Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 2021
29 nō Māti–4 nō ʼĒperēra. Pāsa : « ’O vau nei ho’i ’oia ’o tē ora nei, ’o vau nei ’oia o tei tāparahihia »


« 29 nō Māti–4 nō ʼĒperēra. Pāsa : ‘’O vau nei ho’i ’oia ’o tē ora nei, ’o vau nei ’oia o tei tāparahihia’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 2021 (2020)

« 29 nō Māti–4 nō ʼĒperēra. Pāsa », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2021

Hōho’a
ti’i nō te Mesia

29 nō Māti–4 nō ʼĒperēra

Pāsa

« ’O vau nei ho’i ’oia ’o tē ora nei, ’o vau nei ’oia o tei tāparahihia »

’A fa’aineine ai ’outou nō te fa’ahanahana i te ti’afa’ahoura’a o te Fa’aora i te sābati Pāsa, ’a feruri e nāhea te heheura’a ’āpī i te fa’ahōhonu-atu-ā-ra’a i tō ’outou fa’aro’o ē, ’o Iesu Mesia te Tamaiti fānau tahi a te Atua ’e te Fa’aora o te ao nei.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

I te 3 nō ’Ēperēra 1836, e sābati Pāsa terā mahana. I muri mai i te ’ōperera’a i te ’ōro’a i te feiā mo’a tei putuputu mai i roto i te hiero nō Kirtland tei ha’amo’a-’āpī-hia, ’ua haere Iosepha Semita ’e Oliver Cowdery i te hō’ē vāhi hau i muri mai i te hō’ē pāruru o te hiero ’e ’ua tūturi atu ra nō te pure marū. ’E i taua mahana mo’a ra, ’a fa’ahanahana ai te mau keresetiano i te mau vāhi ato’a i te ti’afa’ahoura’a o Iesu Mesia, ’ua fā mai te Fa’aora iho tei ti’afa’ahou i roto i tōna hiero ’a parau ai : « ’O vau nei ho’i ’oia ’o tē ora nei, ’o vau nei ’oia ’o tei tāparahihia » (Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 110:4).

E aha te aura’a nō terā parau ē, ’o Iesu Mesia « ’o tē ora nei » ? E ’ere noa ïa ē, ’ua ti’afa’ahou mai ’oia mai te mēnema i te toru o te mahana ’e ’ua fā i tāna mau pipi nō Galilea. Tōna aura’a, ’oia ho’i, tē ora nei ’oia i teie mahana. Tē paraparau nei ’oia nā roto i te mau peropheta i teie mahana. Tē arata’i nei ’oia i tāna ’Ēkālesia i teie mahana. Tē fa’atere nei ’oia i tāna ’Ēkālesia i teie mahana. Nō reira, e ti’a ia tātou ’ia tāvevo i te mau parau a Iosepha Semita i roto i tōna ’itera’a pāpū pūai mau : « I muri mai i te mau parau fa’a’ite e rave rahi ’o tei hōro’ahia nōna ra, ’o teie ho’i te parau fa’a’itera’a… tā māua e fa’a’ite atu nei nōna ra : ’Oia ho’i tē ora nei ’oia ! »(Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 76:22). E ti’a ia tātou ’ia fa’aro’o i tōna reo i roto i teie mau heheura’a. E ti’a ia tātou ’ia ’ite i tōna rima i roto i tō tātou orara’a. ’E e ti’a ia tātou tāta’itahi ’ia putapū « i te ’oa’oa o teie parau : ‘’Ua ’ite au tē ora nei tō’u Fa’aora !’ »(Te mau hīmene, n°69).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ta’ata hō’ē

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 29:5 ; 38:7 ; 62:1 ; 76:11–14, 20–24 ; 110:1–10

Tē ora nei Iesu Mesia.

’Ua ’ite mata te peropheta Iosepha Semita i te Fa’aora tei ti’afa’ahou e rave rahi taime, ’e e piti taime tei pāpa’ihia i roto i Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau. ’A tai’o ai ’oe i te mau tufa’a 76:11–14, 20–24 ; 110:1–10, e aha te mana’o ta’a ’ē e tae mai nō ni’a i te ’itera’a pāpū a Iosepha Semita ? Nō te aha e mea faufa’a tōna ’itera’a pāpū nō ’oe ?

I te roara’a o Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau, tē fa’a’ite pāpū nei te Fa’aora nō tāna iho misiōni ’e nō tōna hanahana atua. E aha te ha’api’ira’a tā ’oe i ’apo mai nō ni’a i te Mesia ora maoti tāna mau parau i roto i Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 29:5 ; 38:7 ; 62:1? E nehenehe paha e pāpa’i i te mau fa’ahitira’a mai te reira ’o tā ’oe e ’ite mai i roto i tā ’oe tuatāpapara’a nō Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau.

Hi’o ato’a Iosepha Semita—’Ā’amu 1:17.

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 29:26–27 ; 42:45–46 ; 63:49 ; 88:14–17, 27–31 ; 93:33–34

Maoti Iesu Mesia, e ti’afa’ahou mai au.

’Ua ’ite Iosepha Semita i te ’oto nō te hevara’a i tei herehia. E piti taea’e tōna, ’o Alvin ’e ’o Don Carlos, tei fa’aru’e mai i tō rāua ’āpīra’a. ’Ua huna Iosepha ’e ’o Emma i roto i te repo e ono tamari’i, piti matahiti te tamari’i pa’ari a’e. Nō te mau heheura’a rā tāna i fāri’i, ’ua noa’a mai ia Iosepha te hō’ē hi’ora’a mure ’ore nō ni’a i te pohe ’e te fa’anahora’a mure ’ore a te Atua. E feruri i te mau parau i heheuhia mai i roto i Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 29:26–27 ; 42:45–46 ; 63:49 ; 88:14–17, 27–31 ; 93:33–34. E aha tā teie mau heheura’a e fa’atupu nei i ni’a i tō ’oe hi’ora’a nō ni’a i te pohe ? E aha tā te reira e nehenehe e fa’atupu i ni’a i tō ’oe huru orara’a ?

Hi’o ato’a 1 Korinetia 15 ; M. Russell Ballard, « Te ’ōrama nō ni’a i te fa’aorara’a i te feiā pohe », Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2018, 71–74 ; Te Mau Ha’api’ira’a a te Mau Peresideni o te ’Ēkālesia : Iosepha Semita (2007), 198–201.

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 18:10–13 ; 19:16–19 ; 45:3–5 ; 76:69–70

’Ua rave Iesu Mesia i te hō’ē « tāra’ehara ti’a mau ».

Hō’ē rāve’a nō te rōtahi i ni’a i te Fa’aora i te taime Pāsa, ’o te tuatāpapara’a ïa i te mau heheura’a i roto i Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau ’o tē ha’api’i nō ni’a i tāna tūsia tāra’ehara. E ’itehia te tahi i roto i Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 18:10–13 ; 19:16–19 ; 45:3–5 ; 76:69–70. Penei a’e e nehenehe ’oe e hāmani i te hō’ē tāpura nō te mau parau mau nō ni’a i te tāra’ehara a te Fa’aora ’o tā ’oe i ’ite mai i roto i teie mau ’īrava.

Teie te tahi mau uira’a e nehenehe e arata’i i te tuatāpapara’a :

  • Nō te aha Iesu Mesia i mā’iti ai e mamae ?

  • E aha te tītauhia iā’u ’ia rave nō te fāri’i i te mau ha’amaita’ira’a o tāna tusia ?

  • Nāhea vau e ’ite ai ē ’ua fa’atupu ānei tāna Tāra’ehara i te hō’ē ’ohipa i roto i tō’u orara’a ?

Hōho’a
te purera’a Iesu

Te Fatu nō te pure, nā Yongsung Kim

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ’utuāfare ’e te pō ’utuāfare

’Āmuira’a rahi.Nō te mea e topa te ’āmuira’a rahi i te sābati Pāsa i teie matahiti, e nehenehe e feruri nāhea te mau a’ora’a i te ’āmuira’a (nā reira ato’a te pehe) e nehenehe ai e fa’ahōhonu atu ā i tō te ’utuāfare ’itera’a pāpū nō ni’a ia Iesu Mesia. ’Ei hi’ora’a, e nehenehe te mau tamari’i ’āpī e pāpa’i i te hōho’a nō te Fa’aora, ’aore rā, e tāpe’a i te hōho’a o te Fa’aora ’ia fa’aro’o ana’e rātou i te hō’ē a’ora’a ’aore rā te hō’ē hīmene nō ni’a ia Iesu Mesia. Nō te tahi atu mau melo o te ’utuāfare, e nehenehe rātou e hāmani i te hō’ē tāpura nō te mau parau mau tā rātou e fa’aro’o nō ni’a i te Fa’aora. I muri iho, e nehenehe te mau melo o te ’utuāfare e fa’a’ite i tā rātou mau hōho’a ’aore rā mau tāpura nā reira ato’a tō rātou ’itera’a pāpū nō Iesu Mesia.

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 88:14–17 ; 138:17, 50.E au paha tō ’outou ’utuāfare ’ia feruri i te hō’ē fa’aaura’a ’aore rā te hō’ē ha’api’ira’a tao’a nō te tātara e aha te aura’a ’ia pohe ’e ’ia ti’afa’ahou mai—hō’ē hi’ora’a ’o tē fa’ahōho’a i te tino ’e te vārua e fa’ata’a-’ē-hia ’e e tāhō’ē-fa’ahou-hia, mai te rima ’e te hō’ē rimarima. Nāhea teie mau ’īrava i te fa’ahōhonu atu ā i tō tātou māuruuru nō te mea tā te Fa’aora i rave nō tātou ?

« Te Mesia ora : Te ’itera’a pāpū o te mau ’āpōsetolo. »Nō te fa’aitoito i te ’āparaura’a nō ni’a i te ’itera’a pāpū nō ni’a i te Fa’aora o te mau peropheta i tō tātou ’anotau, e nehenehe e hōro’a i te melo tāta’itahi o te ’utuāfare ’ia tai’o i te hō’ē tuha’a nō « Te Mesia Ora : Te ’itera’a pāpū o te mau ’āpōsetolo » (Ensign ’aore rā Liahona, Mē 2017, tāpo’i mua, ’o roto) ’e ’ia fa’a’ite mai rātou i te ha’api’ira’a tā rātou i ’apo mai nō ni’a ia Iesu Mesia. E aha te mau parau mau tā tātou e ’ite ra ’o tē fa’auru ia tātou ?

« ’Ua ’ite au tē ora nei tō’u Fa’aora. »Nō te tauturu i tō ’outou ’utuāfare ’ia feruri i te mau rāve’a rau tā te Fa’aora tei ti’afa’ahou e ha’amaita’i nei ia tātou i teie tau, e nehenehe e hīmene ’āmui i te hīmene « ’Ua ’ite au tē ora nei tō’u Fatu » (Te mau hīmene, n°69) ’a fa’atū’ati ai i te mau parau ha’api’ihia i roto i terā hīmene ’e terā i roto i te mau ’īrava i muri nei : Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 6:34 ; 45:3–5 ; 84:77 ; 98:18 ; 138:23. E au ato’a paha tō ’outou ’utuāfare e pāpa’i i te tahi atu ā mau ’īrava nō te hīmene ’o tē fa’a’ite nei nāhea rātou e ’ite ai ē, tē ora nei tō rātou Fa’aora.

Nō te tahi atu mau mana’o nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Hīmene tei mana’ohia : « Jésus est ressuscité », Chant pour les enfants, 44.

Ha’amaita’i i tā tātou ha’api’ira’a

E ’ite mai i te mau ha’api’ira’a i roto i te mau mea nō te mau mahana ato’a. E feruri nāhea te mau ’itera’a rau i te mau mahana ato’a nō te mau melo o tō ’outou ’utuāfare e arata’i ai i te hō’ē ’āparaura’a au nō ni’a i te hō’ē parau mau o te ’evanelia (hi’o Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 4). ’Ei hi’ora’a, e nehenehe te hō’ē taime ua e riro ’ei taime nō te paraparau nō ni’a e nāhea te Atua e nīni’i ai i te mau ha’amaita’ira’a i ni’a i tāna mau tamari’i.

Hōho’a
te fāra’a Iesu ia Iosepha Semita ’e Oliver Cowdery

Tō Iesu Mesia fāra’a i te peropheta Iosepha Semita ’e ia Oliver Cowdery, nā Walter Rane

Nene’i