“16–22 ni Maji. Jekope 5–7: ‘E Cakacaka kei Keda na Turaga’” Lako Mai, Mo Muri Au—Me Baleti Ira na Tamata Yadua kei na Matavuvale: iVola i Momani 2020 (2020)
“16–22 ni Maji. Jekope 5–7,” Lako Mai, Mo Muri Au—Me Baleti Ira na Tamata Yadua kei na Matavuvale: 2020
iTalanoa Vakaibalebale ni Vu ni Olive, mai vei Brad Teare
16–22 ni Maji
Jekope 5–7
E Cakacaka kei Keda na Turaga
Na wiliki ni ivolanikalou e sureta na ivakatakila. Ni o wilika na Jekope 5–7, vakasaqara na veidusimaki mai na Yalo me vukei iko kei na nomu matavuvale. Na itukutuku cava e vinakata na Turaga me nomu?
Vola na Veika o Uqeti Kina
E vuqa sara na tamata era sega ni se rogoca na kosipeli i Jisu Karisito. Kevaka o vakila ni sa veibikai na vakaitamera ni itavi ni kena vakumuni ira vata mai ki na Lotu ni Turaga, nai talanoa vakaibalebale ni vu ni olive ena Jekope 5 e tiko kina na veivakananumi veivakadeitaki: ni nona na Turaga na were-ni-vaini. Esa solia vei keda yadua e dua na tikina lailai meda veivuke ena Nona cakacaka—noda vuvale, o ira noda itokani, kei na veivanua eda rawa ni veivakayarayarataki kina. Ka ena so na gauna na imatai ni tamata eda rawa ni vakumuna sai keda saraga vakataki keda. Ia eda sega ni tu taudua ena cakacaka oqo, ni sa cakacaka tikivi ira na Nona tamata cakacaka na Turaga ni were-ni-vaini (raica na Jekope 5:72). E kilai ira na Luvena na Kalou ka lomani ira, ka na vakarautaka na sala o Koya me ra rogoca yadua na Nona kosipeli, o ira talega era cakitaki Koya ena veigauna sa oti (raica na Jekope 4:15–18). Ena gauna, sa caka oti kina na cakacaka, o ira kece “dou a cakacaka vagumatua vata kei [Koya] … dou na reki vata kei [Koya] ena vuku ni vua ni [Nona] were ni vaini” (Jekope 5:75).
Vakasama eso ni Vuli iVolanikalou Yadua
Na cava na italanoa vakaibalebale?
Na talanoa vakaibalebale era vakavulica na dina vakayalo ni vakayagataki na ivakatakilakila. Ena italanoa vakaibalebale ni vu ni olive, me ivakaraitaki, na were-ni-vaini e matataka na vuravura, na vu-ni-olive vinaka e matataki Isireli (o ira era sa veiyalayalati kei na Kalou), kei na vu ni olive ni veikau e matataka na veimatanitu tani (o ira era sega ni veiyalayalati kei na Kalou).
Ni o vulica tiko na italanoa vakaibalebale ena Jekope 5, vakasaqara na ivakatakilakila tale eso ka vakasamataka se cava na kedra i balebale. Me ivakaraitaki, na cava o nanuma e matataka na vuata vinaka? Na cava e matataka na vuata ca?
Na Turaga ni were ni vaini o Jisu Karisito.
Ni se bera ni tekivutaki na nomu vuli me baleta na vu ni olive ena Jekope 5, ena rawa ni veivuke sara kevaka o taleva tale na Jekope 4:10–18 ka vulica se cava beka e vakauqeti kina o Jekope me wasea na italanoa vakaibalebale oqo kei ira nona tamata. Ena Jekope 6:3–5, o na raica rawa kina eso tale na itukutuku e vinakata o Jekope me vakabibitaki, vakasaqara na itukutuku eso oqo ena italanoa vakaibalebale. Na lesoni cava so o kunea e baleti iko ena Jekope 5?
Jekope 5 e wase ni vola balavu—e balavu duadua ena iVola i Momani. Ena rawa beka ni veivuke kevaka o veiwaseyaka ki na veitikina oqo, ka vakamacalataka na veitabagauna duidui ena itukutuku kei vuravura:
-
Tikina e 3-14:Na veiseyaki kei Isireli ni bera na gauna i Karisito
-
Tikina e 15-28:Na veiqaravi i Karisito kei ira na iApositolo
-
Tikina e 29-49:Na Vuki Tani Levu
-
Tikina e 50-76:Na vakumuni nei Isireli ena iotioti ni tabagauna
-
Tikina 76–77:Na Mileniumi kei na vakataotioti kei vuravura
Me ikuri ni vakasama me baleta na italanoa vakaibalebale, raica nai yaloyalo e sala vata mai ena idusidusi oqo.
Eda rawa ni qarava na Kalou ena noda vukei Koya me vakumuni ira na Luvena.
E sureti au na Kalou me vukei Koya ena nodra vakumuni o ira na Luvena.
O ira “tale eso na dauveiqaravi” (Jekope 5:70) era kacivi mai ki na were ni vaini ni Turaga era oka kina na tamata vakataki iko—na lewe ni Lotu, e noda itavi kece meda vukea na Kalou me vakumuni ira na Luvena. Na ivakavuvuli cava so o kunea ena Jekope 5, vakabibi na tikina 61–62 kei na 70–75, me baleta na cakacaka ena were ni vaini ni Turaga? O sa vakila vakacava na Nona veikacivi vei iko mo veiqaravi ena Nona were ni vaini? Na cava so o vakila ena nomu vakaitavi tiko ena Nona cakacaka?
Raica talega na “Cakacaka ni Kaulotu,” Ulutaga Vakosipeli, topics.ChurchofJesusChrist.org; “Old Testament Olive Vineyard,” “Help the Church Grow” (vidio eso ena, ChurchofJesusChrist.org).
Au rawa ni tudei tikoga ena gauna era bolea kina noqu vakabauta na tani.
Na veika era sotava na Nifaiti kei Seremi e yaco vakawasoma tiko ena gauna nikua: era rawa ni tamata vuli vinaka, ka ra tamata vosa matau me rawa ni ra vakacacana na nomu vakabauta. Ia o Jekope “sa sega kina ni rawa [ni] yavalati” (Jekope 7:5). E sauma vakacava o Jekope ena gauna e bololaki kina na nona vakabauta? Na cava o vulica mai na veika qai tukuna o koya? Na cava o rawa ni cakava ena gauna oqo mo vakavakarau ki na veigauna ena bolei kina na nomu vakabauta?
Raica talega na “Sauma na Taro me baleta na Kosipeli,” Ulutaga Vakosipeli, topics.ChurchofJesusChrist.org; Jeffrey R. Holland, “Na iSau—kei na Veivakalougatataki—ni Bula Vakatisaipeli,” Ensign se Liaona, Me 2014, 6–9.
Eso na Vakasama me baleta na Vuli iVolanikalou Vakavuvale kei na Lotu Vakavuvale ena Moniti
Ni o wilika na ivolanikalou kei na nomu vuvale, ena rawa ni vukei iko na Yalo mo kila na ivakavuvuli cava mo vakabibitaka ka veivosakitaka me rawa ni sotavi kina na gagadre ni nomu vuvale. Oqo e vica na vakasama.
Jekope 5
Eso na matavuvale era raica ni veivuke ni ra droinitaka na ivakatakilakila eso mai na italanoa vakaibalebale ni vu ni olive ni ra wilika tiko. Ena rawa ni taleitaka na nomu matavuvale na iwalewale oya, se e tiko tale na sala o na rawa ni vukei ira na lewenivuvale me ra raitayalotaka na ivakatakilakila ni talanoa vakaibalebale. Ena rawa beka ni o makataka e dua na yasa ni vanua ena dela ni teveli se buturara ni vale me matataka na were ni vaini (se vuravura) ka qai makataka na vu ni olive vinaka (se kawa i Isireli) ena dua na iyaya, me vaka na vale lailai, ka rawa ni wasei me vakaiwasewase (me rawa ni matataka na veiseyaki kei Isireli) ka qai biuti ira vata tale (me matataka na vakumuni kei Isireli). Na cava e vakavullica vei keda na italanoa vakaibalebale oqo me baleta na Turaga? Baleti ira Nona dauveiqaravi?
Jekope 5:70–77
Ni o wilika na veika me baleta na “iotioti ni gauna” e cakacaka kina na Turaga ena Nona were ni vaini, na cava e vakauqeti iko kei na nomu vuvale mo qarava na Turaga “vagumatua”? (Jekope 5:71). E rawa ni o sureti ira na lewe ni nomu vuvale me ra vakatautauvatataka vei ira ena tikina 75 ni biu na yacadra ena tikina oqo—me vakaoqo, “Sa kalougata ko [yacamu].” Ena rawa beka ni ra wasea na veika era sotava ka ra vakila kina na reki ena gauna era qarava tiko na Turaga ni were ni vaini, me vaka beka na kena wasei na kosipeli, veiqaravi e valetabu, se vaqaqacotaki ira na lewe ni Lotu. (Raica talega M. Russell Ballard, “Laiva na Nomu Veivakabauti Vua na Turaga,” Ensign se Liaona, Nove. 2013, 43–45.)
Jekope 6:4-7
E sa dodoka mai vakacava vei keda na ligana dauveivueti na Turaga? Na cava na ibalebale ni vosa na “kabita” ena veitikina oqo? E kabiti keda vakacava na Turaga? E rawa vakacava ni da kabiti Koya?
Jekope 7:1-12
Na cava eda vulica mai na veitikina oqo me baleta na nodra saga na tamata me ra vakatanitaki ira eso mai na kosipeli? Eda na rawa ni vakamuria vakacava na ivakaraitaki nei Jekope ka tudei tikoga ena noda vakabauti Karisito?
Me baleta na ikuri ni vakasama ni nodra vakavulici na gone, raica na ituvatuva ena macawa oqo ena Lako Mai, Mo Muri Au—Me Baleta na Lalai.
Vakatorocaketaki ni Noda Veivakavulici
Cavuqaqataka e dua na ivolanikalou. Digia e dua na ivolanikalou e vakaibalebale ki na nomu vuvale, ka sureti ira mo dou cavuqaqataka vata. E vakatavulica o Elder Richard G. Scott, “E dua na tikini volanikalou sa cavuqaqataki ena nomu itokani ka na sega ni vakamalumalumutaki ena gauna” (Na Kaukauwa ni Volanikalou,”,” Ensign se Liaona, Nove. 2011, 6).