“Tianuare 4–10. Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:1–26: ‘I Noora te Boua ae te Ota’” Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: Reirei ao Berita aika Tabu 2021 (2020)
“Tianuare 4–10. Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:1–6,” Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: 2021
Buakonikai ae Tabu, iroun Greg K. Olsen
Tianuare 4–10
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:1–26
“I Noora te Boua ae te Ota”
Ngkana ko wareka Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:1–26., tera rongorongo aika ko kunei are e irekereke inanon maium? Tera te bwai ae moan te kakawaki nakoim ao am utu?
Korei Am Namakin
Reirei ao Berita aika Tabu bon te boki ni kaekaan titiraki nakon taian tataro: angiin kaotioti aika tabu inanon te boki aei a reke man kaekaan titiraki. Ibukin aei e riai moanakin kamatebwaian Reirei ao Berita aika Tabu ma ni iangoi titiraki ake a moana kabwaroakin te kaotioti ni boong aika kaitira—te titiraki are e titiraki iai Iotebwa Timiti n te buakonikai ae tabu n 1820. Te “buaka n taian taeka ao te aki rau ibukin kakaokoron iango” (Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:10) e a katuka Iotebwa n nanououa ibukia aaro ao ibukin naba tamneina; tao ko kona ni kairekerekea nakon anne. A mwaiti iango aika a aki booraoi ao kakairi aika a imanonoiko inanon ara bong, ao ngkana ti tangiria n rinanoi taian rongorongo aikai ao ni kakaea te koaua, ti kona ni karaoa are e karaoia Iotebwa. Ti kona n titiraki, kamatebwai koroboki aika tabu, iangoi raoi, ao ni bon tokina tuanga te Atua. Ni kaekaan ana tataro Iotebwa, te boua ae te ota e ruo mai karawa; te Atua te Tama ao Iesu Kristo a kaoti ao a kaeka ana titiraki. Ana koaua Iotebwa n te taneiai ae moan te kamimi e katanoata ni kamatoatoa bwa ni kabane “ake [akea] ana rabakau e na butia te Atua, ao e na karekea” (Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:26). Ti kona ni bane ni karekea te mii ni burabeti, e ngae ngkana te kaotitoti anne bon tiaki aron te mii mai karawa, ti kona n aron anne ni karekea korakoran te atatai ni buokaki man mwaakan karawa.
Iango ibukin te Kamatebwai i bon Iroum ni Koroboki aika Tabu
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:1–26
Iotebwa Timiti bon te Burabeti ibukin Kaokan bwai.
Te kantaninga n rongorongon Iotebwa Timiti bwa e aonga “ni iai iroura koauan bwaai” ibukina bwa te koaua iaon Iotebwa aki toki ni kamangaoaki (Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:1). Ngkai ko wareka Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:1–26, tera ae e kakorakora am koaua iaon weteakina ae mai ieta? Noori kakoaua ake ko kunei ae te Uea e katauraoa Iotebwa Timiti ibukin weteakina ni burabeti. Ngkai ko wareware, ko kona naba ni korei mwiin am iango ao namakin iaon Iotebwa Timiti ao ana koaua.
Taraa naba Saints, 1:3–19.
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:5–20
Ngkana I bubuti ma te onimaki, e na kaekaai te Atua.
Iai te tai ae “akea rabakaum” ke ko namakina te mangaongao ibukin te babaire are ko riai ni karaoia? (Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:13). Tera ae ko reiakina man ana taneiai Iotebwa Timiti n kiibu 5–20? Iangoa kainanom ibukin te wanawana ao te atatai ae korakora, ao iangoia bwa ko na kanga n ukora te koaua.
Taraa naba 1 Nibwaai 10:17–19; 15:6–11; Russell M. Nelson, “Te Kaotioti ibukin te Ekaretia, Te Kaotioti ibukin Maiiura,” Ensign ke Riaona, Meei 2018, 93–96.
Ti Kona n tuanga te Atua ara titiraki rinanon te tataro.
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:15–20
E aera a mwaiti rinanin rongorongon te Moan Kaotioti?
Inanon maeuna, Iotebwa Timiti e korei aron ana taneiai n te Buakonikai ae Tabu tao aua te tai, ni kabonganaia taan koroboki. Irarikina, a rawata manga rongorongona ake a koreaki irouia aomata ake a ongo ana karaki Iotebwa iaon ana mii ni burabeti. E ngae ngke rongorongo aikai a kaokoro n tabeua kabwarabwaraaia, ni kaineti ma taan ongora ao e taekinaki iia, bon titabo aroia. Ao rongorongo akanne i bon irouia a kaotii kabwarabwara ake a buokiira ni mataata raoi n te bwai are e rinanona Iotebwa Timiti, n aron naba Euangkerio ake aua ake a buokiira ni mataata raoi iaon ana mwakuri te Tia Kamaiu.
Ni wareka rongorongon Iotebwa ake tabeua, taraa “First Vision Accounts” (Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org). Tera ae ko reiakinna man warekan ni kabane rongorongo aikai?
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:15–20
Te Moan Mii ni Burabeti e moana Kaokakin ana euangkerio Iesu Kristo.
Iotebwa Timiti e kakoauaa bwa te Atua e na kaekaa ana tataro, ma e aki ataia bwa e na kanga te kaeka anne ni bita maeuna—ao te aonaaba. Ngkai ko wareka te bwai are e rinanona Iotebwa, iangoia bwa e kanga te Moan Mii ni Burabeti n tia ni bita maium. Te katooto, ko na kona ni katabwanina te tiententi aio n aanga aika mwaiti: “Ibukina bwa e kaoti te Moan Mii ni Burabeti, I ataia bwa …” Ko kanga n tia ni kakabwaiaaki ibukin te Moan Mii ni Burabeti?
Taraa naba “Ask of God: Joseph Smith’s First Vision,” video, ChurchofJesusChrist.org; Saints, 1:14–19; Russell M. Nelson, “Hear Him,” Ensign or Liahona, May 2020, 88–92.
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:21–26
I kona n tiku ni koaua nakon te bwai ae I ataia, e ngae ngke a ribaai tabeman aomata.
Teuana te kakabwaia n koroboki aika tabu bwa bon iai inanoia taekan aroia mwaane ao aine aika ninikoria ake a rinanon kakaewenako ma te onimaki iroun Iesu Kristo. Ngke Iotebwa Timiti e rinanon taian kakaitara ibukin miina ni burabeti, e namakina katitaboana ma te Abotoro ae Bauro, are e bwainikirinaki naba ibukin taekinan ae e a tia n noora te mii ni burabeti. Ngkai ko wareka rongorongon Iotebwa, tera ae e kaunga nanom n tiku n ongotaeka ni kaeti nakon am kakoaua? Baikara riki katooto tabeua—man koroboki aika tabu ke aomata ake ko kinaia—ae a anganiko te ninikoria n tiku ni koaua nakon taneiai aika mai iroun te tamnei ake a tia n reke iroum?
Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n te Tairiki
-
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:6.Ti na kanga ni mwakuri ma nano aika aki nanoraoi n aki ngurengure n aroia aomata aika a kabwarabwaraaki inanon kiibu aikai?
-
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:11–13.Warekan kiibu aikai a na kona ni kaungai nanoia kain te utu n tibwa aia taneiai ngke taeka man koroboki aika tabu a tia n ringii nanoia ao a kaungaia bwa ana karaoa te mwakuri.
-
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:16–20.Ngkai am utu a wareki kiibu aikai, iangoia ni kaota te korobanna ae e kaairaki ma te kabwarabwara aio ke teuana riki te tamnei iaon te Moan Mii ni Burabeti (tao ana kukurei riki kain am utu ngkana a bon korotamneia aron kabwarabwarana). Ko kona naba ni mataku n te witeo “Butiia te Atua: Ana Moan Mii ni Burabeti Iotebwa Timiti,” (ChurchofJesusChrist.org). Ko kona n tuangiia n tatabemaniia bwa ana karinani koaua ake ti reiakin man te mii ni burabeti aei, imwiina tibwa are ko korei ma tabeman. Aio e na reke bwa te tai ae tamaroa ni kaoiia kaain te utu n tibwaia bwa a kanga ni karekei aia koaua iaon ana Moan Mii ni Burabeti Iotebwa Timiti,.
-
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:17.Ngke E kaoti te Atua nakon Iotebwa Timiti, E wetea Iotebwa n arana. N ningai ae a tia kain am utu n namakina bwa Tamaia are i Karawa e kinaia n tatabemaniia?
-
Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:21–26.Ti na kanga ni kaeka ngkana aomata a titiraki n ara koaua?
Ibukin iango aika a mwaiti riki ibukiia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.
Te anene ae tamaroa “Ana Moan Tataro Iotebwa Timiti,” Anene n Taromauri, nambwa. 14.
Bwanaa aika a Manga Kaokaki
Ana Utu Iotebwa Timiti
Ngaira n tatabemaniira ti rootaki n ae korakora n aron maiuia ara utu, ao bon akea kaokorona naba ma Iotebwa Timiti. Nanoia ana karo n nim ma te aro ao aroaroia e unika koraan te onimaki are e karika manga Kaokan Bwaai be e na riki. E koreia Iotebwa n ana tieno te taeka ni karinerine aio: “Taeka ao taetae [a bon] aki tau ni kaota te kakaitau are I tarau iai nakon te Atua ibukin anganakiu kaaro aika moan te karineaki.”1
Te taeka ae imwiina mai iroun tinana, Lucy Mack Smith; tarina William Smith; ao bon te Burabeti anganiira teutana norakin te maiu n te aro inanon mweengaia ana utu te Smith.
Ana Utu Iotebwa Timiti, iroun Dan Baxter
Lucy Mack Smith
“[Tao n 1802], E rotai te aoraki. … I iangoia, I tuai n tauraoi ni mate ibukina bwa I tuai ata aron kawain Kristo, ao e tara n ae kanga iai te marena ae e roo ao n akea kaina i marenau ma Kristo ae I aki tangiria n rinanona. …
“I tararake nakon te Uea ao n onon ao ni bubuti ma te Uea bwa e na kariaiaai n reitaanako maiu bwa I aonga ni karikirakeia natiu ao ni karaua nanon kainabau; ao I wene inanon te tairiki anne. … I berita ma te Atua [bwa] ngkana e kamaiuai N na kataa au kabane n tamaroa ni karekea te aro are e na kona ni karikai bwa na beku ibukina ni koaua, bwa tao man te Baibara ke tao mai iia are n a kunea iai, ngkana tao e na karekeaki mai karawa man te tataro n onimaki. N tokina te bwana e taetae nakoiu ni kangai, ‘Kam na ukeuke, ao ane e na reke i roumi, kam na karebwerebwe, ao ane e e na kaukaki nakoimi. E na rau nanom. Ngkai ko kakoaua iroun te Atua; kakoaua naba irou.’ …
“Man te tai aei ni waerake I karekea korakorau ni katoa tai. I aki rang bati n tataekina taekan te aro ma I iangoa taekana n taainako, ao I iango bwa N a karaoa au kabanea ni kona n te tai are I kona ni karekea te aomata ae taua te aro are e ata aron te Atua bwa e na reireiai n aron bwain ni kabane karawa.”2
William Smith
“Tinau, ae te aine ae kokoaua ao n nano n aro ao n rangi n tabe ma aroia natina, n te maiu ae mamate aei ao te maiu n are imwin te maiu aei, e kabonganai aanga are e kona ni karekei n arona n tangira n tina, ni karina iroura te nano ni mwakurii karekean kamaiuan tamneira , ke (n aron taekana are e kabonganaaki ngkekei) ‘n riki ni kaina te aro.’ E kaungaira bwa ti na kakaea te bootaki n taromauri, ao e bon kuri ae nikabane kain te utu a bane n nano n taekan te aro, ao a ukeuke ibukin te koaua.”3
“Ti aki toki ni kakaraoa ara tataro n utu n aron are I uringa. I rang uringa ae tamara e aki toki ni uouota matana ni wareware ni buuan ana kunikai, … ao ngaira ataeinimwaane ngkana ti nooria bwa e kakaea ana kirati ni wareware, ti ataia bwa anne te kanikinaa bwa ti na tauraoi nakon te tataro, ao ngkana ti aki nooria e kangai tinara, ‘William,’ ke antai are e aki rangi ni kakauongo, ‘tauraoi nakon te tataro.’ Imwiin te tataro ti anenea te anene are ti bane ni kona n aneneia.”4
Joseph Sr. ao Lucy Smith a reireiniia aia utu ni kamatebwai booki aika tabu.
Iotebwa Timiti
“I kona ngkai n taekina, bwa [tamau] e tuai man karaoa te mwakuri ae na iangoia bwa e na aki akoi, inanon maiuna, n aron au atatai. I tangira tamau ao aroarona; ao uringan aron ana mwakuri aika rine, a tiku n rangi ni matoa n au iango; ao mwaitin ana taeka n akoi ao ana taeka ni karo nakoiu, a koreaki iaon baban nanou. Ae moan te tabu irou, bon iango ake I rangi ni kakawakinii ibukin rongorongon maeuna, are a tia ni buti inanon au iango ao a tia ni katukai ikekei, inanon te bwai are I nonoria ma ngke I moan bungiaki. … Tinau naba bon temana mai ibuakoia ake a karineaki, ao ae e rangi n tamaroa ibuakoia aine.”5
Te Moan Kaotioti ni Kaokan te Ekaretia, iroun Michael Bedard