Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au 2024
26 ʻAokosi–1 Sepitema: “Maka ʻo Hotau Huhuʻí.” Hilamani 1–6


“26 ʻAokosi–1 Sepitema: ‘Maka ʻo Hotau Huhuʻí.’ Hilamani 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 (2023)

“26 ʻAokosi–1 Sepitema. Hilamani 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: 2024 (2023)

ʻĪmisi
ngaahi peau tā ʻi he maká

26 Aokosi–1 Sepitema: “Maka ʻo Hotau Huhuʻí”

Hilamani 1–6

‘Oku lekooti ʻe he tohi ‘a Hilamaní ʻa e ngaahi ikuna mo e ngaahi fakamamahi fakatouʻosi ʻi he kau Nīfaí mo e kau Leimaná. ʻOku kamata ʻaki “ha fuʻu faingataʻa lahi ʻi he kakai ʻo e kau Nīfaí” (Hilamani 1:1), pea ʻoku kei hokohoko mai pē ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi he kotoa ʻo e lekōtí. ʻOku tau lau heni fekauʻaki mo ha ngaahi faʻufaʻu fakapolitikale, kau kaihaʻa, ko hono fakasītuʻaʻi ʻo e kau palōfitá, mo e hikisia mo e taʻe-tui ʻi he kotoa ʻo e fonuá. Ka ʻoku tau maʻu foki mo e ngaahi sīpinga hangē ko Nīfai mo Līhaí mo e “kakai loto-fakatōkilalo angé,” ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau moʻuí ka ʻoku nau lakalakaimonū fakalaumālie (Hilamani 3:34). Naʻa nau fakahoko fēfē nai ia? Naʻe founga fēfē nai ʻenau kei mālohí lolotonga ʻa e kamata ke fakaʻauʻauhifo mo movete honau kakaí? ʻI he founga tatau pē ʻoku tau kei mālohi ai ʻi he “fuʻu afā lahi” ʻoku ʻomi ʻe he tēvoló ke “faʻaki kiate [kitautolú]”—ʻaki hono langa ʻetau moʻuí “ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, … ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12).

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako ʻi ʻApí mo e Siasí

Hilamani 1–6

ʻOku fakamavaheʻi au ʻe he hīkisiá mei he Laumālie mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

ʻI hoʻo lau ʻa e Hilamani 1–6, te ke lava ʻo fakatokangaʻi ai ha sīpinga ʻi he ʻulungaanga ʻo e kakai Nīfaí. Ko e taimi ʻoku nau angatonu aí, ʻoku tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku nau tuʻumālie. Hili ha vahaʻataimi, ʻoku nau hoko ʻo hīkisia mo faiangahala, ʻo nau fai ha ngaahi fili ʻoku fakatau ki he fakaʻauhá mo e faingataʻaʻiá. Pea ʻoku nau loto-fakatōkilalo leva pea ueʻi kinautolu ke fakatomala, pea ʻoku toe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku toutou hoko tuʻo lahi ʻa e sīpinga ko ʻení pea ui ia ʻe ha kakai ʻe niʻihi ko e “siakale ʻo e hīkisiá.”

ʻĪmisi
ko e siakale ʻo e hīkisiá

Ko e “siakale ʻo e hīkisiá”

Fekumi ki ha ngaahi sīpinga ʻo e siakale ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e Hilamani 1–6. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe niʻihi ke tokoni atu ke mahino kiate koe ʻa e sīpinga ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni ʻo e hīkisiá ʻokú ke sio ai ʻi he kau Nīfaí? (hangē ko ʻení, vakai, Hilamani 3:33–34; 4:11–13). ‘Okú ke vakai nai ki ha sīpinga tatau ʻo e loto-hīkisiá ʻiate koe?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e hīkisiá mo e faiangahalá? (vakai, Hilamani 4:23–26). Ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻo e loto-fakatōkilaló mo e fakatomalá? (vakai, Hilamani 3:27–30, 35; 4:14–16).

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Hilamani ke manatuʻi ʻe hono ngaahi fohá? (vakai, Hilamani 5:4–12). Ko e hā ha ngaahi founga ‘e tokoni ai hono manatuʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ke ke fakaʻehiʻehi ai mei haʻo hīkisia?

Vakai foki, “Vahe 18: Tokanga Telia ʻa e Loto Hīkisiá,” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni (2014), 267–80; “ʻOku ou Fie Maʻu Koe,” Ngaahi Himí, fika 48.

Hilamani 3:24–35

ʻOku fakafonu ʻe he tui kia Kalaisí ʻa hoku laumālié ʻaki ʻa e fiefia.

ʻI he Hilamani 3, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Molomona ha taimi ʻo e fiefia ʻi he taimi naʻe fuʻu mohu tāpuekina ai ʻa e Siasí pea aʻu pē ki he ʻohovale ʻa e kau takí. Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he veesi 24–32, ʻokú ke pehē ko e hā nai ʻa e meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e tuʻunga fakafiefia ko iá? Ka neongo iá, naʻe ʻikai ke kei fiefia ʻa e kāingalotu kotoa pē. Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he veesi 33–35. Ko e hā ʻokú ke ako mei heʻenau sīpingá?

Kumi ki hono fakaʻaongaʻi fakatāutahá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa e kupuʻi lea “ko ia ʻoku tau vakai” ke fakamamafaʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi heʻene fakanounouʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko ʻení, ko e hā naʻá ne fiemaʻu ke tau vakai ki ai ʻi he Hilamani 3:27–30? ʻI hoʻo ako ʻa e folofolá, mahalo te ke kiʻi taʻofi fakataimi ke fakakakato ʻa e kupuʻi lea “pea ko ia ʻoku tau vakai” fekauʻaki mo e meʻa kuó ke laú.

Hilamani 5:6–7

Te u lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí.

ʻE lava ke ueʻi koe ʻe hono lau ʻo e Hilamani 5:6–7 ke ke fakakaukau ki he ngaahi hingoa kuo fakahingoa ʻaki koé, kau ai e ngaahi hingoa fakafāmilí. Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení? Te ke lava fēfē nai ʻo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu? Kae hiliō aí, fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e ʻai [kiate kitautolu] ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí (vakai, Molonai 4:3). ʻOkú ke fakaʻapaʻapaʻi fēfē nai ʻa e huafa toputapu ko iá?

Hilamani 5:12–52

ʻĪmisi
seminary icon
Kapau te u ʻai ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hoku makatuʻunga, he ʻikai ke u hinga.

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ke “langa [ho] makatuʻungá” ʻi he “maka ʻo hotau Huhuʻí”? (Hilamani 5:12). Kuó ke maʻu fēfē nai ha malu mei he ngaahi matangi ʻo e moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi? ʻI hoʻo lau ʻa e Hilamani 5:12–52, feinga ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe tāpuekina ai ʻa Nīfai mo Līhai ʻi heʻena langa ʻena tuí ʻi he maka ʻo hona Huhuʻí.

ʻOku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻaonga ke nau fakakaukauloto ki he meʻa ʻoku nau akó. Ke fakatātaaʻi ʻa e Hilamani 5:12, te mou lava ʻo langa ha kiʻi faʻunga ʻi ha faʻahinga makatuʻunga kehekehe. Te mou lava leva ʻo faʻu ha “fuʻu afā lahi” ʻaki hono fana hifo ki ai ha vai pea fakaʻaongaʻi ha ī ko e havilí ia. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatu ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hono langa ho makatuʻungá ʻia Sīsū Kalaisí?    

ʻOku hā ʻi he veesi 50 ʻa e “lahi ʻo e ngaahi fakamoʻoni” naʻe maʻu ʻe he kau Leimaná. ʻE lava ke hoko ʻa hono lau ʻo e Hilamani 5:12–52 ke ke manatuʻi ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé. Hangē ko ʻení, mahalo kuo fakamālohia ʻe “ha fanafana” mei he Laumālié ʻa hoʻo tui ki he Fakamoʻuí (Hilamani 5:30; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:66). Pe mahalo kuó ke ʻi he fakapoʻulí pea kuó ke tangi ki he ʻOtuá ki ha tui lahi ange (vakai, Hilamani 5:40–47). Ko e hā ha ngaahi aʻusia kehe kuo nau tokoniʻi koe ke langa ho fakavaʻé ʻia Sīsū Kalaisí?

Vakai foki, Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Hoʻo Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 93–96; Sean Douglas, “Fehangahangai mo Hotau Ngaahi Faingataʻaʻia Fakalaumālié ʻaki e Tui kia Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2021, 109–11; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Tui kia Sīsū Kalaisí,” Gospel Library.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Liahona ʻo e māhina ní mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú

Hilamani 3:24, 33–34; 4:11–15

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u loto-fakatōkilalo.

  • Fakakaukau ke fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau tā haʻanau tatau ʻo e “siakale ʻo e hīkisiá,” ʻo fakatefito ʻi he fakatātā ʻi ʻolungá. Pea ʻi hoʻomou lau fakataha ʻa e Hilamani 3:24, 33–34 mo e 4:11–15, te nau lava ʻo tuhu ki he ngaahi konga ʻo e siakalé ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení. Te tau lava fēfē nai ʻo fili ke loto-fakatōkilalo—pea tuʻu maʻu ai pē?

Hilamani 5:12

Te u langa hoku makatuʻungá ʻia Sīsū Kalaisi.

  • Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha fakatātā ʻo ha temipale ke kamataʻi ha fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe he falé ha fakavaʻe ʻoku mālohí. Pe ko hoʻo vakai ki he fakavaʻe ʻo homou ʻapí pe falelotu ʻo e Siasí. Ke fakamamafaʻi ʻa e mālohi ʻo ha fakavaʻe maka ʻoku fefeká, ʻe lava ke feinga hoʻo fānaú ke nau ʻunuakiʻi ha foʻi maka ʻaki haʻanau puhiʻi ia. ʻI homou lau fakataha ʻa e Hilamani 5:12, fehuʻi ki hoʻo fānaú ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko ha “makatuʻunga mālohi” ki heʻetau moʻuí. Te tau langa fēfē nai ʻetau moʻuí ʻiate Iá? (vakai, Hilamani 3:27–29, 35 mo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4).

  • Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau langa ha taua ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi foʻi poloka pe naunau kehe ʻi ha fakavaʻe kehekehe (hangē ko e ngaahi foʻi vavaé pe ko ha foʻi maka lafalafa). ʻOku tatau fēfē nai ʻa e fakavaʻe fefeká mo Sīsū Kalaisí? Te nau lava ʻo tānaki atu ha foʻi poloka ki he meʻa ʻoku faʻú ki he foʻi fakakaukau takitaha ʻoku nau vahevahe fekauʻaki mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke muimui ai kiate Iá.

Hilamani 5:21–52

ʻOku fanafana mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha kihiʻi leʻosiʻi.

  • ʻOku akoʻi mai ʻe he leʻo ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Hilamani 5:29–30, 45–47 ha founga ʻe taha ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú. Ke tokoni ke mahino ki hoʻo fānaú ʻa e moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke lau ʻa e “Vahe 37: Nīfai mo Līhai ʻi he Fale Fakapōpulá” (Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 99–102). ʻI he taimi ʻokú ke talanoa ai fekauʻaki mo e leʻo naʻe fanongo ki ai ʻa e kakaí, lea ʻi ha leʻo vaivai. Toutou fai ʻa e talanoá, pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fanafana fakataha mo koe. Tokoni ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga kehe ʻe lava ke folofola mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú. Ke fakamamafaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te mou lava ʻo hivaʻi fakataha ʻa e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 56).

Hilamani 5:20–52

ʻOku fetongi ʻe he fakatomalá ʻa e fakapoʻuli fakalaumālié ʻaki ʻa e māmá.

  • Ke fakamamafaʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Hilamani 5:20–41 fekauʻaki mo e fakapoʻulí mo e māmá, feinga ke lau pe fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he fakapoʻulí, ʻo fakaʻaongaʻi pē ha kasa ke maama ʻaki. ʻE lava ke fakafanongo hoʻo fānaú ki he meʻa naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kakaí kae lava ke toʻo ʻa e fakapoʻulí. Fakamoʻui leva ʻa e ʻuhilá, pea lau fakataha ʻa e veesi 42–48. Ko e hā ‘oku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e fakatomalá?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange, vakai ki he makasini Ko e Kaumeʻá ʻo e māhina ní.

ʻĪmisi
Nīfai mo Līhai ʻi he fale fakapōpulá

Naʻa mo e ʻi he loto fale fakapōpulá, naʻe maluʻi ʻa Nīfai mo Līhai ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá.

© The Book of Mormon for Young Readers, ʻOku Takatakaiʻi ʻa Nīfai mo Līhai ʻe ha Pou Afi, tā ʻa Briana Shawcroft; ʻikai ngofua ke hiki hano tatau