Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
11–17 ʻOkatopa. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115–120: “ʻE Toputapu Ange kiate Au ʻa ʻEne Feilaulaú ʻi Heʻene Tupulakí”


“11–17 ʻOkatopa. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115–120: ‘ʻE Toputapu Ange kiate Au ʻa ʻEne Feilaulaú ʻi Heʻene Tupulakí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“11–17 ʻOkatopa. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115–120,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
Hihifo Mamaʻo

Hihifo Mamaʻo, tā ʻe Al Rounds

11–17 ʻOkatopa

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115–120

“ʻE Toputapu Ange kiate Au ʻa ʻEne Feilaulaú ʻi Heʻene Tupulakí”

ʻOku fie folofola atu e ʻEikí kiate koe. ‘I hoʻo ako e ngaahi folofolá, lotu ʻo kole kiate Ia ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻEne ngaahi pōpoaki maʻaú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga ke fakatuʻamelie ai ki he feituʻu tānakiʻanga foʻou taha ʻo e Kāingalotú ʻi Hihifo Mamaʻo, Mīsulí, ʻi Siulai 1838. Naʻe fakautuutu e fakalakalaka ʻa e koló, ne ngali mahu ʻa e fonuá, pea naʻe fakahā mai ʻoku kiʻi mamaʻo siʻi pē ki he tokelaú ʻoku tuʻu ai ʻa ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani, ko ha feituʻu ʻoku mahuʻinga fakalaumālie lahi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:53–56116). Ka ʻoku pau pē naʻe kei faingataʻa ki he Kāingalotú ke ʻoua te nau fakakaukau ki heʻenau molé. Naʻe tuli ʻa kinautolu mei Tauʻatāina, ko e feituʻu ne fili ko e loto mālie ʻo Saioné, pea mahalo ne ngalingali he ʻikai ke nau toe lava ʻo foki ki ai ʻi ha taimi vave mai. ‘Ikai ngata aí, naʻe pau ke hola e Kāingalotú mei Ketilani, ʻOhaiō, ʻo liʻaki honau temipale fakaʻofoʻofá hili pē ha taʻu ʻe ua. Pea ko e taimi ko ʻení naʻe ʻikai ko e ngaahi fili pē ʻi tuʻa ʻi he Siasí ne nau fakatupu e palopalemá—ne tokolahi ha kau mēmipa mahuʻinga ne nau angatuʻu kia Siosefa Sāmita, kau ai e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ha kau mēmipa ʻe toko fā ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá. Mahalo kuo fifili ha niʻihi, ʻOku tupulaki moʻoni koā e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo mālohi, pe ʻoku fakaʻau ia ke vaivai ange?

Ka naʻe ʻikai tuku ʻe he kau faivelengá ke taʻofi kinautolu ʻe he ngaahi fehuʻi peheé. Ka naʻa nau kamata hono langa ha feituʻu māʻoniʻoni foʻou, ko e taimi ko ʻení ʻi Hihifo Mamaʻo. Naʻa nau fokotuʻutuʻu ha ngaahi palani ki ha temipale foʻou. Naʻe uiuiʻi ha kau ʻAposetolo foʻou ʻe toko fā, kau ai ha toko ua—ko Sione Teila mo Uilifooti Utalafi—ʻa ia te na hoko ʻamui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 118:6). Naʻe ako ʻe he Kāingalotú ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻuhinga hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá he ʻikai ke ke teitei tō; ka ʻoku ʻuhinga ia te ke “toe tuʻu hake pē.” Pea neongo ʻe fie maʻu ke ke liʻaki ha ngaahi meʻa, ka ʻe toputapu ʻa e ngaahi feilaulau ko iá ki he ʻOtuá, ʻo “toputapu ange … ʻi [hoʻo] tupulakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:13).

Vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:296–99.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4–6

Naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ʻo e Siasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e hingoa ʻo e Siasí ko “ha meʻa ʻoku mahuʻinga lahi” (“Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 87). Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku moʻoni ai ʻení ʻi hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4–6. Ko e hā ha fekauʻaki e hingoa ʻo e Siasí mo ʻene ngāué mo e misioná?

Vakai foki, 3 Nīfai 27:1–11.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5–6

ʻOku ʻomi ʻe Saione mo hono ngaahi siteikí ha “ungaʻanga mei he afaá.”

Neongo e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e Kāingalotú ʻi he 1838, ka naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi fie maʻu maʻolunga ʻa e ʻEikí kiate kinautolu. Kumi ha ngaahi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:5–6 ʻokú ne fakamamafaʻi e fatongia ʻoku finangalo e ʻEikí ke fakahoko ʻe Hono Siasí mo hono kāingalotú ʻi he māmaní. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke fai ke “tuʻu hake pea ulo atu”? (veesi 5). Ko e hā ha ngaahi afā fakalaumālie ʻokú ke fakatokangaʻi ʻokú ne ʻākilotoa koe, pea ʻoku tau maʻu fēfē ʻa e “ungaʻangá” ʻi he fakatahatahá? (veesi 6).

Vakai foki, 3 Nīfai 18:24.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117

‘Oku toputapu ki he ʻEikí ʻa ʻeku ngaahi feilaulaú.

Mahalo naʻe faingataʻa e mavahe mei Ketilaní tautautefito ki he kakai hangē ko Niueli K. Uitenií, ʻa ia naʻe ʻosi tuʻumālie hono fāmilí ʻi aí. Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:1–11 ne mei tokoni kiate kinautolu ke fai e feilaulaú ni? ʻOku liliu fēfē ʻe he ngaahi vēsí ni ʻa hoʻo fakakaukau ki he meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní?

Naʻe kehe e feilaulau naʻe kole kia ʻŌliva Kelenisā ke ne faí: naʻe vahe ʻe he ʻEikí kiate ia ke nofo ʻi Ketilani ʻo tokangaʻi e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Siasí. Ko ha ngāue mafatukituki ia, pea neongo naʻá ne fakafofongaʻi faitotonu ʻa e Siasí, ka ko e ikuʻangá naʻe ʻikai lahi e paʻanga naʻá ne toe maʻu maí. Fakakaukau ki he founga ʻe ala fakaʻaongaʻi ai e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 12–15 ki he ngaahi meʻa kuó Ne kole meiate koé.

Vakai foki, Mātiu 6:25–33.

ʻĪmisi
ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmani ʻi he Vahefonua Teivisi, Mīsulí

Naʻe fekauʻi ʻa Niueli K. Uitenī ke hiki ki ʻĀtama-ʻonitai-Āmani, ʻoku ʻasi he tā ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119–20

‘I hono totongi e vahehongofulú, ʻoku ou tokoni ke langa mo “fakamāʻoniʻoniʻi … ʻa e fonua ko Saioné.”

ʻOku ngali angamaheni ʻa e ngaahi fakahinohino ʻi he vahe 119 mo e 120 ki he founga hono fakapaʻanga e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá. ʻOku foaki ʻe he Kāingalotú he ʻahó ni ha “vahehongofulu ʻe taha ʻo e tupu kotoa pē [ʻoku mahino he taimí ni ko e paʻanga hū mai] ʻi he taʻu taki taha” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119:4), pea ʻoku tokangaʻi ʻa e paʻanga ko ʻení ʻe ha fakataha alēlea ʻoku kau ki ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Kau Pīsopeliki Pulé. Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo ako e ngaahi vahe ko ʻení:

  • ʻOku founga fēfē hono “fakamāʻoniʻoniʻi … ʻa e fonua ko Saioné” ʻi hono tauhi e fono ʻo e vahehongofulú? ʻOku tokoni fēfē ʻa e fono ko ʻení ke ngaohi e feituʻu ʻokú ke nofo aí “ko ha fonua ʻo Saione kiate kimoutolu”? (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119:6).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e kupuʻi lea ʻi “hoku leʻo ʻoʻokú kiate kinautolu” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 120?

Vakai foki, Malakai 3:8–12; David A. Bednar, “Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 17–20.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4–6.‘E lava nai homou fāmilí ʻo lau e ngaahi veesi ko ʻení lolotonga homou mamata ki ha hopo ʻa e laʻaá? Mahalo ʻe tokoni ke mou aleaʻi ʻa e ʻuhinga ke “tuʻu hake pea ulo atu” (veesi 5). Pe te mou lava foki ʻo aleaʻi pe ʻoku fēfē ke kumi hūfanga lolotonga ha afaá. ʻOku founga fēfē e tatau ʻa e aʻusia ko iá mo e kumi “ungaʻanga” ʻi he Siasí? (veesi 6). Te mou lava ʻo talanoa ki ha ngaahi founga ʻe lava ai homou fāmilí ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fiefia ʻi he ungaʻanga ʻoku ʻomi ʻe he Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:1–11.ʻE lava homou fāmilí ʻo fakafehoanaki ha “momoʻi meʻa” ki ha meʻa ʻoku “mamafa ange” (veesi 8), hangē ko ha sioki vai. ʻE lava ʻo iku ʻeni ki ha fealeaʻaki kau ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí ʻoku nau taʻofi kitautolu mei hono maʻu e ngaahi tāpuaki mahutafea ʻa e ʻOtuá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119.Te mou lava ʻo hivaʻi fakataha ha foʻi hiva hangē ko e “Totongi ʻEku Vahe HongofulúTohi Hiva ʻa e Fānaú, 147). Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he hivá mo e vahe 119 fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku tau totongi vahehongofulu aí? ʻE lava foki ʻo tokoni ha lēsoni fakataumuʻa ki he fānau īkí: te ke lava ʻo ʻoange ha fanga kiʻi meʻa iiki kiate kinautolu, tokoni ke nau fikaʻi e vahehongofulu ʻe tahá, pea talaange e ʻuhinga ʻokú ke totongi vahehongofulu aí. (Vakai foki, Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 205–207.)

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Totongi ʻEku Vahe Hongofulú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 147.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Poupouʻi e moʻui fakafalala pē kiate kitá. “Ka ʻi ai [ha] ngaahi fehuʻi [ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí], mahalo ʻe lelei ange he taimi ʻe niʻihi ke akoʻi kiate kinautolu e founga ke nau kumi ʻaki e talí, kae ʻikai ko hono tali atu pē ʻenau fehuʻí ʻi he taimi ko iá” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 29).

ʻĪmisi
fakaʻaongaʻi ‘o e vahehongofulú

Ko hono foaki ʻetau peseti ʻe 10 ko e vahehongofulu ki he ʻEikí, ʻoku tokoni ia ke laka ki muʻa ʻEne ngāue fakamoʻuí.

Paaki