Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
4–10 ʻOkatopa. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–114: “Te u Fakamaau ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē koeʻuhi ko Hoʻomou Leleí”


“4–10 ʻOkatopa. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–114: ‘Te u Fakamaau ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē koeʻuhi ko Hoʻomou Leleí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“4–10 ʻOkatopa. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–114,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa Siosefa Sāmitá

4–10 ʻOkatopa

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–114

“Te u Fakamaau ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē koeʻuhi ko Hoʻomou Leleí”

Kole ʻi he faʻa lotu ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–14, pea hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú. Fakakaukau leva ki ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo ngāue fakatatau ki he ngaahi ongo ko iá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kuó ke maʻu nai ha aʻusia fakalaumālié naʻá ke ongoʻi loto-falala mo malu ai ʻi hoʻo tuí—ka naʻe ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, peá ke fāinga ke toe maʻu e nonga naʻá ke ongoʻi kimuʻá? Naʻe hoko ha meʻa tatau ki he Kāingalotu ʻi Ketilaní. Ne siʻi hifo he taʻu ʻe taha hili e ngaahi taumalingi fakalaumālie ʻi he fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, naʻe hoko ha ngaahi palopalema. Naʻe hanga ʻe ha faingataʻa fakapaʻanga, tō-kehekehe ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo ha ngaahi faingataʻa kehe ʻo fakatupu ke veiveiua e tui ʻa ha niʻihi.

He ʻikai ke tau lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi faingataʻá, ko e hā leva ha founga te tau lava ʻo taʻofi ke ʻoua te nau uesia ʻetau tuí mo e fakamoʻoní? Mahalo ʻe lava ʻo maʻu e konga ʻo e talí ʻi he akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112, naʻe ʻomi lolotonga e fakautuutu e faingataʻá ʻi Ketilaní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Fakamaʻa ʻa homou lotó ʻi hoku ʻaó” (veesi 28), “ʻOua ʻe angatuʻu” (veesi 15), “Nonoʻo ho kongalotó ki he ngāué” (veesi 7), pea “Ke ke loto-fakatōkilalo” (veesi 10). ʻI heʻetau muimui ki he akonaki ko ʻení, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “tataki nima [kitautolu]” ʻi he faingataʻá ke aʻu ki he fakamoʻuí mo e nongá (vakai, veesi 10, 13).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111

ʻE lava ʻe he ʻEikí ʻo “fakamaau ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko [ʻeku] leleí.”

‘I he 1836, naʻe tātānaki ha ngaahi moʻua lalahi ʻa e Siasí ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he hohaʻa ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ki he ngaahi moʻuá ni mo fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke totongi kinautolú, naʻa nau fononga ki Seilemi, Masasūseti, mahalo koeʻuhí ne sasala ʻo pehē naʻe ʻi ai ha paʻanga ne liʻaki ʻi ha fale ai (vakai ki he ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111). Hili ʻenau tūʻuta ʻi Seilemí, naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku lahi ange ʻi he koloa pē ʻe taha ʻi he koló ni maʻamoutolu” (veesi 10)—ko ha ngaahi koloa ne kau ai e kakai te Ne “tānaki mei ai ʻi he taimi totonú ke ʻaonga ki Saione” (veesi 2; vakai foki, ʻEkesōtosi 19:5). Neongo naʻe ʻikai maʻu ha paʻanga ʻi Seilemi, ka naʻe ʻi ai ha kau papi ului mei ai ʻi he ngāue fakafaifekau kimui ange, ko e konga ʻo hono fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí.

ʻI hoʻo lau e vahe 111, fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ʻo fakaʻaongaʻi kiate koe ʻa e folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefá. Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he ʻEikí ke ke maʻu e ngaahi “koloa” taʻeʻamanekiná? (veesi 10). Fakakaukau ki he meʻa kuó Ne fai ke “fakamaau ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko [hoʻo] leleí” (veesi 11). Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he kupuʻi lea “ʻo fakatatau ki he taimi te mou lava ʻo tali ai iá” fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní?

Vakai foki, Mātiu 6:19–21, 33.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:3–15

‘E tataki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku fekumi ʻi he loto-fakatōkilalo ki Hono finangaló.

Naʻe hōloa e faaitaha ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1837. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taʻefemahinoʻaki fekauʻaki mo e ngaahi fatongiá, pea naʻe lauʻikoviʻi ʻe ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe hohaʻa ʻa Tōmasi B. Maasi, naʻá ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá, pea naʻá ne haʻu mei Mīsuli ki ʻOhaiō ʻo kumi faleʻi mei he Palōfitá. Naʻe maʻu ia ʻe Misa Maasi ʻi he fakahā he vahe 112. Naʻe tokoni fēfē nai e faleʻi ʻa e ʻEikí kiate ia mo ʻene kōlomú? Ko e hā ha ngaahi meʻa mahuʻinga te ke ako mei ai ʻi hoʻo feinga ke ikunaʻi e fakakikihí mo e loto feʻiteʻitaní?

Mahalo te ke fie fakalaulauloto tautautefito ki he veesi 10. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tataki “nima” koe ʻe he ʻEikí? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai e loto-fakatōkilaló ki he faʻahinga tataki ko ʻení?

Vakai foki, Ulisses Soares, “Angamalū mo Loto-Fakatōkilalo,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 9–11.

ʻĪmisi
ko ha toko ua ʻoku lotu

Kapau te tau loto fakatōkilalo, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí mo tali ʻetau ngaahi lotú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113

Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita “ko ha tamaioʻeiki ia ʻi he nima ʻo Kalaisí.”

Naʻe lave ʻa ʻĪsaia ki he taha ʻo e ngaahi hako ʻo Sesé ko ha “tokotoko” mo ha “aka” ( ʻĪsaia 11:1, 10). ʻOku fakamatala ʻe he ʻEikí ʻi he vahe 113, ʻe hoko e hako ko ʻení, ko ha tamaioʻeiki ʻo Kalaisi, pea ʻe mahuʻinga lahi ki hono tānaki fakataha e kakai ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:4, 6)—ko ha kikite ʻokú ne fakamatalaʻi lelei e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakalotolahi fēfē nai ʻeni mo ha ngaahi moʻoni kehe ʻi he vahe 113 ki he Kāingalotú lolotonga e faingataʻa ne nau fepaki mo ia ʻi Ketilaní? Ko e hā ʻokú ke ako ʻi he fakahā ko ʻení ʻokú ne ueʻi koe ke ke kau ki he ngāue ʻa e ʻEikí he kuonga ní?

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Sese,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; 2 Nīfai 21:10–12; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:2, 9–11.ʻE lava ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻo poupouʻi ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe homou fāmilí ko e “koloa” taʻengatá. Te mou lava ʻo faʻu ha kumi koloa ʻaki hano fufuuʻi takai ha ngaahi meʻa ʻi fale ʻokú ne fakafofongaʻi e ngaahi meʻa ʻoku koloa ʻaki pe fakamahuʻingaʻi ʻe he ʻEikí. ʻI hono maʻu ʻe homou fāmilí e meʻa takitaha, aleaʻi e meʻa te mou lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻoku mou fakamahuʻingaʻi ia.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10.Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻUlaisesi Soalesi ʻa e kakai loto-fakatōkilaló ʻi he foungá ni: “ʻOku akoʻingofua e loto-fakatōkilaló pea fakatokangaʻi ʻenau fakafalala ki he ʻOtuá pea holi ke tukulolo ki Hono finangaló. Ko e loto-fakatōkilaló ʻoku angamalū pea malava ʻo takiekina e niʻihi kehé ke nau tatau” (“Angamalū mo Loto-Fakatōkilalo,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 10). Fakakaukau ki he ngaahi founga ke tokoni ke mahino ki homou fāmilí e ʻuhinga ke loto-fakatōkilaló. Te mou lava ʻo hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e loto-fakatōkilaló hangē ko e “Ke Ke Loto-māʻulalo” (Ngaahi Himí, fika 65), lolotonga iá ʻoku puke ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e fāmilí ʻa e toengá pea tataki “nima” holo kinautolu ʻi homou ʻapí. Pe vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻi he taimi kuo tataki “nima” ai ʻe he ʻEikí e kau mēmipa homou fāmilí mo ʻoange ʻa e “tali ki [heʻenau] ngaahi lotú.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:11–14, 26.Ko e hā e faikehekehe ʻi hono ʻiloʻi e hingoa ʻa ha tokotaha mo hono ʻiloʻi kinautolú? Ko e hā ʻoku tau ako mei he veesi 11–14 fekauʻaki mo e ʻuhinga ke ʻiloʻi e ʻEikí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:15.ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “angatuʻu” ki he palōfitá? Ko e hā ʻoku tau ako ʻi he vēsí ni ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke poupouʻi e palōfitá?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:7–8.Ko e hā ʻoku tau ako mei he veesi 8 ʻe tokoni ke “toe ʻomi ʻa Saioné” mo huhuʻi ʻa ʻIsilelí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú, “Ke Ke Loto-māʻulalo,” Ngaahi Himí, fika 65.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Moʻui ʻaki hoʻo fakamoʻoní. “Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē, “ʻOkú ke akoʻi pē meʻa ʻokú ke faí. ‘ʻE lahi ange hono manatua ho ʻulungāngá … ʻi ha foʻi moʻoni ʻo ha lēsoni’” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 13).

ʻĪmisi
Tōmasi B. Maasi mo Siosefa Sāmita

‘Oku hiki ʻe Tōmasi B. Maasi ʻa e fakahā ne foaki kiate ia ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá. Ke ke Loto-fakatōkilalo, tā ʻe Julie Rogers.

Paaki