aoaoina mai perofeta soifua e faamaonia ai aoaoga sese i o tatou aso?

Alema 1:19–31; 4:6–15

O soo moni o Iesu Keriso o ni “soo lotomaualalalo o le Atua.”

OMataupu 1 ma le4 o le Alema o loo faamatala mai ai vaitau na manuia ai le Ekalesia, ae sa ese le tali atu o tagata o le Ekalesia i na manuia. Mo se faataitaiga, faatusatusa le Alema 1:19–30 ma le Alema 4:6–15 e iloa ai pe na faapefea ona suia tagata o le Ekalesia i ni nai tausaga. E faavae i mea ua e faitauina, o a ni lagona o soo moni o Iesu Keriso e uiga i tagata e ese o latou talitonuga? O a ni uiga faaalia o i ai i soo moni o Keriso i oa ma le manuia? O le a se mea ua musuia oe e sui e uiga i ou lava uiga faaalia?

Faatatauina o tusitusiga paia ia te oe lava. Mafaufau pe faapefea ona faaaoga tala ma aoaoga a tusitusiga paia i lou olaga. Mo se faataitaiga, atonu e te mauaina ni mea e tutusa ai faafitauli e te matauina i aso nei ma faafitauli sa feagai ma sa Nifae i le Alema 1–4.

Ata
aikona o le seminare

Alema 4:6–20

O la’u faataitaiga ma la’u molimau e mafai ona suia ai loto.

Atonu e mafai ona e fesootai i le faanoanoa na lagonaina e Alema ina ua ia vaaia le mea sa tupu i lona nuu. Vaavaai mo faafitauli na ia vaaia i le Alema 4:6–15. Na e matauina ni faafitauli talitutusa? Atonu o loo e popole e uiga i se e pele o loo tauivi ma nei faafitauli. Pe na e mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai?

Atonu e fai mai nisi o Alema, i le avea ai ma faamasino sili, o le tagata sili lea ona lelei e foia nei faafitauli. Ae sa lagona e Alema e i ai se auala sili atu. A o e faitauina fuaiupu 16–20, o le a se mea ua faagaeetia ai oe e uiga i lana auala e fesoasoani ai i lona nuu?

Sa i ai ia Alema le faatuatua tele i le afioga a le Atua ma se “molimau manino” (fuaiupu 19). O a faataitaiga ua e vaaia i le mana o le “molimau manino”? A o e mafaufau loloto i auala eseese e mafai ona e faasoa atu ai lau molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei, e mafai ona e toe faitauina le Alema 4:6–14. O a mea ua faaalia mai e faatinoga a tagata o le Ekalesia i nei fuaiupu e uiga i a latou molimau ia Iesu Keriso ma Ana aoaoga? O le a se mea ua e matauina e uiga i le aafiaga o a latou amioga—ia i latou lava ma isi? Atonu foi e te mafaufau i auala ua faamanuiaina ai oe i le molimau manino a isi tagata, pe na faasoa mai e ala i upu po o faatinoga.

Mafaufau i ni auala e mafai ona e faasoa atu ai lau molimau ia Iesu Keriso—i upu po o faatinoga. O ai o le a manuia mai lau molimau?

Tagai foi Gary E. Stevenson, “Fafagaina ma le Tuuina Atu o Lau Molimau,” Liahona, Nov. 2022, 111–14; “Molimau,” Viiga, nu. 74; “Alma the Younger Steps Down as Chief Judge” (vitio), Gospel Library; Autu o le Talalelei, “Faaaliga,” Potutusi o le Talalelei.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Alema 1:2–9

E mafai ona fesoasoani mai le Alii ia ou iloa aoaoga sese.

  • O se tasi o auala e suesue faatasi ai ma lau fanau le Alema 1:2–4 o le fesoasoani lea ia i latou e fatu se suega puupuu moni pe sese e faaaoga ai faamatalaga na aoao mai e Neoa, o se faiaoga pepelo. Ona mafai lea ona outou talanoa ma i latou e uiga i le mafuaaga e masani ona tuufaatasia ai e Satani ia upumoni ma mea sese. Fesoasoani i lau fanau e mafaufau i nisi o faataitaiga. I fuaiupu 7–9, na faapefea ona tetee Kitiona i pepelo a Neoa? (Tagai foi “Mataupu 20: Alema ma Neoa,” Tala o le Tusi a Mamona, 54–55.)

Alema 1:19–25

I le avea ai ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso, ou te alofa ma auauna atu i isi.

  • O nisi tagata o le Ekalesia a le Alii i ona po o Alema sa agalelei ma foai atu, ae o isi tagata o le ekalesia sa agaleaga ma faamaualuga. Ina ia fesoasoani i lau fanau e aoao mai nei aafiaga, e mafai ona outou faitau faatasi le Alema 1:27, 30 ma fai se lisi o ituaiga tagata na fesoasoani i ai tagata o le Ekalesia a le Alii. O ai ua tatou iloa e ono “manaomia le fesoasoani” (Alema 1:30) o lo tatou alolofa ma le fesoasoani? E mafai foi ona outou usu faatasi se pese e faatatau i le alofa ma le auauna atu, e pei o le “O Le Agalelei e Amata Ia Te A‘u; (Tusipese a Tamaiti, 83), ma fesoasoani i tamaiti e mafaufau i taga e mafai ona o faatasi ma le pese.

  • O le a se mea e tatau ona tatou faia pe a agaleaga mai tagata ia i tatou? Mafaufau e faitau ma lau fanau pe na faapefea ona taulimaina soo o Keriso i le Alema 1:19–20. Talanoa pe na faapefea ona latou tali atu i fuaiupu 22 ma le 25. Atonu e mafai ona outou faata’ita’ia auala e tali atu ai pe a agaleaga mai nisi.

Alema 4:8–20

O laʻu molimau e mafai ona faamalosia ai isi.

  • E masani lava o le “molimau manino” (Alema 4:19) a se tamaitiiti e mafai ona i ai se aafiaga malosi i isi. Ina ia fesoasoani i lau fanau ia iloa lenei mea, e mafai ona e faitau faatasi ma i latou le Alema 4:8–12, 15, fesoasoani ia i latou e faailoa mai faafitauli na tutupu i le Ekalesia. O le a se mea e mafai ona fai e Alema e foia ai nei faafitauli? Fesoasoani ia i latou e saili po o le a le mea na filifili Alema e fai i le Alema 4:16–20. Atonu e mafai ona e faasoa atu i le tasi ma le isi le auala ua faamalosia ai oe e le molimau a se isi tagata ia Keriso.

  • Afai e manaomia e lau fanau ni faataitaiga po o le a le molimau, mafaufau e faaali atu se ata vitio o se failauga i le konafesi aoao o tuuina atu se molimau. E mafai foi ona e faaaogaina le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso pe usu faatasi se pese e pei o le “Molimau” (Viiga, nu. 74). O le a se mea ua tatou aoao ai e uiga i molimau mai i nei punaoa? Tuu atu i lau fanau e faataitai ona faasoa atu a latou molimau.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
O sa Nifae o loo tau ma sa Amilikī

Alema ma Amiliki, saunia e Scott M. Snow

Lolomi