Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
15–21 Siulai: “ʻA e Ivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.” ʻAlamā 30–31


“15–21 Siulai: ‘ʻA e Ivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.’ ʻAlamā 30–31,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“15–21 Siulai. ʻAlamā 30–31,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2023)

ʻĪmisi
Akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa Kolihola

ʻOku Fakamoʻoniʻi ʻe he Meʻa Kotoa Pē ʻOku ʻI ai ha ʻOtua (ʻAlamā mo Kolihola), tā fakatātā ʻa Walter Rane

15–21 Siulai: “ʻA e Ivi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá”

ʻAlamā 30–31

ʻOku hā mahino ʻi he ngaahi talanoa ʻi he ʻAlamā 30–31 ʻa e mālohi ʻo e ngaahi leá—ki he koví mo e leleí. ʻOku fakamanamanaʻi ʻe he “fakahekeheke” mo e “ngaahi lea fielahi leʻo-lahi” ʻa e faiako loi ko Koliholá, ke ʻohifo ʻa e “laumālie ʻo ha tokolahi ki he fakaʻauhá” (ʻAlamā 30:31, 47). ʻI he founga tatau, naʻe tataki ʻe he ngaahi akonaki ʻa ha tangata Nīfai naʻe hē mei he moʻoní ko Sōlami, ha kulupu tokolahi ʻo e kakaí naʻa nau “tō ki he ngaahi hala lahi” mo “fakakeheʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí” (ʻAlamā 31:9, 11).

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe tui taʻe-veiveiua ʻa ʻAlamā ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻe “mālohi lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe” (ʻAlamā 31:5). Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAlamaá ʻa e moʻoni taʻengatá pea naʻá ne ngāue ʻaki ʻa e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ke fakalongolongoʻi ʻa Kolihola (vakai, ʻAlamā 30:39–50), pea naʻa nau fakaafeʻi ʻEne tāpuakí maʻanautolu naʻe ō mo ia ke fakafoki mai ʻa e kau Sōlamí ki he moʻoní (vakai, ʻAlamā 31:31–38). Ko ha ngaahi sīpinga mahuʻinga ʻeni ki he kau muimui ʻo Kalaisí he ʻahó ni ʻi he taimi ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi pōpoaki halá. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻoní ʻi heʻetau falala ki he “ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá,” ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻAlamaá (ʻAlamā 31:5).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Lotú

ʻAlamā 30:6–31

ʻĪmisi
fakaʻilonga seminelí
ʻOku feinga ʻa e filí ke kākaaʻi au ʻaki ʻa e ngaahi akonaki halá.

ʻI he ʻAlamā 30, ʻoku ui ʻa Kolihola ko e “Fili ia ʻo Kalaisí” (veesi 6). Ko e fili ʻo Kalaisí ko ha taha pe ko ha faʻahinga meʻa ʻoku fakafepaki fakahāhā pe fakapulipuli kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Ko e fē ʻa e ngaahi veesi ʻi he ʻAlamā 30:6–31 ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e feʻunga ʻa Kolihola mo e fakamatala ko ʻení? ʻE ala tokoni ʻa hono ako ʻo e ngaahi akonaki hala ʻa Koliholá ke ke ʻiloʻi mo fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi akonaki tatau. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻi hoʻo akó:

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni fakatātā te ke lava ʻo fakakaukau ki ai ke mahino lelei ange ʻa e faikehekehe ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí mo e ngaahi faʻifaʻitaki loi ʻa Sētané? Ko ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ko e mounu ʻoku fakaʻaongaʻi ki he taumātaʻú, paʻanga loí, mo e tuʻuaki loí. Te ke lava fēfē nai ʻo tala ha meʻa ʻoku loi? Te ke lava fēfē nai ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní?

  • Fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi tokāteline loi naʻe akoʻi ʻe Kolihola ʻi he ʻAlamā 30:6–31. Ko e fē ʻi heʻene ngaahi akonakí ʻoku fakatauele ʻi he ʻaho ní? (vakai, ʻAlamā 30:12–18, 23–28). Ko e hā ha fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko ʻi hono tali ʻo e ngaahi fakakaukau peheé? Ko e hā ha ngaahi pōpoaki hala ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he filí ke feinga ke kākaaʻi ʻaki koe ʻi he ʻaho ní?

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻAlamā ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Koliholá ʻaki ʻa e moʻoní? (vakai, ʻAlamā 30:31–54). Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Hangē ko ʻAlamaá, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ke tau ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻo e moʻoní mei he ngaahi loi ʻa Sētané. Ko e hā ha faleʻi ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi pōpoaki ko ʻení: Gary E. Stevenson, “ʻOua Naʻá ke Kākaaʻi Au” (Liahona, Nōvema 2019, 93–96); Dallin H. Oaks, “Be Not Deceived” (Liahona, Nov. 2004, 43–46).

Vakai foki, Gospel Topics, “Seek Truth and Avoiding Deception,” [Fekumi ki he Moʻoní pea Fakaʻehiʻehi mei he Kākaá] Gospel Library; “Ko e Faitotonu ʻo Faka-ʻOtua,” Ngaahi Himí, fika 169.

ʻĪmisi
Talanoa ʻa Kolihola mo ʻAlamā

Ko Hono Fakafepakiʻi ʻe Kolihola ʻa ʻAlamaá, tā fakatātā ʻa Robert T. Barrett

ʻAlamā 30:39–46

ʻOku fakamoʻoni ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá.

ʻOku tokolahi ha kakai ʻi he kuongá ni ʻoku nau tui ʻoku ʻikai ha ʻOtua. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ʻAlamā 30:39–46 ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono ʻiloʻi Iá? Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni kehe kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ʻokú Ne moʻuí?

ʻAlamā 30:56–60

ʻOku ʻikai poupouʻi ʻe he filí ʻa hono kau muimuí.

Ko e hā ʻokú ke ako mei he ʻAlamā 30:56–60 fekauʻaki mo e tōʻonga ʻa e tēvoló ki hono kau muimuí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke maluʻi ai ho ʻapí mei hono ivi tākiekiná?

Vakai foki, ʻAlamā 36:3.

ʻAlamā 31

‘Oku maʻu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e mālohi ke tataki ʻa e kakaí ki he māʻoniʻoní.

ʻE hangē ki ha niʻihi ko e palopalema ʻo e kau Sōlamí mo ʻenau fakamāvahevahe mei he kau Nīfaí ʻe ala fiemaʻu ange ha solovaʻanga fakapolitikale pe fakakautau (vakai, ʻAlamā 31:1–4). Ka naʻe ako ʻa ʻAlamā ke falala ki he “ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 31:5). Ko e hā ʻokú ke ako mei he ʻAlamā 31:5 fekauʻaki mo e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá? (vakai foki, Hepelū 4:12; 1 Nīfai 15:23–24; 2 Nīfai 31:20; Sēkope 2:8; Hilamani 3:29–30).

ʻI hoʻo ako ʻa e ʻAlamā 31, ko e hā ha ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí te ke lava ʻo maʻu ʻoku kaunga ki hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí? Hangē ko ʻení:

  • Kuó ke mamata fēfē nai ki he taki ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kakaí ke nau fai ha ngaahi meʻa lelei ? (vakai, veesi 5).

  • Fakafehoanaki ʻa e ngaahi tōʻonga fakakaukau, ngaahi ongo, mo e ngaahi ngāue ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e niʻihi kehé (vakai, veesi 34–35) mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau, ngaahi ongo, mo e ngaahi ngāue ʻa e kau Sōlamí (vakai, veesi 17–28). Te ke lava fēfē nai ʻo hangē ange ko ʻAlamaá?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he ʻAlamā 31:30–38 ʻe ala tokoni ki he kakai ʻoku mamahi koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé?

ʻAlamā 31:5–6

ʻE lava ha taha pē ʻo liliu koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.

Fakatokangaʻi ange ʻa e falukunga kakai naʻe ʻave ʻe ʻAlamā ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Sōlamí (vakai, ʻAlamā 31:6). Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e moʻui ʻa e kakai ko ʻení ʻi he Mōsaia 27:8–37; 28:4; ʻAlamā 10:1–6; 11:21–25; 15:3–12. Ko e hā nai ha pōpoaki maʻau mei heʻenau ngaahi aʻusiá?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona ʻo e māhina ní mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

ʻAlamā 30

ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná kiate au fekauʻaki mo e ngaahi akonaki loí.

  • Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha ʻū meʻa (hangē ko e paʻanga pe meʻakai) mo ha ʻū meʻavaʻinga ʻoku nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻE lava ke iku ʻeni ki ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e founga ke ʻiloʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku moʻoní pea mo e ngaahi meʻa ʻoku loí. Te ke lava leva ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi mei he ʻAlamā 30:12–18 ʻa e ngaahi loi pe akonaki hala naʻe akoʻi ʻe Kolihola fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻI he ʻAlamā 30:32–35, naʻe tali fēfē nai ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi loi ko iá? Ko e hā ʻoku tau ako mei heʻene sīpingá?

ʻAlamā 30:44

ʻOku fakamoʻoni ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá.

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e founga ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he ngaahi meʻa ʻi he langí mo e māmaní ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá Kapau ʻe lava, luelue ʻi tuʻa fakataha mo hoʻo fānaú pe tuʻu ʻi ha veʻe matapā sioʻata lolotonga hoʻo lau ʻa e ʻAlamā 30:44. Kole ange ke nau fakamatalaʻi atu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau sio ki ai ʻoku tokoni kiate kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kinautolu. Te nau lava foki ʻo tā ha ʻū fakatātā ʻo e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻiló (vakai, peesi ʻekitivitī ki he uike ní).

  • Lolotonga hoʻo hivaʻi mo hoʻo fānaú ʻa e “ʻOku ʻOfa ʻEku Tamai Hēvaní ʻIate Au” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 16–17), paasi takai ha foʻi pulu pe ko ha meʻa kehe. Toutou taʻofi ʻa e hivá pea kole ki he tokotaha ʻokú ne puke ʻa e meʻá ke ne vahevahe ha meʻa ʻe taha naʻe fakatupu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ia ʻokú ne houngaʻia ai.

ʻOku ako ʻa e fānaú ʻi he ʻū fakatātaá. ʻE tokoni ʻa e ʻū fakatātaá ke mahino lelei ange mo manatuʻi fuoloa ange ʻe he fānaú ʻa e meʻa kuo akoʻi kiate kinautolú. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī maʻá e fānaú ʻi he lēsoni ko ʻení ʻoku nau fokotuʻu mai ha ʻū fakatātā ke fakaʻaongaʻi. Fakakaukau ke toe fakaʻaliʻali ʻa e ʻū fakatātā tatau pē ʻi he kahaʻú ke tokoni ke manatuʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa naʻa nau akó.

ʻAlamā 31:5

ʻOku mālohi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

  • Te ke tokoniʻi fēfē nai hoʻo fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻoku mālohi ange ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha “toe meʻa kehe”? (ʻAlamā 31:5). Fakakaukau ke kole ange kiate kinautolu ke nau fakakaukau ki ha meʻa pe ko ha tokotaha mālohi, pe fakaʻaliʻali ha ʻū fakatātā ʻo ha ngaahi meʻa mālohi. Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai ke nau mālohí? Lau fakataha ʻa e ʻAlamā 31:5 pea fehuʻi ki hoʻo fānaú pe ʻoku nau pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e veesi ko ʻení. Vahevahe ha aʻusia kuo hoko ai e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha ivi tākiekina mālohi ʻiate koe.

ʻAlamā 31:8–35

ʻOku ongoʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú.

  • Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e talanoa ʻo ʻAlamā mo e kakai Sōlamí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi veesi mei he ʻAlamā 31:8–35 (vakai foki, “Vahe 28: Ko e Kau Sōlamí mo e Lameiumitomí,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 78–80). Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau kumi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he kau Sōlamí ʻi heʻenau lotú (vakai, ʻAlamā 31:15–18) lolotonga ʻenau tokoni atu ke langa ha taua Lameiumitomi ʻaki ha ʻū poloka pe ha ngaahi foʻi maka. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ko e founga ʻeni ʻoku totonu ke tau lotu ʻakí. ʻI hoʻo talanoa mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau lotu aí, tuku ke nau toʻo taha taha ʻa e ngaahi foʻi poloká pe ngaahi foʻi maká. Mahalo ʻe lava ke nau tauhi ha taha ʻo e ngaahi foʻi maká ʻi honau veʻe mohengá ko ha fakamanatu ke nau lotu ʻi he pongipongi mo e pō kotoa pē. ʻE lava foki ke nau fiefia ʻi hono teuteuʻi ʻenau foʻi maká.

Ke maʻu ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ʻĪmisi
Ko ha taha Sōlami ʻokú ne lotu ʻi he Lameiumitomí

Ko e loto ʻo e kau Sōlamí naʻe “fielahi … ʻi he fuʻu pōlepole lahi, ʻi heʻenau loto-hīkisiá” (ʻAlamā 31:25).

Paaki