Veivosoti, mai vei Greg K. Olsen

9–15 ni Maji

Jekope 1–4

Dou Veivakaduavatataki kei na Kalou ena Vuku ni Veisorovaki i Karisito

Ni o vola e dua na veivakauqeti vakayalo, o vakaraitaka ni o vinakata me vakavulici iko na Yalo Tabu. Ni o wilika na Jekope 1–4, nanuma mo vola eso nomu rai titobu.

Vola na Veika o Uqeti Kina

Era vakatokai Nifai o ira na Nifaiti me nodra “dauniveitaqomaki levu” (Jekope 1:10). E taqomaki ira mai na nodra ravuravu na meca, ka vakaroti ira me baleta na veirerevaki vakayalo. Sa yaco oqo ni sa yali o koya, ka sa lutu vei Jekope na itavi me liutaki ira na Nifaiti, ka sa vakatabui koya ko Nifai me bete ka ivakavuvuli vei ira na tamata (raica na Jekope 1:18). Ena veivakauqeti, e raica kina o Jekope ni ra gadreva na tamata me ra vakavulici ena “vosa doudou,” nira sa “tekivu cakava tiko kina na ivalavala ca” (Jekope 2:7, 5). Na ivalavala ca eso oqo e tautauvata kei na veika era sotava tiko na tamata ena gauna nikua: kocova nai yau kei na ivalavala vakasisila. E dina ni vakila o Jekope ni dodonu me vakacala na ivalavala ca oqo, e mosi na yalona me baleti ira na vakacalai, o ira ka sa “laubasikati ena mavoa e titobu” na yalodra (Jekope 2:35). E vakadinadinataka o Jekope ni na yaco na veivakabulai ki na ilawalawa ruarua—o koya e valavala ca kei koya e vakamavoataki vakayalo—e lako mai vua na iVakabula o Jisu Karisito. Na itukutuku i Jekope, me vakataka na itukutuku i Nifai, e kaci me “dou veivakaduavatataki kei na Kalou ena Vuku ni Veisorovaki i Karisito” (Jekope 4:11).

Vakasama eso ni Vuli iVolanikalou Yadua

Jekope 1:6–8, 15–19; 2:1–11

E vinakata na Turaga meu vakalevulevuya na noqu ilesilesi.

Kivei Jekope, na vakavulici ni vosa ni Kalou e sega walega ni dua na veilesi mai vei tuakana—e dua na “ilesilesi mai vua na Turaga,” ka sa cakacaka vagumatua me “vakalevulevuya [nona] itavi” (Jekope 1:17, 19). E vakatavulica o Peresitedi Gordon B. Hinckley ni da vakalevulevuya na noda ilesilesi nida “veiqaravi ena yalodina, veivakavulici ena vakabauta kei na ivakadinadina, nida veilaveti ka vaqaqacotaka na dina titobu ni yalododonu vei ira e tarai na nodra bula” (“Magnify Your Calling,” Ensign, Me 1989, 47). Vakasamataka mada na nomu “[itavi] mai vua na Turaga” ni o wilika na Jekope 1:6–8, 15–19 kei na 2:1–11. Na cava e veiqaravi kina ena yalodina o Jekope? Na cava e vakauqeti iko kina na nona ivakaraitaka mo cakava me vakalevulevuya na nomu ilesilesi ena Lotu kei na nomu itavi e vale?

Raica talega na “Rise to Your Call” (vidio, ChurchofJesusChrist.org).

Jekope 2:23–3:12

E marautaka na Turaga na bula savasava.

Nai valavala ca e tiko na kena isau ki na tamata yadua kei na kawatamata. Ni vosa tiko me baleta na ivalavala ca ni veiyacovi, e veivakaroti o Jekope ena revurevu ni kena isau. Ni o wilika na Jekope 2:31–35 kei na 3:10, vakaraica na sala e veivakayarayarataki kina na ivalavala ca ni veidauci vei ira na Nifaiti vaka kawatamata ka vakakina na tamata yadua. E tautauvata vakacava na sala eso oqo ki na isau ni valavala ca ni veidauci o raica e vuravura ena gauna nikua? Na cava o kunea ena vosa nei Jekope ena rawa ni vukei iko ni o vakatavulica e dua nomu daulomani me baleta na bibi ni tiko savasava? O sa vakalougatataki vakacava ena nomu sasaga mo bula savasava?

Raica talega ni vakaraitaka talega o Jekope na ivakarau ni tiko e levu cake mai na dua na watidra. Na cava o kunea ena Jekope 2:23–30 e vukei iko mo kila vakavinaka na inaki ni Turaga, ena veituvaki yalani, me vakaroti ira Nona tamata me levu na watidra? Na cava e Nona nanuma me baleti ira era vakayacora ka sega ena Nona veivakadonui?

Jekope 4

Sa rawa niu vakaduavatataki kei na Kalou ena Veisorovaki i Jisu Karisito.

E vakamasuti ira na nona tamata o Jekope me ra “vakaduavatataki ira [vua na Kalou] ena veisorovaki i Karisito” (Jekope 4:11). Na cava beka o nanuma e kena ibalebale oqo? Ena rawa beka ni veivuke mo vakasaqara na vosa na reconcile ena ivolavosa (dictionary)? Ena rawa beka ni o kunea na vosa se na malanivosa ena wase ni vola ena vakatura vei iko na sala mo lako mai kina vei Karisito me rawa ni o vakaduavatataki kina kei na Kalou. Me ivakaraitaki, e vakatavulica o Jekope ni soli mai na lawa i Mosese me dusi ira na tamata vei Jisu Karisito (raica na Jekope 4:5). Na cava esa vakarautaka na Kalou me dusi iko vei Karisito? O sa vakayagataka tiko vakacava na veika oqo mo torovoleka kina vua na Kalou?

Raica talega na 2 Nifai 10:24.

Jekope 4:8–18

Au rawa ni levea na mataboko vakayalo niu vakanamata vua na iVakabula.

Ni segata tiko o Jekope me ra vuki vakataucoko na nona tamata vua na Turaga, e vakaroti ira o koya me ra kakua ni vakamatabokotaki vakayalo ka kakua ni cakitaka na “veivosa matata” (raica na Jekope 4:13–14). E veivakaroti o Elder Quentin L. Cook ena veileqa vakaoqo ni noda gauna: “Eso vei keda e tiko vei keda nai vakarau meda ‘dau rai sivita na maka’ mai na sasaga ga me vakaqaqacotaka na ivakadinadina ni kosipeli taumada. Eda vakayacora oqo nida veisosomitaka na vakasama kei na kila vakatamata kei na dina ni kosipeli, vaogai keda ena rai vakadonui koya vakataki koya ni kosipeli, … se vakacerecereya na lawa me sivia na ivakavuvuli. Na kena levei na ivakarau vakaoqo ena rawa ni vukei keda meda levea talega na mataboko vakaivakavuvuli kei na itatarabe e vakamacalataka o Jekope” (“Looking beyound the Mark,” Ensign, Mar. 2003, 42).

Mai na Jekope 4:8–18, na cava eda rawa ni cakava meda vakanamata tikoga vua na iVakabula ka levea na mataboko vakayalo?

Eso na Vakasama me baleta na Vuli iVolanikalou Vakavuvale kei na Lotu Vakavuvale ena Moniti

Ni o wilika na ivolanikalou kei na nomu vuvale, ena rawa ni vukei iko na Yalo mo kila na ivakavuvuli cava mo vakabibitaka ka veivosakitaka me rawa ni sotavi kina na gagadre ni nomu vuvale. Oqo e vica na vakasama.

Jekope 1:6–8, 15–19; 2:1–11; 4:18

Na vosa kei na malanivosa cava so ena veitikina oqo e vakaraitaka na loloma nei Jekope me baleti ira e liutaka tiko o koya? Na cava era sa cakava na noda liuliu ni Lotu me vukei keda meda vakila na nodra “bikai vakalevu ena siga oqo ena gagadre kei na nuiqawaqawa levu cake me baleta na tiko vinaka ni yalo[da]? (Jekope 2:3). Ena rawa beka ni wasea na lewe ni vuvale na sala eda na rawa ni tokoni ira na iliuliu ni Lotu. Ena rawa ni dou tuva vakavuvale mo dou cakava e dua na ka me baleti ira na iliuliu ni Lotu ena nomuni vanua, me vaka na volai vola ni vakavinavinaka me baleta na nodra veiqaravi se nomudou nanumi ira kei na nodra vuvale ena masu.

Jekope 2:8

Esa “vakamamacataka” vakacava “na yalo sa mavoa” na vosa ni Kalou?

Jekope 2:12–21

Na cava e vakavulica vei keda na veitikina oqo me baleta na noda raica na iyau vakavuravura? Na cava eda sa cakava tiko meda dolele yani vei ira era gadreva tu na noda veivuke?

Jekope 3:1–2

Na cava e kena ibalebale ni “sa savasava na yalomuni” ka “mo ni rai vua na Kalou ena vakasama dei”?

Jekope 4:4-11

E dua na sala e rawa ni vukea nomu vuvale me kila vinaka na ibalebale ni “tawayavalati rawa” na nodra vakabauta sai koya me laurai e dua na vunikau levu e tiko voleka ka kerei ira na lewenivuvale me ra kurea na tabana yadua. Me ra qai tovolea me ra kurea na toloni vunikau. Na cava e dredre kina na kurei ni toloni vunikau? Na cava eda rawa ni vulica mai na ivakavuvuli i Jekope me baleta na kena tauyavutaki na vakabauta e “tawayavalati rawa”?

Me vaka na tolo ni vu ni kau, na noda vakabauti Karisito ena rawa ni “tawayavalati rawa.”

Me baleta na ikuri ni vakasama ni nodra vakavulici na gone, raica na ituvatuva ena macawa oqo ena Lako Mai, Mo Muri Au—Me Baleta na Lalai.

Vakavinakataki ni Vuli Yadudua

Vakarogoca na Yalotabu. Ni o vuli tiko, yadrava matua na nomu vakasama kei na veika o vakila (raica na VV 8:2–3), ke sega madaga ni veisotari kei na veika o wilika tiko. Na veivakanananu oqori e rawa saraga ni veika e vinakata na Kalou mo kila ka cakava.

Au na vakauta na Nodra Vosa ki Liu (Jekope na Qasenivuli), mai vei Elspeth Caitlin Young