Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
8–14 Māʻasi. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–26: “Fakamālohia ʻa e Siasí”


“8–14 Māʻasí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–26: ‘Fakamālohia ʻa e Siasí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“8–14 Māʻasí. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–26,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
ʻEma Sāmita

8–14 Māʻasi

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–26

“Fakamālohia ʻa e Siasí”

ʻI hoʻo lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–26, hiki ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e faleʻi ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení ke fakamālohia ho tuʻunga fakaākongá pea mo e Siasí foki?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Hili hono fokotuʻu e Siasí, naʻe fehangahangai e Kāingalotú mo ha pole foʻou—ke fakamafola e ongoongoleleí mo fakamālohia kinautolu kuo ʻosi fakataha mo e Siasí, kae lolotonga iá ne kei fakautuutu pē e lahi ʻo e fakatangá. Ko e siotonu ʻa ʻEma ʻi he fakafepakí. Naʻe fakaʻamu ʻa ʻEma mo e kau mēmipa ʻo e fāmili Naití ke nau papitaiso ʻi Sune ʻo e 1830. Ka naʻe feinga e ngaahi fili ʻo e Siasí ke veteki e meʻa naʻe totonu ke hoko ko ha aʻusia toputapú. Ne nau ʻuluaki fakaʻauha e tānakiʻanga vai ko ia naʻe faʻu ke loloto feʻunga ki he papitaisó. Naʻa mo e ʻosi hono toe fakaleleiʻi e tānakiʻanga vaí, naʻe fakatahataha mai e kau fakatangá ke kalanga fakamanamana mo manukiʻi kinautolu ne kei papitaisó. Pea, ʻi he ʻamanaki ke hilifakinima ʻe Siosefa e kau mēmipa foʻoú, naʻe puke pōpula ia ko e fakamoveuveu ki he koló ʻi heʻene malangaʻi e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe hangē ia ha kamataʻanga taʻepau ki he Siasi ʻo e ʻEikí ne toki fakafoki maí. Ka ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa taʻepau mo moveuveu ko ʻení, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha faleʻi mo ha fakalotolahi mahuʻinga, ʻa ia naʻá ne fakafofongaʻi Hono “leʻó ki he kakai kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:16).

Vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, 1:89–90, 94–97.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–26

Te u lava ʻo tokoni ke fakamālohia ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí.

ʻI he ʻahó ni, hili ia ha taʻu nai ʻe meimei 200 mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e fiemaʻu ko ia ke “fakamālohia ʻa e Siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:3–5). Pea ko e ngaué ni ʻoku ʻikai maʻa Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, pe ko hotau kau taki lolotonga ʻo e Siasí pē—ka ʻoku maʻatautolu kotoa ia. ʻI hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–26, fakalaulauloto ki he faleʻi naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he kau mēmipa ʻo e Siasí he kamataʻangá ke tokoni ke nau fakamālohia e Siasí. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke fai ke ke kau ai ʻi he ngāue ko ʻení?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24

ʻE lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo hiki hake au “mei [heʻeku] ngaahi mamahí.”

ʻOku pau pē naʻe fakamafasia kia Siosefa Sāmita ʻene tataki e Siasí ʻi ha taimi naʻe lahi fau ai ʻa e fakatangá. Kumi e folofola fakalotolahi ʻa e ʻEikí kiate ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24.

Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke hiki hake ai koe ʻe he Fakamoʻuí mei hoʻo ngaahi mamahí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:1–3 

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8 

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–8 

ʻĪsaia 40:28–31 

Mōsaia 24:14–15 

Kuo hiki hake fēfē koe ʻe Sīsū Kalaisi mei hoʻo ngaahi mamahí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke kei kumia ai ʻEne tokoní he lotolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá?

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakaí

Naʻá Ne Fakamoʻui ha Ngaahi Mahaki Kehekehe, tā ʻe J.Kirk Richards

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25

Ko ʻEma Sāmitá “ko ha fefine kuo fili.”

ʻI he taimi naʻe mali ai ʻa ʻEma Heili mo Siosefa Sāmitá, ngali naʻá ne ʻosi ʻilo pē te ne fakahoko ha ngaahi feilaulaú. Naʻe ʻikai ke ne fai fakatatau mo e fakaʻamu ʻene tamaí ka ne fetongi ʻene moʻui fiemālié ʻaki ha moʻui taʻepau. Mahalo naʻá ne fifili pe ko e hā naʻe ʻamanaki mai e ʻEikí ke ne fai ʻi he ngāue ki he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Kumi e ngaahi tali naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25. Fakatokangaʻi ange e ngaahi lea ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 16—ʻokú ke maʻu nai ha meʻa ʻi he vahe ko ʻení ʻokú ke ongoʻi ai ko Hono “leʻó [ia kiate koe]”?

Vakai foki, “An Elect Lady” (vitiō, ChurchofJesusChrist.org); “Thou Art an Elect Lady,” Revelations in Context, 33–39; Joy D. Jones, “Ko ha Uiuiʻi Fakaʻeiʻeiki Makehe,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 15–18.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:2

Ko e hā ʻa e felototahaʻaki?

Ko e taimi ʻoku maʻu ai ʻe he kau mēmipá ha ngaahi uiuiʻi pe fakanofo ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí, ʻoku tau maʻu ai e faingamālie ke poupouʻi kinautolu ʻaki hono hiki hotau nimá ko hano fakahaaʻi ʻetau poupoú. ʻOku ui ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo hono fakahaaʻi fakatokolahi ʻo e poupoú mo e lototahá ko e felototahaʻaki. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií: “ʻOku ope atu ʻa e founga hikinimaʻí ʻi hono fai pē ʻo ha meʻa angamaheni ko e hiki ʻo e nimá. Ko ha tukupā ia ke pukepuke, ke poupouʻi, pea ke tokoniʻi ʻa kinautolu kuo filí” (“This Work is Concerned with People,” Ensign, Mē 1995, 51).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:6.Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke tau lotu “ʻi [hotau] fāmilí, ʻi [hotau] ngaahi kaungāmeʻá, pea ʻi he feituʻu kotoa peé”? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he foʻi hiva “Lea ʻaki Heni e ʻOfá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 102)—pe ha foʻi hiva ʻe taha fekauʻaki mo e lotú—fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lotú?

Vakai foki, 2 Nīfai 32:8–9; 3 Nīfai 18:18–23.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8.ʻE tokoni nai ki homou fāmilí ka mou talanoa ki he ʻuhinga ʻo e “kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá”? Kapau ʻoku ʻi ai haʻamou fānau iiki, mahalo naʻa fakafiefia kapau te mou fakatātaaʻí e meʻa ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa ʻi he “Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki” (Ensign pe Liahona, Mē 2010, 56; vakai foki ki he foʻi vitiō ʻi he ChurchofJesusChrist.org). Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8 fekauʻaki mo e faʻa kātakí? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau faʻa kātaki ʻi hotau ngaahi mamahí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:11–12.Mahalo te mou lava ʻo hivaʻi e ngaahi himi pe ha foʻi hiva manako ʻo e mēmipa takitaha e fāmilí mo talanoa ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻeni ko e hiva ʻo e lotó.” ʻOku hoko fēfē ʻa e ngaahi hivá ni ko ha “lotu ki he [ʻOtuá]”?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:2.Mahalo naʻa ʻaonga ke mou kumi ʻa e “Felototahaʻakí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). ʻOku tau fakahaaʻi fēfē ʻetau poupou ki hotau kau takí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Hiki Hake Ho Leʻó Pea Hiva,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 124 (vakai, “Ngaahi Fakakaukau ki hono Fakatupulaki Hoʻomou Ako Fakafāmili e Folofolá”).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi leʻo ʻo e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻEma Heili Sāmita

ʻOku fakahaaʻi ʻe he folofola ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmita ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 ʻa ʻEne ongo fekauʻaki mo iá pea mo e ngaahi tokoni te ne lava ʻo fai ki Heʻene ngāué. Ka ko e tokotaha fēfē ʻa ʻEma? Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo hono ʻulungāngá, ngaahi vā fetuʻutakí, mo hono ngaahi mālohingá? Ko e founga ʻe taha ke tau ʻilo ai ki he “fefine kuo fili” ko ʻení (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3) ko hono lau e ngaahi fakamatala ʻa e kakai ne nau ʻilo fakafoʻituitui iá.

ʻĪmisi
ʻEma Sāmita

ʻEma Sāmita, tā ʻe Lee Greene Richards

Ko hono husepāniti ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻI ha fiefia taʻe malava ke fakamatalaʻi, mo e fiefia lahi naʻe ake ʻi hoku lotó, ʻi heʻeku puke ʻa e nima ʻo hoku ʻofaʻanga ko ʻEmá ʻi he pō ko iá—ʻa ia ko hoku uaifi, ʻio, ko e uaifi ʻi heʻeku kei tupu haké, pea mo e fili ʻa hoku lotó. Ko e konga lahi ko ha ngaahi fakakaukau pē ʻa hoku ʻatamaí ʻi he taimi naʻá ku fakakaukauʻi taimi nounou ai ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻe tuku ke ma fouá. Naʻe ʻuʻufi mei he taimi ki he taimi ʻe he ongosiá mo e fāifeingá, ʻe he mamahí mo e ngaahi faingataʻaʻiá ʻa homa ngaahi halá pea mo fakakakato homa nofoʻangá. ʻOi! siʻono fakafonu ʻe he fakakaukau kehekehé hoku ʻatamaí ʻi he momeniti ko iá, ka kuó ne toe ʻi heni, neongo pe ko e hā ha faingataʻa te ma foua ʻoku ʻikai lotofoʻi, tuʻu maʻu, taʻe-ueʻia, taʻe-faʻa-liliu, ʻa ʻEma ʻofa.”1

Lusi Meki Sāmita, ko ʻene faʻē ʻi he fonó

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

“Naʻe kei siʻi he taimi ko iá, pea naʻe fakanatula pē e vivili hono lotó kotoa ki he ngāue ʻa e ʻEikí, pea naʻe ʻikai toe tokanga ki ha meʻa ka ko e siasí pē mo e ngāue ʻo e moʻoní. Ko e hā pē ha ngāue naʻá ne fai, naʻá ne fakahoko ʻaki ia hono tūkuingatá pea ʻikai ke ne ʻeke ʻa e foʻi fehuʻi siokita ‘ʻE lahi ange nai e lelei te u maʻú ʻi ha toe taha?’ Kapau naʻe fekauʻi ha kau faifekau ke ō ʻo malanga, ko ia pē naʻe fuofua loto fiemālie ke tokoni ʻi hono teuteuʻi honau valá ki heʻenau fonongá, ʻo ʻikai tokanga ki hono ngaahi faingataʻaʻia ʻaʻaná.”2

“Kuo teʻeki ke u mamata ʻi heʻeku moʻuí ʻi ha fefine te ne kātakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e ongosiá mo e faingataʻá, mei he māhina ki he māhina, pea mei he taʻu ki he taʻu, ʻi he loto-toʻa taʻe-ueʻia, vilitaki, mo faʻa kātaki, ʻa ē kuó ne fakahoko maʻu peé; he ʻoku ou ʻilo ʻa ia naʻe pau ke ne kātekiná: he kuo lī ia ki he ʻōseni ʻo e taʻeʻiloá; mo ne kātekina e matangi mālohi ʻo e fakatangá, pea fakafepakiʻi e ʻita ʻa e kau tangatá mo e tēvoló, kae ʻoua kuo lōmekina ia ʻe he tahi ʻo e faingataʻá, ʻa ia naʻe mei taulōfuʻu meimei ki ha toe fefine pē.”3

Ko ʻene tamai ʻi he fono ko Siosefa Sāmita ko e Lahí

Ko e tāpuaki fakapēteliake ʻo ʻEmá, naʻe foaki ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí, naʻe hoko ko e pēteliake ʻo e Siasí:

“ʻEma, ko hoku ʻofefine ʻi he fono, kuo tāpuekina koe ʻe he ʻEikí, koeʻuhí ko hoʻo faivelengá mo e moʻoní: ʻe tāpuekina koe mo ho husepānití, pea te mo fiefia ʻi he lāngilangi ʻe hoko kiate iá: Kuo fakamamahiʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e kakaí ʻi heʻenau feinga ke fakaʻauha ho hoá, pea kuo tuku ai hoʻo moʻuí kakato ke lotu ke fakahaofi ia: fiefia, he kuo ongona ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá hoʻo tautapá.

“Kuó ke mamahi lahi koeʻuhí ko e fefeka e loto ʻo e fale ʻa hoʻo tamaí, pea kuó ke fakaʻamua honau fakamoʻuí. ʻE talia ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi tangí, pea ʻi Hono finangaló te Ne fakatupu ai hanau niʻihi ke nau ʻiloʻi ʻenau valé mo fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá; ka ʻe fakamoʻui kinautolu ʻo tupu ʻi he mamahi. ʻE fuoloa ho ngaahi ʻahó; ʻio, ʻe fakahaofi koe ʻe he ʻEikí kae ʻoua kuó ke fiemālie, he te ke mamata ki ho Huhuʻí. ʻE fiefia ho lotó ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí, pea ʻe ʻikai ha taha te ne toʻo hoʻo fiefiá meiate koe.

“Ke ke manatuʻi maʻu ai pē ʻa e afeitaulalo lahi ʻa ho ʻOtuá ʻi hono fakangofua koe ke ke feʻao mo hoku fohá ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻe he ʻāngeló e lekooti ʻo e kakai Nīfaí ke ne tokangaʻí. Kuó ke fepaki mo ha mamahi lahi koeʻuhí kuo toʻo ʻe he ʻEikí meiate koe ha fānau ʻe toko tolu: pea ʻi he meʻá ni ʻoku ʻikai tukuakiʻi koe, he ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻo fakaʻānaua haohaoa ke ohi hake ha fāmilí, koeʻuhí ke faitāpuekina e hingoa hoku fohá. Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, he kuo pehē ʻe he ʻEikí, kapau te ke tui, ʻe tāpuekina koe ʻi he meʻá ni pea te ke fānauʻi mo ha fānau kehe, ke fiefia mo fiemālie ai hoʻo moʻuí, pea fiefia ai mo ho ngaahi kaungāmeʻá.

“ʻE tāpuekina ʻaki koe ʻa e mahinó, mo maʻu ha mālohi ke fakahinohinoʻi e kakai fefiné. Akoʻi e anga māʻoniʻoní ki ho fāmilí, pea ki hoʻo fānau īkí e founga ʻo e moʻuí, pea ʻe tokangaʻi koe ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoní: pea ʻe pehē foki, ʻe fakahaofi koe ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻĒmeni.”4

ʻĪmisi
ʻEma Sāmita mo ʻene fānaú

ʻEma Sāmita mo ʻene fānaú. Taimi ke Kata, tā ʻe Liz Lemon Swindle

ʻĪmisi
ʻEma Sāmita ʻoku tohi

Ngaahi Himi ʻa ʻEmá, tā ʻe Liz Lemon Swindle

Paaki