Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021
1–7 Nōvema. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–128: “Ko ha Leʻo ʻo e Fiefia ki he Kakai Moʻuí pea mo e Kau Pekiá”


“1–7 Nōvema. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–128: ‘Ko ha Leʻo ʻo e Fiefia ki he Kakai Moʻuí pea mo e Kau Pekiá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2021 (2020)

“1–7 Nōvema. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–128,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2021

ʻĪmisi
ko e fāmili mo ʻenau ngaahi kui ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié

Us with Them and Them with Us, tā ʻe Caitlin Connolly

1–7 Nōvema

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–128

“Ko ha Leʻo ʻo e Fiefia ki he Kakai Moʻuí pea mo e Kau Pekiá”

Manatuʻi ke hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú ʻi hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–28 ke ke lava ʻo fakakaukauloto ki ai mo vahevahe kinautolu mo e niʻihi kehé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

‘I ʻAokosi ʻo e 1840, naʻe fanongo ʻa e fefine loto-mamahi ko Seini Nīmaní ki he lea ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻi he meʻafakaʻeiki hono kaungāmeʻa ko Seimoa Pulusoní. Naʻe toki pekia foki mo e foha taʻu hongofulu tupu ʻo Seini ko Sailosí. Ne tānaki atu ki he mamahi ʻa Seiní ʻa e foʻi moʻoniʻi meʻa ko ia ne teʻeki ke papitaiso ʻa Sailosí, pea naʻá ne hohaʻa pe ko e hā ʻe hoko ki hono laumālie taʻengatá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻa e ongo naʻá ne maʻú; naʻá ne fifili ki he meʻa tatau fekauʻaki mo hono taʻokete ʻofeina ko ʻAlaviní, ʻa ia naʻe pekia foki ʻoku teʻeki ke papitaiso. Ko ia ai naʻe fakakaukau e Palōfitá ke ne vahevahe mo Seini, pea mo kinautolu kotoa pē ʻi he meʻafakaʻeikí, ʻa e meʻa naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí kiate ia fekauʻaki mo kinautolu naʻe pekia ʻoku teʻeki ke nau maʻu e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí—mo e meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi kinautolú.

Naʻe fakafiefia ki he Kāingalotú ʻa e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá; naʻa nau fakakaukau leva ki he mātuʻa, ngaahi kui, mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí kuo pekiá. Ko ʻeni kuo ʻi ai ha ʻamanaki lelei maʻanautolu! Naʻe fiefia fakataha ʻa Siosefa mo kinautolu, pea naʻá ne fakaʻaongaʻi ha lea fakafiefia mo fakaʻaiʻai ke fakahā ʻaki e meʻa ne akoʻi ange ʻe he ʻEikí kiate ia fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e kau pekiá: “Tuku ke kalanga ʻa e ngaahi moʻungá ʻi he fiefia, pea mo kimoutolu ʻa e ngaahi teleʻa kotoa pē ke mou kalanga ʻi he leʻo-lahi; pea mo kimoutolu kotoa pē ʻa e ngaahi tahí mo e ngaahi fonua mōmoá, fakahā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻo homou Tuʻi Taʻengatá!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:23).

Vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:415–27.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126

ʻOku finangalo e ʻEikí ke u tokangaʻi hoku fāmilí.

Hili e foki ki ʻapi ʻa Pilikihami ʻIongi mei heʻene ngāue fakafaifekau fakamuimuitaha ki ʻIngilaní, naʻá ne maʻu ha uiuiʻi mahuʻinga ʻe taha mei he ʻEikí—ke “tokangaʻi makehe ʻa [hono] fāmilí” (veesi 3), ʻa ia ne nau faingataʻaʻia lolotonga ʻene mavahé. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he founga ʻoku kaunga ai ʻeni mo ha akonaki kehe ʻi he vahe 126 kiate koé, fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻeni meia Palesiteni Poni L. ʻOsikāsoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí:

“Manatuʻi mahalo ko e fie maʻu vivili tahá ʻoku hoko ia he niʻihi ʻokú ke feohi mo iá. Kamata hoʻo tokoní mei homou ngaahi ʻapí pea ʻi homou fāmilí. Ko e ngaahi vā ʻeni ʻoku lava ke taʻengatá. Neongo kapau—kae tautautefito kapau—ʻoku ʻikai haohaoa ho tūkunga fakafāmilí, te ke lava ʻo fekumi ki ha ngaahi founga ke tokoni, hiki hake mo fakamālohia ai ha taha. Kamata pē ʻi he feituʻu ʻokú ke ʻi aí, ʻofa kiate kinautolu ʻi honau tūkungá, pea teuteu ki he fāmili ʻokú ke fakaʻamu ke maʻu he kahaʻú” (“Ko e Ngaahi Fie Maʻu Hotau Tafaʻakí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 27).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:2–4

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻeku fiefiá mo e ngaahi mamahí.

Naʻe hanga ʻe he ngaahi tukuakiʻi loí mo e fakamanamana ke puke pōpulá ʻo toe fakamālohiʻi ʻa Siosefa Sāmita ke toitoi ʻi ʻAokosi 1842. Ka ko e ngaahi lea naʻá ne tohi ki he Kāingalotú lolotonga e taimi ko ʻení (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127 he taimi ní) ʻoku fonu ia ʻi he fiefia mo e fakatuʻamelie. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he veesi 2–4 fekauʻaki mo e ʻOtuá? fekauʻaki mo e founga te ke lava ʻo fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa fakatāutahá?

Fakakaukau ke hiki e founga ʻoku poupouʻi ai koe ʻe he ʻEikí ʻi he “vai loloto” ʻi hoʻo moʻuí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:5–8; 128:1–8

“ʻIlonga ha meʻa te mou lekooti ʻi he māmaní ʻe lekooti ia ʻi he langí.”

ʻI hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:5–8; 128:1–8, kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ha ngaahi fakahinohino pau pehē ki hono lekooti e ngaahi papitaiso maʻá e kau pekiá. Ko e hā nai ʻoku akoʻi atu ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo e ʻEikí mo ʻEne ngāué?

ʻĪmisi
ko ha talavou mo ha ngaahi kaati hingoa fakafāmili

ʻI hono fakahoko e ngāue fakatemipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí ʻoku fakafehokotaki hotau lotó kiate kinautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:5–25

‘Oku mahuʻinga e fakamoʻui ʻeku ngaahi kuí ki hoku fakamoʻuí.

‘Oku mahino mei he meʻa naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻia Siosefa Sāmitá ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe hotau ngaahi kui ne ʻikai papitaiso ʻi he moʻui ní ʻa ʻetau tokoní ke fakamoʻui kinautolú. Ka ʻokú ke pehē ko e hā ʻoku “ʻaonga pea … kau lahi [ai] ʻa [hotau] fakamoʻuí” ki he fakamoʻui hotau ngaahi kuí? (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15–18; naʻe tānaki ki ai e mataʻitohi fakahihifí).

ʻOku akoʻi ʻe he veesi 5 ko e ouau ʻo e ngaahi papitaiso maʻá e pekiá naʻe “teuteuʻi [ia] ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní.” Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he moʻoni ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne palaní? Ko e hā ʻoku tānaki atu ʻe he pōpoaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingí “Ko Hono Tānaki e Fāmili ʻo e ʻOtuá” ki hoʻo mahinó? (Ensign pe Liahona, Mē 2017, 19–22).

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “mālohi … ke … nonoʻó,” “fehokotakiʻanga mālohi,” mo e “fakatahaʻi … haohaoa” ʻi heʻene akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Kumi e ngaahi kupuʻi leá ni mo ha ngaahi kupuʻi lea tatau ʻi hoʻo lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:5–25. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ʻo nonoʻo fakataha ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻá e kau pekiá? Ko e hā ʻoku hoko ai e “fefeka” ko ha foʻi lea lelei ke fakamatalaʻi e tokāteline ʻo e fakamoʻuí maʻá e kau pekiá? (vakai, veesi 9–11).

Ko e hā ʻokú ke mahuʻingaʻia ai ʻi he ngaahi lea ʻa Siosefa Sāmita ʻi he veesi 19–25? ‘Oku kaunga fēfē nai e ngaahi vēsí ni ki he anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngāue fakatemipale ki hoʻo ngaahi kuí? fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ne ueʻi koe ke ke faí?

Vakai foki, 1 Kolinitō 15:29; Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 46–49.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126.Mahalo ʻe ueʻi homou fāmilí ʻi hono lau e faleʻi ko ʻeni kia Pilikihami ʻIongí ke mou talanoa kau ki he founga te mou fakaʻaongaʻi ai ha taimi lahi ange ke “tokangaʻi makehe ʻa” (veesi 3) kimoutolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15–18.Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki fakamoʻui mo fakahaohaoaʻi ʻo e ngāue hisitōlia fakafāmilí? Mahalo te mou maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻi ha hiva fekauʻaki mo e hisitōlia fakafāmilí ʻo hangē ko e “Tohi Hohokó—ʻOku ou Fai Ia” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 100).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18.Fakakaukau ke faʻu ha seini pepa ʻo hiki e hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kuí ʻi he seini takitaha ke fakahaaʻi e founga ʻoku fokotuʻu ai ʻe he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ha “fehokotakiʻanga mālohi” ʻo fakafehokotaki kitautolu mo ʻetau ngaahi kuí. Mahalo te mou lava ʻo fekumi ʻi he FamilySearch.org ke kumi ha kau mēmipa lahi ange ʻo e fāmilí pea sio ki he lōloa homou seiní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19–23.Mahalo ʻe lava ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo fekumi ʻi he ngaahi vēsí ni ki he ngaahi lea ʻoku nau fakahaaʻi e fiefia ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e fakamoʻui ʻo e kau pekiá. ʻE lava ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia kuo nau fiefia foki ai fekauʻaki mo e ngāué ni—pe te mou lava ʻo kumi fakataha ha ngaahi aʻusia pehē ʻi he FamilySearch.org/discovery.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Tohi Hohokó—ʻOku ou Fai Ia,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 100.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi leʻo ʻo e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí

Ngaahi Leʻo ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Papitaiso maʻá e Kau Pekiá, “ko ha Kaveinga Foʻou mo Nāunauʻia”

ʻĪmisi
tā fakatātā ʻo e faiʻanga papitaiso ʻi he Temipale Nāvuú

ʻOku hā ʻi he tā fakatātaá ni ʻa e faiʻanga papitaiso ʻo e Temipale Nāvuú ʻoku tuʻu ʻi ʻolunga ʻi ha fanga pulu ʻe toko hongofulu mā ua.

Fīpē mo Uilifooti Utalafi

Naʻe nofo ofi ʻa Fīpē Utalafi ki Nāvū ʻi he taimi ne kamata akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻá ne faitohi kau ki ai ki hono husepāniti ko Uilifōtí, ʻa ia naʻe lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní:

“Kuo ʻilo ʻe Misa Siosefa … ʻi he fakahā, ko kinautolu ʻi he siasí ni te nau lava ʻo papitaiso maʻa ha taha pē honau kāinga kuo pekia pea teʻeki maʻu ha faingamālie ke fanongo ki he ongoongoleleí ni, ʻo aʻu ki heʻenau fānaú, mātuʻá, tuongaʻané, tuofefiné, ngaahi kuí, faʻētangatá, mo e mehikitangá. … ʻI hono papitaiso pē ʻa kinautolu maʻa honau ngaahi kaungāmeʻá ʻoku tukuange kinautolu mei he fale fakapōpulá pea nau lava leva ʻo maʻu e huhuʻí mo ʻomi kinautolu ki he puleʻanga fakasilesitialé—ʻoku tali fiefia ʻe he siasí ʻa e tokāteline ko ʻení pea ʻoku nau ō fakatokolahi, ko e niʻihi te nau papitaiso tuʻo 16 … ʻi he ʻaho ʻe taha.”1

Naʻe lea ʻa Uilifooti Utalafi kimui ange fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo pehē: “Ko e mōmeniti pē ne u fanongo ai ki aí, naʻe fiefia hoku laumālié. … Naʻá ku ʻalu atu pea papitaiso maʻa hoku kāinga pekia kotoa pē ne u lava ʻo manatuʻí. … Naʻá ku ongoʻi ke u pehē haleluia ʻi he taimi ne hoko mai ai ʻa e fakahaá ʻo fakahā kiate kimautolu ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻi ai ʻemau totonu ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e Langí.”2

Vīlate Kimipolo

Naʻe fanongo ʻa Vīlate Kimipolo ʻi he papitaiso maʻá e kau pekiá ʻo tatau mo Sisitā Utalafí, lolotonga e mamaʻo hono husepāniti ko Hīpá ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Naʻá ne faitohi kiate ia:

“Kuo fakafeʻiloaki mai ʻe Palesiteni Sāmita ha kaveinga foʻou mo nāunauʻia … ʻa ia kuo tupu ai ha loto vēkeveke ʻi he siasí. ʻA ia ko e papitaiso maʻá e pekiá. ʻOku lau ki ai ʻa Paula ʻi he tohi ʻuluaki Kolinitoó, vahe 15 veesi 29. Ne ʻosi maʻu ʻe Siosefa ha fakamatala kakato ki ai ʻi he Fakahā. … Ko e faingamālie ia ki he siasí ni ke papitaiso maʻa honau kāinga kotoa kuo pekia kimuʻa pea ʻomi ʻa e Ongoongolelei ko ʻení; ʻo aʻu ki heʻenau Kui-uá. … ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau hoko ai ko e kau fakafofonga ʻo kinautolu; pea tau ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke tuʻu mai ʻi he ʻuluaki toetuʻú. ʻOkú ne pehē ʻe malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí kiate kinautolu … ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko e papitaiso ʻa e ngaahi laumālié. … Talu mei heʻemau maʻu e fakahinohino ko ʻení, mo e taʻetūkua hono fakahoko ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Ko e taimi ʻe niʻihi lolotonga e konifelenisí ne ʻi ai ha kau ʻEletā ʻe toko valu ki he toko hongofulu ne fai papitaiso ʻi he vaitafé he taimi pē taha. … ʻOku ou loto ke u papitaiso maʻa ʻeku Fineʻeikí. Naʻá ku fakakaukau ke tatali kae ʻoua kuó ke foki mai ki ʻapi, ka ko e taimi fakamuimuitaha ne lea ai ʻa Siosefa ki he kaveingá, naʻá ne tapou ki he tokotaha kotoa ke nau fakatauʻatāinaʻi honau ngaahi kaungāmeʻá mei he nofo pōpulá ʻi he vave tahá. Ko ia ʻoku ou fakakaukau ke u fakahoko ʻeni he uiké ni, he ʻoku tokolahi ha ngaahi kaungāʻapi te nau fai ia. Ko e niʻihi kuo ʻosi tuʻo lahi ʻenau papitaisó. … Ko ia ai ʻokú ke vakai ʻoku ʻi ai ha faingamālie ki he kakai kotoa. ʻIkai ko ha tokāteline nāunauʻia ʻeni?”3

Fīpē Seisi

‘I he ʻosi pē ʻa e faiʻanga papitaiso ʻi he Temipale Nāvuú, naʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi papitaiso maʻá e kau pekiá kae ʻikai ʻi he vaitafé. Naʻe faitohi ʻa Fīpē Seisi, ko ha taha ʻoku nofo ʻi Nāvū, ki heʻene faʻeé fekauʻaki mo e temipalé, ʻo fakamatalaʻi e faiʻanga papitaisó ko e feituʻu “ʻe lava ʻo papitaiso ai kitautolu maʻa hotau kau pekiá pea hoko ko e kau fakamoʻui ki he Moʻunga ko Saioné.” Naʻe hoko atu ʻene fakamatalá ʻo pehē, ʻi he faiʻanga papitaisó ni, “Kuó u papitaiso ai maʻa ʻeku tamai ʻofeiná mo e toenga hoku ngaahi kaungāmeʻa pekiá. … ʻOku ou fie ʻilo he taimí ni e hingoa hoʻo tamaí mo e Fineʻeikí kae lava ke u fakaʻatā kinautolu, he ʻoku ou loto ke fakafiemālieʻi ʻa e Pekiá. … Kuo toe folofola ʻa e ʻEikí mo fakafoki mai ʻa e faʻunga fakakuongamuʻá.”4

Seli Lenitolo

ʻI he faitohi ʻa Seli Lenitolo ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá, naʻá ne manatu ki he mālōlō hono foha ko Siaosí ʻo pehē:

“Ko ha taimi faingataʻa moʻoni ia kiate au pea hangē ʻoku teʻeki ke u tali lelei ia, ka … kuo papitaiso ʻene tamaí maʻana pea ko ha meʻa nāunauʻia moʻoni ia ʻi heʻetau tui mo maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko hono malangaʻi he taimi ní pea lava ʻo papitaiso maʻa hotau ngaahi kaungāmeʻa kuo pekiá pea fakahaofi kinautolu.

“ʻOku ou loto ke ke hiki mai e ngaahi hingoa ʻo hotau kāinga kotoa pē kuo pekiá kae pehē ki he kāinga ʻo ʻetau kui tangatá mo e kui fefiné. ‘Oku ou taumuʻa ke fakahoko e meʻa te u lavá ke fakahaofi hoku ngaahi kaungāmeʻá pea ʻoku totonu ke u matuʻaki fiefia kapau ʻe omi hamou niʻihi ʻo tokoni mai kiate au he ko ha ngāue lahi ia ke u fakahoko toko taha. … ʻOku ou ʻamanaki te ke fakakaukau ko ha tokāteline ngalikehe ʻeni ka te ke ʻilo ʻoku moʻoni ia.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Phebe Woodruff letter to Wilford Woodruff, Oct. 6, 1840, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá.

  2. Wilford Woodruff, “Remarks,” Deseret News, May 27, 1857, 91; naʻe fakatonutonu e fakaʻilonga leá.

  3. Vilate Kimball letter to Heber C. Kimball, Oct. 11, 1840, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá.

  4. Phebe Chase letter, undated, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá. ‘I he taimi ne fuofua fakahoko ai ʻe he Kāingalotú e papitaiso maʻá e kau pekiá, naʻe faʻa papitaiso ha niʻihi fakafoʻituitui maʻá e ngaahi kui tangata mo fafine fakatouʻosi. Naʻe toki fakahā mai kimui ange ʻoku totonu ke papitaiso pē ʻa e houʻeiki tangatá maʻá e houʻeiki tangatá pea houʻeiki fefiné maʻá e houʻeiki fefiné.

  5. Sally Randall letter, Apr. 21, 1844, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá.

ʻĪmisi
faiʻanga papitaiso ʻi he Temipale Ogden Utah

‘Oku tuʻu ʻa e faiʻanga papitaiso ʻi he Temipale Ogden Utah ʻi he tuʻa ʻo ha fanga pulu ʻe toko hongofulu mā ua.

Paaki