Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
5--11 Iulai. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76: “O Le A Tele Lava Lo Latou Taui ma O Le A Faavavau Lo Latou Mamalu”


“5--11 Iulai. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76; ‘O Le A Tele Lava Lo Latou Taui ma O Le A Faavavau Lo Latou Mamalu’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“5--11 Iulai. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2021

Ata
aniva i le atulaulau

Sulufaiga, saunia e Shaelynn Abel

5--11 Iulai

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76

“O Le A Tele Lava Lo Latou Taui ma O Le A Faavavau Lo Latou Mamalu”

I le vaega e 76, na faailoa mai ai e le Alii Lona matuai manao e faaali mai upumoni ia i tatou (tagai i fuaiupu e 7–10). Faitau i tusitusiga paia ma le faatuatua e mafai ona, ma o le a Ia faaali mai ia te oe “mea a le Atua” (fuaiupu 12) ia e manaomia ona e iloa. Ona tusifaamaumau lea o malamalamaaga loloto e te maua “aʼo [e] i ai pea i le Agaga” (fuaiupu 28, 80, 113).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

“O le a le mea o le a tupu ia te au pe a ou oti?” E toeitiiti a o lotu uma i le lalolagi e tautalagia ai lenei fesili i soo se tulaga lava. Mo le tele o seneturi, o le tele o tu ma aga faakerisiano, e faalagolago i aoaoga faaleTusi Paia, ua aoao e uiga i le lagi ma seoli, o le parataiso mo e amiotonu ma le malaia mo e amioleaga. Ae e mafai moni ea ona matuai vaeluaina le aiga atoa o tagata i le lelei ma le leaga? O le a tonu lava le uiga o le upu lagi ? Ia Fepuari 1832, sa mafaufau ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone pe e leai ni mea tele atu e tatau ona iloa e uiga i le mataupu (tagai Mataupu Faaave ma Feagaiga 76, ulutala o le vaega).

Sa i ai moni lava. A o manatunatu loloto ai i nei mea, na faapea ona “paʼi mai le Alii i mata o o [laʼua] malamalamaaga ma sa tatalaina” (fuaiupu 19). Sa maua e Iosefa ma Sini se faaaliga sa matuai mataina, matuai lautele, matuai malamalama, o lea sa ta’ua ai e le Au Paia, “o le Faaaliga Vaaia.” Na matala ai faamalama o le lagi ma tuuina mai ai i fanau a le Atua se vaaiga e maofa ai le mafaufau e uiga i le faavavau. O le faaaliga vaaia na faaalia ai, o le lagi e matagofie atu ma lautele atu ma e sili ona aofia ai [mea uma] nai lo o le mea na manatu muamua ai le toatele o tagata. O le Atua e sili atu ona alofa mutimutivale ma amiotonu nai lo o le mea e mafai ona tatou malamalama i ai. Ma ua i ai i fanau a le Atua se faasinomaga e faavavau e sili atu ona matagofie nai lo le mea e mafai ona tatou vaai faalemafaufau i ai.

Tagai i le Au Paia, 1:147–50; “O Le Faaaliga Vaaia,” Revelations in Context, 148–54.

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76

O le faaolataga e oo mai e ala ia Iesu Keriso, le Alo o le Atua.

Ina ua faitau e Uilifoti Uitilafi le faaaliga vaaia o loo faamatalaina i le vaega e 76, na fai mai o ia, “Na ou manao ai ia faateleina lo’u alofa i le Alii nai lo o se isi lava taimi na i ai muamua o lo’u olaga” (tagai i le “O Leo o le Toefuataiga” i le faaiuga o le otootoga lenei). Atonu na i ai ni ou lagona faapena a o e faitau i lenei faaaliga. E mautinoa lava, e leai se mea o faamanuiaga matagofie uma o loo faamatalaina i le vaega e 76 e mafai ona maua e aunoa ma le Faaola. Atonu e mafai ona e faailoa atu fuaiupu taitasi o le vaega e 76 o loo ta’u mai ai le Alii o Iesu Keriso. O a ni mea o loo aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga ia te Ia ma Lana matafaioi i le fuafuaga a le Atua? E faapefea ona latou faatosinaina ou lagona e uiga ia te Ia? A’o e faitau ma manatunatu loloto, e te ono maua ai ni lagona e uiga i auala e mafai ona e “[maua] le molimau ia Iesu” ma ia atili “totoa” ai (fuaiupu 51, 79).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:39–44, 50–112

E finagalo le Atua e laveai “galuega uma a ona aao.”

O nisi o tagata, e aofia ai nisi o tagata muamua o le Ekalesia, na tetee i le faaaliga vaaia i le vaega e 76 ona sa aoao mai ai, e toetoe lava o tagata uma o le a laveaiina ma maua se tikeri o le mamalu. O lo latou tetee atonu na oo mai, i se vaega, ona o se le malamalama e uiga i le Atua ma Lana sootaga ia i tatou. A o e faitau i lenei faaaliga, o le a se mea ua e iloa i uiga o le Atua ma Lana fuafuaga mo Lana fanau?

Mafaufau i le eseesega i le va o le laveaiina (mai le oti faaletino ma le oti faaleagaga; tagai i fuaiupu e 39, 43–44) ma le faaeaina (nonofo faatasi ma le Atua ma avea e pei o Ia; tagai i fuaiupu e 50–70).

Tagai foi i le Ioane 3:16–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:20–25.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–70, 92–95

E finagalo le Tama Faalelagi ia ou maua le ola e faavavau i le malo selesitila.

Pe na i ai se taimi sa e mafaufau ai—pe popole ai—e uiga i le, pe mata o le a e agavaa pe leai mo le malo selesitila? Pe a e faitau i le faamatalaga o i latou o e mauaina lenei mamalu (tagai i fuaiupu 50–70, 92–95), nai lo na’o le vaavaai mo se lisi o mea e ao ona e faia, vaavaai mo mea ua faia e le Atua—ma o loo faia—e fesoasoani ai ina ia e avea e pei o Ia. Pe mata o le faitauina o le faaaliga vaaia i le ala lenei, e aafia ai ou lagona e uiga i au lava taumafaiga patino?

Atonu foi e mafai ona e mafaufau e uiga i le faamanuiaga silisili o le iloaina o nei faamatalaga auiliili e uiga i le malo selesitila. E mafai faapefea e lenei faaaliga vaaia e uiga i le mamalu selesitila ona aafia ai le ala e te mafaufau ai ma e manao e te ola ai i lou olaga i aso taitasi?

Tagai foi i le Mose 1:39; Joy D. Jones, “O Le Taua le Mafuatiaina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 13–15; J. Devn Cornish, “O Lava Ea Lo’u Lelei? Pe O Le A Ou Ausia Ea?Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 32–34.

Ata
potu i totonu o se maota i le vaitaimi o le seneturi lona sefuluiva

Na vaai Iosefa Samita i totonu o lona potu, i le faaaliga vaaia e uiga i tikeri o mamalu.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:22–24, 50–52, 78–79, 81–82.O a ni mea tatou te aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le taua o a tatou molimau? O le a le matafaioi o loo faia e a tatou molimau i lo tatou taunuuga e faavavau? Atonu e aoga le su’e o uiga o le upu totoa e talanoa ai i auala e “totoa [ai] i le molimau ia Iesu” (fuaiupu 79). E mafai foi ona outou usuina le “O Le a Ou Lototoa” (Tusipese a Tamaiti, 85).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24.Atonu o le a maitau e lou aiga ia sootaga i le va o upumoni o loo i le vaega e 76 ma upumoni na o loo aoaoina i le “O Au O Se Atalii o le Atua” (Tusipese a Tamaiti, 2); o se tasi o nei upumoni o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24. Faamata o a ni auala o le a ese ai le lalolagi pe ana fai e malamalama tagata uma, o i tatou uma o fanau a le Atua? E faapefea e lenei upumoni ona aafia ai le ala tatou te taulimaina ai isi? Atonu o le vaavaai i ata o atalii ma afafine eseese o le Atua o loo i lenei lalolagi, e mafai ai ona fesoasoani i lou aiga ia mafaufau loloto i lenei fesili. (Tagai foi i le “Aoaoga i le Vitio: O Au o se Atalii o le Atua,” ChurchofJesusChrist.org.)

Mafaufau e usu faatasi le pese “O Au o se Atalii o le Atua” ma vaavaai mo isi sootaga i mataupu faavae o loo i le vaega e 76 (tagai, mo se faataitaiga, i fuaiupu e 12, 62, 96).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:40–41.Ana faapea la tatou te aoteleina le “tala fiafia” (fuaiupu 40), po o tala lelei, o loo i nei fuaiupu i se ulutala puupuu i se nusipepa po o le tuiti [tweet], o le a se tatou faamatalaga e fai ai? O a isi tala fiafia tatou te maua i le vaega e 76?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–70.E mafai faapefea ona e fesoasoani i lou aiga ia tulimatai atu ma saunia mo le ola e faavavau i le malo selesitila? E mafai ona outou galulue faatasi i le sueina o ni ata, mau ma aoaoga faaperofeta e o faatasi ma fuaitau o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50-70. Atonu e te maua nei mea i mekasini a le Ekalesia, i le ChurchofJesusChrist.org, po o i vaefaamatalaga o tusitusiga paia. Ona outou faaputuina lea o nei ata, mau, ma aoaoga i luga o se pepa lautele e i ai se savali, e mafai ai ona faamanatu i le tou aiga a outou sini e faavavau.

Mo nisi manatu mo le aoaoina o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Ua Ou Iloa Lo’u Faaola,” Viiga, nu. 73.

Ata
aikona o leo o le toefuataiga

O Leo o le Toefuataiga: O Molimau e uiga “i le Faaaliga Vaaia”

Uilifoti Uitilafi

Na auai Uilifoti Uitilafi i le Ekalesia ia Tesema 1833, na toeitiiti atoa le lua tausaga talu ona maua e Iosefa Samita ma Sini Rikitone le faaaliga vaaia o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76. Sa nofo o ia i Niu Ioka i le taimi lea ma ona iloa ai e uiga “i le Faaaliga Vaaia” mai i faifeautalai sa galulue ai i le eria. O ni tausaga mulimuli ane, sa ia saunoa ai e uiga i ona lagona e uiga i lenei faaaliga:

“Sa aoaoina au mai lo’u tamaitiiti e na o le tasi le Lagi ma e tasi le Seoli, ma sa ta’u mai [ia te a’u] o e uma e amioleaga e tasi lo latou faasalaga ae o e amiotonu e tasi lo latou mamalu. …

“… Ina ua ou faitauina le faaaliga … , na faamalamalamaina lo’u mafaufau ma aumaia ai ia te au le olioli tele, na foliga mai ia te au o le Atua o le sa faailoa maia lena mataupu faavae i le tagata, sa poto, amiotonu ma faamaoni, o i ai uiga silisili faaleatua ma se lagona lelei ma le malamalama, sa ou lagonaina e ogatusa o Ia ma le alofa, alofa mutimutivale, fai mea tonu ma le faautauta, ma sa ou lagonaina e tatau ona ou alofa atili i le Alii nai lo se isi lava taimi muamua i lo’u olaga”1

“O le ‘Faaaliga Vaaia’ o se faaaliga ua tuuina mai ai se malamalama e sili atu, upumoni e sili atu ma aoaoga faavae e sili atu nai lo se isi lava faaaliga o loo i ai i se isi lava tusi ua tatou faitauina. Na te faamaninoina mai i lo tatou malamalamaaga lo tatou tulaga i le taimi nei, o fea na tatou o mai ai, aisea ua tatou i ai iinei, ao fea foi tatou te agai i ai. E mafai ona iloa e soo se tagata e ala i lena faaaliga pe o le a lana vaega ma lona tulaga o le a i ai.”2

“Ae ou te le’i vaai ia Iosefa, sa ou faapea ifo, ou te le’i popole pe na fia ona tausaga, po o le a foi lona laitiiti sa i ai; ou te le’i popole pe na faapefea ona foliga—pe na uumi pe pupuu lona lauulu; o le tagata na fofogaina mai lena faaaliga o se perofeta a le Atua. Sa ou iloaina mo a’u lava.”3

Phebe Crosby Peck

Ina ua faalogo Phebe Peck i le aoao atu e Iosefa ma Sini e uiga “i le Faaaliga Vaaia,” sa nofo o ia i Misuri ma tausia e ia o se tina nofotoatasi se fanau e toalima. O le faaaliga vaaia na matuai faagaeetia ma musuia ai o ia, o lea sa ia tusia ai le faamatalaga lenei e faasoa atu ai i lona aiga lautele le mea na ia aoaoina:

“Ua faaali mai e le Alii ia mealilo o le Malo faalelagi i Lana fanau. … Sa asiasi mai Iosefa Samita ma Sini Rikitone ia i matou i le tautotogo ua mavae, ma sa tele ni fonotaga fiafia na matou faia a o i ai i laua iinei, ma e tele ni mealilo na tatalaina mai i la matou vaaiga, lea na aumaia ai ia te a’u le faamafanafanaga tele. Na mafai ona matou vaaia le afio ifo o le Atua e saunia ni maota o le filemu mo lana fanau. Ma o ai lava o le a le mauaina le atoatoaga o le talalelei ma tutu atu o ni fitafita totoa i le faamoemoe o Keriso, e le mafai ona nofo i le afioaga o le Tama ma le Alo. Ae ua i ai se nofoaga ua saunia mo i latou uma o e le mauaina, ae o se nofoaga e itiiti ifo le mamalu nai lo o le nofo ai i le malo Selesitila. O le a ou le taumafai e toe fai atu nisi upu e uiga i nei mea, ona o loo ua lomia nei ma ua alu atu i le lalolagi. Ma atonu o le a outou maua se avanoa e faitau ai mo oe lava, ma afai o lea, ou te faamoemoe o le a e faitauina ma le toto’a ma se agaga tatalo, aua o nei mea e tatau ona iloa. Ma ou te naunau lava ia outou suesue i ai, aua o mea ia o le a aumaia ai le fiafia ia i tatou i lenei lalolagi ma i le lalolagi a sau.”4

Faamatalaga

  1. Remarks,” Deseret News, Me 27, 1857, 91.

  2. Deseret News, Aok. 3, 1881, 481; tagai foi i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Uilifoti Uitilafi (2004), 120–21.

  3. “Remarks,” Deseret Weekly, Set. 5, 1891, 322.

  4. Tusi a Phebe Crosby Peck ia Ana Jones Pratt, Aok. 10, 1832, Church History Library, Salt Lake City; o le sipelaina ma faailoga ua faaonaponei.

Ata
o le faatusa o malo e tolu o mamalu

Mamalu i Tikeri, saunia e Annie Henrie Nader

Lolomi