Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
11–17 Mē. Mōsaia 18–24: “Kuo [Mau] Fai ha Fuakava mo Ia”


“11–17 Mē. Mōsaia 18–24: ‘Kuo Mau Fai ha Fuakava mo Ia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“11–17 Mē. Mōsaia 1–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e hola ʻa e kakai ʻo Limihaí

Minerva K. Teichert (1888-1976), Escape of King Limhi and His People, 1949-1951, oil on masonite, 35 7/8 x 48 inches. Brigham Young University Museum of Art, 1969.

11–17 Mē

Mōsaia 18—24

Kuo [Mau] Fai ha Fuakava mo Ia

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Te tau [ongoʻi] e fanafana vanavanaiki ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau lau mo fakalaulaulotoa e folofolá” (“ ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuenoa,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 122).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala kia ʻAlamā mo hono kakaí ʻi he Mōsaia 18; 23–24 ʻa e ʻuhinga ʻo e “hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá” (Mosaia 18:8). ʻI he taimi naʻe papitaiso ai kinautolú, naʻa nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá ke “tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú” (Mōsaia 18:10). Neongo ko ha tukupā mātuʻaki fakataautaha ʻeni, ka ʻoku toe fekauʻaki foki ia mo e anga ʻo ʻenau fetauhiʻakí. ʻIo, ʻoku fakataautaha mo fakafoʻituitui ʻa e fononga foki ki he Tamai Hēvaní, pea he ʻikai lava ke tauhi ʻe ha taha ʻetau ngaahi fuakavá maʻatautolu, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ai ia ʻoku tau tuenoa. ʻOku fie maʻu ke tau fetokoniʻaki. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí, ʻoku tau fuakava ke tokoni ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau tokoni mo fetokoniʻaki ʻi he fonongá, ʻo “fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá” (Mōsaia 18:8–10). Naʻe ʻi ai ha ngaahi kavenga ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá ke fua, ʻo hangē pē ko kitautolú. Pea ko e founga ʻe taha ʻoku tokoni mai ai ʻa e ʻEikí ke tau “fua faingofua ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá” (Mōsaia 24:15) ko hono foaki mai ha kolo ʻo ha Kau Māʻoniʻoni kuo nau ʻosi palōmesi ke tangi fakataha mo kitautolu pea mo fakafiemālieʻi kitautolu, hangē ko ia kuo tau palōmesi ke fai kiate kinautolú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Mōsaia 18:1–17

ʻOku kau ʻi he papitaisó ha fuakava, ke tauhi ki he ʻOtuá mo tuʻu ko ha fakamoʻoni kiate Ia.

ʻOku ʻi he Mōsaia 18:8–10 e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e fuakava ʻo e papitaisó, pe ko e palōmesi ʻoku tau fai ki he ʻOtuá ʻi he papitaisó. ʻI hoʻo lau e ngaahi vēsí ni, fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi palōmesi naʻá ke fai ʻi he papitaisó? Ko e hā ʻoku talaʻofa atu ʻe he ʻOtuá kiate koé?

  • ʻOku fekauʻaki fēfē e fuakava ke tauhi ki he ʻOtuá (vakai, veesi 10 mo ʻetau feinga ko ia ke fetauhiʻakí? (vakai, veesi 8–9).

  • Ko e hā ʻokú ke fai ke tauhi hoʻo ngaahi palōmesí?

  • ʻOku tokoni fēfē atu hoʻo tauhi e fuakava ʻo e papitaisó ke ke “fonu ʻi he Laumālié”? (Mōsaia 18:14). ʻOku tokoni fēfē atu ʻa e Laumālié ke ke tauhi hoʻo fuakavá?

ʻĪmisi
papitaiso ʻi he tahí

Ko e taimi ʻoku ou fai ai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku ou maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí.

ʻOku toe fakahā foki ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e founga totonu ʻo e papitaisó. Ko e hā ʻokú ke ako ʻi he veesi 14–17 fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke fakahoko ai ʻa e papitaisó? Ko e hā mo ha toe meʻa fekauʻaki mo e papitaisó ʻokú ke ako mei he Mātiu 3:16; Loma 6:3–5; 3 Nīfai 11:21–28; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:72–74?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, 77, 79.

Mōsaia 18:17–30

ʻOku totonu ke uouangataha ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá.

Hangē ko ia ne ʻilo ʻe ʻAlamā mo hono kakaí, ʻoku faʻa ʻuhinga ʻa e muimui kia Kalaisí ke siʻaki ha founga angamaheni ʻo e moʻuí ki ha meʻa foʻou mo kehe. Ka naʻe fefakamālohiaʻaki ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá, ko ha konga ia ʻo e “siasi ʻo Kalaisí” (Mōsaia 18:17). ʻOku ueʻi fēfē koe ʻe he ngaahi akonaki ʻi he Mōsaia 18:17–30, ke ke hoko ko ha mēmipa lelei ange ʻo e Siasí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi e kau mēmipa ho uōtí pe koló ke “taha honau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofá ni”? (Mōsaia 18:21).

Vakai foki, Henelī B. ʻAealingi, “Ke Taha Hotau Lotó,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 68–71.

Mōsaia 19–20

ʻE fakahoko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.

Naʻe fai ʻe ʻApinetai ha ngaahi kikite pau fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ki he Tuʻi ko Noá mo hono kakaí, kapau te nau fakafisi ke fakatomala. Ka neongo ia, naʻe hangē ki ha niʻihi he ʻikai lava ʻo fai ha tui ki he ngaahi kikite ko ʻení (vakai, Mōsaia 12:1–8, 14–15), ʻo tautautefito ki he taimi naʻe lava ai ʻe he kakai Nīfaí ʻo maluʻi lelei kinautolu mei he kakai Leimaná ʻi ha taʻu ʻe meimei 50  (vakai, Mōsaia 9:16–18; 11:19). Ka ʻe fakahoko kotoa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá—ʻi hotau kuongá ʻo hangē ko e kuonga ʻo ʻApinetaí.

Ko e hā ʻokú ke ʻilo ʻi he Mōsaia 19–20 naʻá ne ʻai ʻa Kitione ke ne fakahā kuo ʻosi fakahoko e ngaahi kikite ʻa ʻApinetaí? (vakai, Mōsaia 20:21). ʻOku fakamālohia fēfeeʻi ʻe he fakamatala ko ʻení hoʻo tui ki he ngaahi fakatokanga mo e faleʻi ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá, pea mo hoʻo tukupā ke muimui ki heʻenau ngaahi leá? Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki hano fakahoko e ngaahi lea ʻa ha palōfita ʻi hotau kuongá?

Mōsaia 21–24

ʻE lava ke fakamaʻamaʻa ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi kavengá.

Naʻe fakatou nofo pōpula ʻa e kakai ʻo Limihaí mo e kakai ʻo ʻAlamaá, neongo naʻe hoko ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe mo ha ngaahi tūkunga kehekehe. Ko e hā ʻe lava ke ke ako ‘i haʻo fakafehoanaki ʻa e fakamatala ki he kakai ʻo Limihaí ʻi he Mōsaia 19–22, mo e kakai ʻo ʻAlamaá ʻi he Mōsaia 18.; 23–24? Te ke lava ʻo hiki hifo e tali ʻa e ongo kulupú ni fekauʻaki mo e nofo pōpulá, pe ko e founga naʻe fakatauʻatāinaʻi ai kinauá. ʻI hoʻo fai iá, kumi ha ngaahi pōpoaki ʻoku fenāpasi mo hoʻo moʻuí. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻe tokoni ki hono fua hoʻo ngaahi kavengá?

Mōsaia 23:21–24; 24:8–17

Te u lava ʻo falala ki he ʻEikí.

Neongo naʻa nau ʻosi fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, ka naʻe kei nofo pōpula pē ʻa ʻAlamā mo hono kakaí. ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻenau aʻusiá, he ʻikai taʻofi maʻu pē ʻe he falala ki he ʻEikí mo e moʻui ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá ʻa e ngaahi faingataʻá, ka ʻoku tokoni ke tau ikunaʻi kinautolu. ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsaia 23:21–24 mo e 24:8–17, fakatokangaʻi ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻe lava ke tokoni kiate koe ke ke ako ke falala ki he ʻOtuá, neongo pe ko e hā ho ngaahi tūkungá.

Vakai foki, Tōmasi S. Monisoni, “ ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe pe Liʻaki Koe,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 85–87.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako ʻa e familí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu ʻa e Laumālié ke mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fiemaʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Mōsaia 18:1–4

ʻOku ʻi ai ha lea ʻoku pehē te ke lava ʻo lau e lahi ʻo e ngaahi tenga ʻi ha foʻi ʻāpele, ka he ʻikai te ke lava ʻo lau e lahi ʻo e ngaahi foʻi ʻāpele ʻe maʻu mei he foʻi tenga ʻe tahá. Naʻe toko taha pē ʻa e tangata naʻá ne tali e fakamoʻoni ʻa ʻApinetaí, ka naʻe tākiekina ʻe he tangata pē taha ko iá—ʻe ʻAlamā—ha ngaahi toʻu tangata ʻo e kakai Nīfaí. Mahalo naʻa lava ke ke fakaʻaongaʻi ha fuaʻi ʻakau ʻoku ʻi ai hano ngaahi tenga ke fakatātaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku kaunga fēfē ʻa e pōpoaki ko ʻení ki hotau fāmilí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke vahevahe ʻetau fakamoʻoní mo ha niʻihi kehe?

Mōsaia 18:8–10

Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e fuakava ʻo ʻetau papitaisó mei he ngaahi veesi ko ʻení? (vakai foki, T&F 20:73, 77–79). Ko e hā ʻoku tau fai ke teuteu pe tauhi e fuakava ʻo ʻetau papitaisó?

Mōsaia 18:30

Ko e hā ha ngaahi feituʻu ʻoku mahuʻinga makehe kiate kitautolu koeʻuhí ko ha ngaahi aʻusia fakalaumālie naʻa tau maʻu ai?

Mōsaia 21:11–16; 24:10–15

Ko e hā ʻoku tau ako ‘i heʻetau fakafehoanaki e nofo pōpula ʻa e kakai ʻo ʻAlamaá mo e kakai ʻo Limihaí?

Mōsaia 21:15; 24:11–15

Ko e hā ʻoku akoʻi mai ‘e he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku tali ai ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai ki he lēsoni ʻo e uike ko ‘ení ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fokotuʻu ha taimi ʻe lelei kiate koé. Ko e faingofua taha ʻo e akó ke fakahoko ia ʻi he taimi te ke lava ai ʻo ako e folofolá taʻe toe fakahohaʻasí. Fokotuʻu ha taimi ʻe lelei kiate koe, pea fai ho lelei tahá ke ke ako maʻu pē ʻi he taimi tatau he ʻaho kotoa.

ʻĪmisi
ko ha kakai ʻoku papitaiso

Ko e Ngaahi Vai ʻo Molomoná, tā fakatātā ʻe Jorge Cocco