Mai, pe’e mai
30 nō Novema–6 nō Tītema Moroni 1–6 : « E tāpe’ahia ai rātou i ni’a i te ’ē’a ti’a »


« 30 nō Novema–6 nō Tītema. Moroni 1–6 : ‘E tāpe’ahia ai rātou i ni’a i te ’ē’a ti’a’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Buka a Moromona 2020 (2020)

« 30 nō Novema–6 nō Tītema. Moroni 1–6 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2020

Hōho’a
tē bapetizo nei Alama i te ta’ata i te pape nō Moromona ra

Minerva Teichert (1888–1976), Tē bāpetizo ra Alama i roto i te pape nō Moromona, 1949–1951, pēni hinu, 35⅞ x 48 initi. Brigham Young University Museum of Art, 1969

30 nō Novema–6 nō Tītema

Moroni 1–6

« E tāpe’ahia ai rātou i ni’a i te ’ē’a ti’a »

’Ua pāpa’i Moroni i tāna i tīa’i e « faufa’ahia…i te hō’ē mahana a muri atu » (Moroni 1:4). E aha tā ’outou e ’ite ra i roto i te Moroni 1–6 e faufa’ahia ’outou ? Pāpa’i i tā ’outou e ’ite mai, ’e e nehenehe e fa’a’ite i te reira i te hō’ē ta’ata e faufa’a-ato’a-hia.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

I te fa’ahopera’a Moroni i te pāpa’a parau a tōna metua tāne nō ni’a i te mau ’āti Nephi ’e i te ha’apotora’a i te pāpa’a parau o te mau ’āti Iareda, ’ua mana’o nā mua ’oia ē, ’ua oti tāna ’ohipa ha’apa’o pāpa’a parau (hi’o Moroni 1:1). E aha atu ā te parau nō ni’a i nā nūna’a e piti tei mou roa i te hope’a ? ’Ua ’ite Moroni i tō tātou nei tau (hi’o Mormon 8:35), ’e ’ua fa’auruhia ’oia e « pāpa’i fa’ahou ā i te parau… penei a’e ’o te faufa’ahia… i te hō’ē mahana a muri atu » (Moroni 1:4). ’Ua ’ite ’oia ē tē tae mai ra te hō’ē tāivara’a rahi, ’āpe’ehia ’e te ta’a ’ore nō ni’a i te mau ’ōro’a o te autahu’ara’a ’e te ha’apa’ora’a fa’aro’o. ’O te reira paha te tumu ’oia i vauvau ai i te parau ha’amāramaramara’a nō te ’ōro’a, te bāpetizora’a, te hōro’ara’a i te Vārua Maita’i ’e te mau ha’amaita’ira’a nō te putuputura’a i te feiā fa’aro’o ’ia « tāpe’ahia [te tahi ’e te tahi] i ni’a i te ’ē’a ti’a… ma te ti’aturi ana’e i te maita’i o te Mesia, ’o te tumu ’e te fa’aotira’a o tō [tātou] fa’aro’o ra » (Moroni 6:4). I teie mau hi’ora’a tao’a rahi e tumu ai tō tātou nō te māuruuru ē ’ua fa’aherehere te Fatu i te ora o Moroni ’ia ti’a iāna ’ia « pāpa’i fa’ahou ā i te parau » (Moroni 1:4).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata iho

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Moroni 1

’Ua vai ha’apa’o maita’i noa te mau pipi a Iesu Mesia noa atu ā te pāto’ira’a.

Nō te tahi mau ta’ata, e mea ’ōhie a’e ’ia vai ha’apa’o maita’i i te mau taime nahonaho ’e te au. Nō tātou rā te mau pipi nā Iesu Mesia, e mea tītauhia ’ia vai ha’apa’o maita’i noa tātou noa atu ā tē fa’aruru ra tātou i te tāmatara’a ’e te pāto’ira’a. ’A tai’o ai ’oe i te Moroni 1, e aha te mana’o fa’auru e tae mai nō ni’a i te ha’apa’o maita’i o Moroni i te Fatu ’e i tōna pi’ira’a ? Nāhea e ti’a ai ia ’oe i te pe’e i tōna hi’ora’a ?

Moroni 2–6

Tītauhia ’ia fa’aterehia te mau ’ōro’a o te autahu’ara’a mai tei fa’auehia e te Fatu.

I roto i tāna tāvinira’a i te tāhuti nei, ’ua fāri’i te Fa’aora ’e ’ua fa’atere ’oia i te mau ’ōro’a mo’a, mai te bāpetizora’a (hi’o Mataio 3:13–17 ; ’Īritira’a a Iosepha Semita, Ioane 4:1–3 [i roto i te parau hi’u o te Bibilia]), te fa’atōro’ara’a i te autahu’ara’a (hi’o Mareko 3:13–19), ’e te ’ōro’a (hi’o Mataio 26:26–28). Terā rā, nō te Tāivara’a rahi, e rave rahi ta’ata i teie mahana e ta’a ’ore nei i te huru e tītauhia nō te rave te mau ’ōro’a—’e tae noa atu i tō te reira faufa’a. I roto i te Moroni 2–6, ’ua hōro’a Moroni i te ha’amāramarama faufa’a rahi nō ni’a i te tahi mau ’ōro’a o te autahu’ara’a ’o tē nehenehe e fa’a’ore i te tahi pae o te ta’a ’ore. E aha te mau mana’o e tae mai ’a ha’api’i ai ’oe nō ni’a i te mau ’ōro’a i roto i teie mau pene ? Teie i muri nei te tahi mau uira’a e ui nō te tauturu ia ’oe ’ia ha’api’i :

Te ha’amaura’a (Moroni 2 ; 6:4).E aha tā te mau arata’ira’a a te Fa’aora i roto i te Moroni 2:2 e ha’api’i nei ia ’oe nō ni’a i te ’ōro’a nō te ha’amaura’a ? I tō ’oe mana’o, e aha te aura’a nō te « ravehia ’e te tāmāhia ho’i nā roto i te mana o te Vārua Maita’i »? (Moroni 6:4).

Te fa’atōro’ara’a autahu’ara’a (Moroni 3).E aha tā ’oe e ’ite ra i roto i teie pene e nehenehe e tauturu i te hō’ē ta’ata ’ia fa’atōro’ahia i te autahu’ara’a ? E aha tā ’oe e ’ite ra e tauturu atu i te hō’ē ta’ata ’ia rave i te hō’ē fa’atōro’ara’a ?

Te ’ōro’a (Moroni 4–5 ; 6:6).E hi’o maita’i i te mau parau fafau i roto i te mau pure ’ōro’a (hi’o Moroni 4:3 ; 5:2), ’e e feruri e aha tā ’oe e rave nei nō te ha’apa’o i tā ’oe mau parau fafau. E aha tā ’oe e nehenehe e rave nō te tītau pūai atu ā i te fa’aurura’a a te Vārua ’a ha’apa’o ai ’oe i te ’ōro’a ?

Te bāpetizora’a (Moroni 6:1–3).E aha tā ’oe e nehenehe e rave nō te tāmau ā i te ha’apa’o i te mau tītaura’a nō te bāpetizora’a i hōro’ahia i roto i teie mau ’īrava, noa atu ē ’ua oti ’oe i te bāpetizohia ? E aha te tātarara’a tā teie mau ’īrava e hōro’a nei nō ni’a i te rirora’a ’ei melo nō te ’Ēkālesia a Iesu Mesia ?

’Ia au i te ha’api’ira’a tā ’oe i ’apo mai, nāhea ’oe i te taui i te huru ’oe e feruri ai nō ni’a i teie mau ’ōro’a, e ’āmui i teie mau ’ōro’a ’e e fa’aineine i te ta’ata nō teie mau ’ōro’a ? Nō te aha e mea faufa’a teie mau ’ōro’a ’ia « [ha’apa’ohia] mai te au i te mau fa’aue a te Mesia »? (Moroni 4:1).

Hōho’a
e tamāhine e fāri’i ra i te hō’ē ha’amaita’ira’a

’Ua ha’api’i Iesu nāhea e rave i te mau ’ōro’a.

Moroni 6:4–9

E aupuru te mau pipi a Iesu Mesia i te maita’i o tō te tahi ’e tō te tahi vārua.

Ta’a ’ē noa atu te parau mau ē, nā tātou pā’āto’a e « e rave pāpū i tō [tātou] iho ora » (Moromona 9:27), ’ua ha’api’i ato’a Moroni ē e ti’a i te « [’āmui-pinepine-ra’a] » i te mau hoa feiā fa’aro’o, e tāpe’a ia tātou « i ni’a i te ’ē’a ti’a » (Moroni 6:4–5). ’A tai’o ai ’oe i te Moroni 6:4–9, ’a feruri i te mau ha’amaita’ira’a e tae mai ’ia « ’āmuihia rātou i te feiā o te ’ēkālesia a te Mesia » (Moroni 6:4). Nāhea ’oe e nehenehe ai e fa’ariro i te mau ’ohipa e tupu ra i te purera’a, nō ’oe iho ’e nō vetahi ’ē, ’ia riro rahi atu ā mai te ’ohipa tā Moroni i fa’a’ite mai, noa atu ā e ti’a fa’atere ’oe ’aore rā e pīahi ?

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu ia ’outou ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o.

Moroni 1 ; Moroni 6:3

E aha te auraʼa « e huna i te Mesia ra » ? (Moroni 1:2–3). Nāhea tātou i te fa’a’ite i tō tātou « ’ōpuara’a pāpū… e tāvini iāna ē tae noa atu i te hope’a ra »? (Moroni 6:3). Fa’a’ite i te tahi mau hi’ora’a nō te ta’ata tā ’outou i mātau tē vai ra teie mana’o pāpū roa e tāvini iāna.

Moroni 4:3 ; Moroni 5:2

E nehenehe te tai’ora’a ’e te ’utuāfare i te mau pure ’ōro’a e arata’i i te hō’ē ’āparaura’a nō ni’a i te fa’a’ite-rahi-atu-ā-ra’a i te tura nō te ’ōro’a. Penei a’e e nehenehe e te mau melo o te ’utuāfare e paraparau i te tahi mau pereota i roto i teie nā pure ’o tā rātou i tāpe’a mai. E nehenehe ato’a tā rātou e pāpa’i i tō rātou mau mana’o nō ni’a i teie mau pereota ’aore rā e pāpa’i i te hōho’a e tauturu ia rātou ’ia feruri i te Fa’aora. E nehenehe tā rātou e hōpoi mai i tā rātou i pāpa’i ’aore rā te hōho’a i te purera’a ’ōro’a nō te tauturu ia rātou ’ia rōtahi i tō rātou mau mana’o i ni’a iāna. Parau i tō ’outou ’utuāfare i tō ’outou mana’o nō ni’a i te ’ōro’a ’e te tusia a te Fa’aora.

Moroni 6:1–4

E aha te aura’a te hō’ē « ’ā’au tātarahapa ’e te vārua marū » ? (Moroni 6:2). Nāhea te reira e tauturu ai ia tātou ’ia fa’aineine nō te bāpetizora’a ? Nāhea te reira i te tauturu ia tātou i muri iho i te bāpetizora’a ?

Moroni 6:4–9

’Ia au i teie mau ’īrava, e aha te tahi mau ha’amaita’ira’a e tae mai nō te « ’āmuihia… i te feiā o te ’ēkālesia a te Mesia » ? (Moroni 6:4). Nō te aha e tītauhia te ’Ēkālesia nō tātou ?

Moroni 6:8

E aha tā teie mau ’īrava e ha’api’i nei nō ni’a i te tātarahapara’a ? E aha te aura’a te ’imira’a i te fa’a’orera’a hara « ma te hina’aro mau »? (Moroni 6:8). E nehenehe e hīmene i te hō’ē hīmene nō ni’a i te fa’a’orera’a hara, mai te hīmene « Aide-moi, Père » (Chants pour les enfants, 52).

Nō te tahi atu ā mau mana’o nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o i te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’ira’a i te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ta’ata iho

’Ite mai i te fa’a’itera’a nō te here o te Atua. ’Ua ha’api’i te peresideni M.Russell Ballard ē : « Te ’evanelia, e ’evanelia ïa nō te here—te here nō te Atua ’e te here nō te tahi ’e te tahi » (« God’s Love for His Children », Ensign, Mē 1988,59). ’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a, e nehenehe e tāpa’o ’aore rā e fa’a’ū i te mau fa’a’itera’a nō te here o te Atua ia ’outou ’e i tāna mau tamari’i ato’a.

Hōho’a
te tāponira’a Moroni i roto i te hō’ē ana

Moroni i roto i te ana, nā Jorge Cocco

Nene’i