Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
25–31 Meé. Mōsaia 29–ʻAlamā 4: “Naʻa Nau Tuʻu Maʻu mo Tuʻu Taʻe-faʻa-ueʻi”


“25–31 Meé. Mōsaia 29–ʻAlamā 4: ‘Naʻa Nau Tuʻu Maʻu mo Tuʻu Taʻe-faʻa-ueʻi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“25–31 Meé. Mōsaia 29–ʻAlma 4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa ʻAlamā ko e Siʻí

Ko e Malanga ʻa ʻAlamā ko e Siʻí, tā fakatātā ʻe Gary L. Kapp

25–31 Meé

Mōsaia 29–ʻAlamā 4

“Naʻa Nau Tuʻu Maʻu mo Tuʻu Taʻe-faʻa-ueʻi”

ʻOku fakaafeʻi ʻe he lau ʻo e folofolá ʻa e fakahaá. Mateuteu ki he ngaahi pōpoaki ʻoku finangalo e ʻEikí ke ʻoatu kiate kimoutolú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻE ala pehē ʻe ha niʻihi ko e fokotuʻu ʻa e Tuʻi ko Mōsaiá ke fetongi e ngaahi tuʻí ʻe ha kau fakamaau ne filí, ko ha kiʻi liliu fakapolitikale fakapotopoto. Ka ki he kakai Nīfaí, ʻo tautautefito kiate kinautolu naʻe nofo ʻi he malumalu ʻo e Tuʻi faiangahala ko Noá, ʻoku ʻi ai mo hano mahuʻinga fakalaumālie ʻo e liliu ko ʻení. Kuo nau mamata ki he founga hono fakatupu ʻe he tuʻi taʻe-māʻoniʻoní ʻa e “koví” mo e “fakaʻauha lahi” ʻi hono kakaí (Mōsaia 29:17), pea naʻa nau “fuʻu vēkeveke” ke tauʻatāina mei he ivi takiekina peheé. ʻE fakaʻatā ʻe he liliu ko ʻení kinautolu ke nau fatongiaʻaki ʻenau tuʻunga māʻoniʻoní pea mo “tali [ki heʻenau] ngaahi angahalá” (Mōsaia 29:38; vakai foki, T&F 101:78).

Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻuhinga e ngata ʻo e pule ʻa e ngaahi tuʻí ʻe ngata ai mo e ngaahi palopalema ʻi he sosaieti ʻo e kakai Nīfaí. Naʻe tuʻuaki ʻe he kakai olopoto hangē ko Nēhoa mo ʻAmalekaí ha ngaahi fakakaukau hala, fakatangaʻi e Kau Māʻoniʻoní, pea ko ha tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí naʻe fakaʻau ke hīkisia pea hē atu. Ka ko e “kau muimui fakatōkilalo ʻo e ʻOtuá” naʻa nau “tuʻu maʻu mo tuʻu taʻe-faʻa-ueʻi” neongo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻiate kinautolú” ( ʻAlamā 1:25). Pea koeʻuhí ko e liliu naʻe fakahoko ʻe Mōsaiá, naʻa nau lava ʻo “fakahā honau leʻó” ke tākiekina honau sosaietí ki he leleí ( ʻAlamā 2:6).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mōsaia 29:11–27; ʻAlamā 2:1–7

Te u lava ʻo hoko ko ha ivi tākiekina lelei ʻi hoku koló.

Naʻe hoko ha palopalema ʻi he hili pē taʻu ʻe nima ʻo e pule ʻa e kau fakamāú, ke ne ʻahiʻahiʻi e fakahā ʻe Mōsaia ʻe meimei hoko maʻu pē ʻa e leʻo ʻo e kakaí ke nau fili e totonú (vakai, Mōsaia 29:26). Naʻe kau ʻi he palopalemá e tauʻatāina fakalotú: naʻe feinga ha tangata ko hono hingoa ko ʻAmelikai ke ne “toʻo mei [he kakaí] ʻa ʻenau ngaahi totonú mo e ngaahi faingamālie ʻo e Siasí” ( ʻAlamā 2:4). Kuó ke fakatokangaʻi hano fakamanamanaʻi e ngaahi totonu ʻo e tui fakalotú ʻi homou fonuá pe koló? Ko e hā ʻokú ke ako mei he meʻa naʻe fai ʻe he kakai Nīfaí ki he fakamanamana ko ʻení? (vakai, ʻAlamā 2:1–7).

ʻOku ngalingali ʻoku lahi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku fehangahangai mo homou tukui koló. Te ke lava fēfē ke fakapapauʻi, ʻo hangē ko e kakai Nīfaí, ʻoku kau ho leʻó ʻi he “leʻo ʻo e kakaí”? Mahalo ʻokú ke nofo ʻi ha feituʻu ʻoku fakangatangata e mālohi ʻo e leʻo ʻo e kakaí ʻi he puleʻangá; kapau ʻoku pehē, ʻoku ʻi ai nai mo ha toe ngaahi founga te ke lava ai ʻo hoko ko ha ivi tākiekina lelei ʻi homou tukui koló?

ʻAlamā 1

Te u lava ke fakatokangaʻi mo fakasītuʻaʻi e tokāteline halá.

Neongo naʻe iku ʻo fakahā ʻe Nēhoa ko e meʻa naʻá ne akoʻi naʻe hala, ka naʻe kei hoko atu ʻene ngaahi akonakí ke tākiekina ʻa e kakai Nīfaí ʻi ha ngaahi taʻu lahi (vakai, ʻAlamā 1:15–16; 2:1–2; 14:14–18; 15:15; 21:4; 24:28). Ko e hā nai naʻe fakakaukau ai ʻa e kakaí ʻoku fakatauele ʻa e ngaahi akonaki ʻa Nēhoá? ʻI hoʻo lau ʻa e ʻAlamā 1:2–4, vakai, pe te ke lava ʻo ʻilo ʻa e loi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Nēhoá; mahalo te ke fakatokangaʻi naʻe akoʻi fakataha kinautolu mo ha ngaahi moʻoni fakakonga.

Naʻe matuʻuaki ʻe Kitione ʻa Nēhoa “ʻaki e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá” ( ʻAlamā 1:7, 9). ʻOkú ke lava ʻo fakakaukau ki ha ngaahi potu-folofola ʻoku nau fakafepakiʻi e ngaahi loi ʻa Nēhoá? Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni, ka ʻoku lahi mo ha ngaahi meʻa kehe: Mātiu 7:21–23; 2 Nīfai 26:29–31; Mōsaia 18:24–26; mo e Hilamani 12:25–26. ʻE lava fēfē ke tokoni atu ʻa e ngaahi potu-folofola ko ʻení ke ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi loi ʻoku akoʻi he ʻaho ní?

Ko ha founga ʻe taha ke fakahoko ʻaki hoʻo ako ʻa e ʻAlamā 1 ke ke fakafehoanaki ʻa Nēhoa mo hono kau muimuí (veesi 3–9, 16–20) mo e “kakai ʻo e ʻOtuá” (veesi 25–30; vakai foki, 2 Nīfai 26:29–31). Te ke lava fēfē ke ke toe hangē ko e kakai ʻo e ʻOtuá? ʻOkú ke fakatokangaʻi ha faʻahinga “ngāue fakataulaʻeiki kākā” ʻi hoʻo ngāué?

ʻAlamā 1:27–31; 4:6–15

ʻOku ʻikai tuku e loto ʻo e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he koloá.

ʻOku fakatou fakamatalaʻi ʻe he vahe 1 mo e  4 ʻo ʻAlamaá ha ngaahi vahaʻataimi naʻe tuʻumālie ai ʻa e Siasí, ka naʻe fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi founga kehekehe ʻi he tuʻumālie ko iá. Ko e hā ha ngaahi faikehekehe ʻokú ke fakatokangaʻi? Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ʻiló, te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e loto naʻe maʻu ʻe he “kau muimui angavaivai ʻo e ʻOtuá” ( ʻAlamā 4:15) ki he koloá mo e tuʻumālié? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke liliu ʻi ho ʻulungaanga pe ʻoʻoú?

ʻAlamā 4

ʻE lava ʻe he “folofola ʻa e ʻOtuá” mo e “fakamoʻoni haohaoá” ke liliu ho lotó.

Ko e hā e meʻa naʻá ne ʻai ʻa ʻAlamā ke “fuʻu loto-mamahi ʻaupito” ( ʻAlamā 4:15) ʻi he ʻAlamā  4? ʻE ala pehē ʻe ha niʻihi naʻe mei ʻi he tuʻunga lelei tahá ʻa ʻAlamā ʻo kapau naʻe ʻi he lakanga ʻo e tuʻi fakamāú ke ne fakaleleiʻi e ngaahi palopalema naʻá ne fakatokangaʻi ʻi hono kakaí. Ka naʻe ongoʻi ʻe ʻAlamā naʻe ʻi ai ha founga lelei ange. Ko e hā e meʻa ʻoku ʻuhinga mālie kiate koe fekauʻaki mo e founga ko ʻeni hono tokoniʻi hono kakaí? ʻE ala fakatupu ʻe hoʻo akó ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo ha founga te ke lava ai ʻo tākiekina māʻoniʻoni ʻa kinautolu ʻoku mou feohí; kapau ʻoku pehē, fakahoko e ngaahi fakakaukau ko iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

ʻAlamā 1:19–25

ʻE ala ʻaonga ki ho fāmilí ke ʻilo e founga kehekehe naʻe fai ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ki he fakatangá, ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Mahalo te mou lava ke akoako ha ngaahi founga ki hono tali fakalelei ia ʻi he taimi ʻe fakatangaʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻetau tuí. ʻE ala tokoni atu e ngaahi vitiō ʻi he ChurchofJesusChrist.org/religious-freedom/examples.

ʻAlamā 3:4

Ko e hā ha pōpoaki naʻe fie maʻu ʻe he kakai ʻAmelikaí ke nau fakahaaʻi ʻi he taimi naʻa nau “fakaʻilongaʻi [ai] kinautolú”? (vakai, ʻAlamā 3:4, 13). Ko e hā ha ngaahi pōpoaki te tau lava ʻo ʻoatu—fakataumuʻa pe ʻikai fakataumuʻa—mei hotau fōtungá? ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha taimi lelei ke fakamanatu ai ʻa e “Valá mo e Fōtungá” ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2011), 6–8.

ʻAlamā 4:2–3

Ko e hā ha ngaahi meʻa pe ngaahi aʻusia kuó ne “fakaake ʻa [kitautolu] ke manatu ki [hotau] fatongia” ki he ʻOtuá? ( ʻAlamā 4:3). Mahalo naʻa lelei ke vahevahe ʻa e ngaahi veesi ko ʻení hili hano fafangu homou fāmilí ʻi he pongipongí. Te mou lava ke aleaʻi ai ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi pole ʻo e ʻā hake fakatuʻasinó, ke mahino ʻa e ngaahi palopalema ʻo e ʻā fakalaumālie haké.

ʻAlamā 4:10–11

‘E lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ko ha “maka-tūkiaʻanga kiate kinautolu [ʻoku] ʻikai kau ki he Siasí”? ( ʻAlamā 4:10). Mahalo naʻa toe ʻaonga foki ke talanoa ki ha founga te tau lava ai ke fakapapauʻi e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé, tautautefito ki he kaungā mēmipa he Siasí, ke ʻoua te nau hoko ko ha ngaahi maka-tūkiaʻanga ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié.

ʻAlamā 4:19

Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ki homou fāmilí ʻa e mālohi ʻo e fakamoʻoní, te ke lava ʻo kole ange ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe ongo lahi ai kiate kinautolu haʻanau fanongo ki ha fakamoʻoni ʻa ha taha. Ko e hā naʻe fili ai ʻe ʻAlamā ke fakaʻaongaʻi ʻa e fakamoʻoní mo e folofola ʻa e ʻOtuá ke ongo ki he loto ʻo e kakaí? (vakai foki, ʻAlamā 31:5). Ko e hā ʻoku lelei ange ai ʻeni ʻi ha toe founga ʻe ala ngāue ʻaki ʻe he kakaí ki hono fakalotoʻi e niʻihi kehé ke liliú? ʻOku ʻi ai ʻapē ha kakai te tau lava ʻo fakamālohia ʻenau tuí ʻaki hano vahevahe ʻetau fakamoʻoní mo kinautolu?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fakatatau ʻa e Folofolá kiate Koe Fakakaukau ki he founga ʻoku kaunga ai ʻa e ngaahi talanoa mo e akonaki ʻo e folofolá ki hoʻo moʻuí. Hangē ko ʻení, te ke ala ʻilo ha faitatau ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní mo e ngaahi palopalema fakasosaieti naʻe fehangahangai mo e kakai Nīfaí ʻi he ʻAlamā 1–4.

ʻĪmisi
Ko e tauʻi ʻe he kakai Nīfaí ʻa e kakai ʻAmelikaí

ʻAlamā mo ʻAmelikai, tā fakatātā ʻe Scott M. Snow

Paaki