Mai, pe’e mai
18–24 nō fepuare. Mataio 5 ; Luka 6 : ‘E ao tō ’outou’


« 18-24 nō fepuare. Mataio 5 ; Luka 6 : ‘E ao tō ’outou’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

« 18-24 nō fepuare. Mataio 5 ; Luka 6 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
Te A’ora’a i ni’a i te mou’a

Sermon on the Mount, nā Jorge Cocco

18-24 nō fepuare

Mataio 5 ; Luka 6

« E ao tō ’outou »

’A hi’o maita’i i te mau mana’o e tae mai ’a tai’o noa ai ’outou i te Mataio 5 ’e te Luka 6, ’e ’a tāpa’o i te reira i roto i te hō’ē buka tuatāpapara’a. E nehenehe teie arata’ira’a ha’api’ira’a e tauturu ’ia fa’ata’a mai ’outou i te tahi mau parau tumu faufa’a roa a’e i roto i teie mau pene.

Tāpa’opa’o i te mau mana’o e tae mai ia ’outou

I teie taime o tāna tāvinira’a, ’ua pāpū maita’i ē, e’ita te mau ha’api’ira’a a Iesu e riro mai te mau mea tā te ta’ata o tōna tau i mātau i te fa’aro’o. E fāri’i tei veve i te bāsileia o te Atua ? E riro i tei marū te fenua ? E ao tō rātou i hāmani-’ino-hia ? ’Aita te mau pāpa’i parau ’e te mau pharisea i ha’api’i i taua mau mea ra. Noa atu rā, nō rātou tei māramarama mau i te ture a te Atua, ’ua tano roa ïa teie mau ha’api’ira’a tumu. « E mata ra, ’ei mata ïa ho’o » ’e « e riri atu i tō ’enemi », e mau ture iti ïa (Mataio 5:38, 43), tei hōro’ahia i te hō’ē nūna’a tei hina’aro ’ore e ora i te ture teitei a’e. ’Ua tae mai rā Iesu Mesia nō te fa’atupu i te ture iti ’e nō te ha’api’i i te ture teitei a’e (hi’o 3 Nephi 15:2–10) tei ’ōpuahia nō te tauturu ia tātou ’ia riro i te hō’ē mahana ’ei mea « maita’i roa ho’i… mai [tō ’outou] Metua i te Ao ra e maita’i roa ra » (Mataio 5:48).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Mataio 5:1–12 ; Luka 6:20–26

E tae mai te ’oa’oa vai maoro nā roto i te orara’a mai tā Iesu Mesia i ha’api’i.

’Ua hina’aro te mau ta’ata ato’a i te ’oa’oa, ’aita rā rātou e ’imi nei i te reira i te hō’ē ā vāhi. Tē vai ra e ’imi nei i roto i te mana ’e te ti’ara’a o tō te ao, vetahi i roto i te tao’a rahi ’aore rā te ha’amāhara’a i te mau hina’aro o te tino. ’Ua haere mai Iesu Mesia nō te ha’api’i i te ’ē’a i te ’oa’oa vai maoro, nō te ha’api’i i te aura’a mau nō te ti’ara’a ha’amaita’ihia. E aha tā ’oe e ha’api’i nei nō ni’a i te roa’ara’a te ’oa’oa vai maoro i roto i te Mataio 5:1–12 ’e te Luka 6:20–26? E aha te ta’a-’ē-ra’a i te hi’ora’a a tō te ao nō te ’oa’oa ?

E aha te mau uira’a ’aore rā te mau mana’o e tae mai i tō ’oe ferurira’a ’ia tai’o ’oe i te ’īrava tāta’itahi ? E aha tā teie mau ’īrava e ha’api’i nei nō ni’a i te rirora’a ’ei pipi nā Iesu Mesia ? E aha te fa’aurura’a nō te mea e rave e tae mai ia ’oe ’ei fa’atupura’a i te huru e fa’ata’ahia ra i roto i teie mau ’īrava ?

Hi’o ato’a Ioane 13:17 ; 3 Nephi 12:3–12.

Mataio 5:13

Nō te aha te Fa’aora i fa’aau ai i tāna mau pipi ’ei miti ?

Erā ’ē te tau te miti i fa’a’ohipahia nō te ha’avaimaoro, nō te tāmiti ’e nō te tāmā. E aura’a ato’a tō te miti i roto i te ha’apa’ora’a fa’aro’o a te ’āti Iuda. E au te reira i te peu tahito ra nō te fa’atusiara’a ’animara i raro a’e i te ture a Mose (hi’o Levitiko 2:13 ; Nūmera 18:19). ’Ia mā’aro te miti, ’aita fa’ahou ïa tōna maita’i ’e e « mea faufa’a ’ore » (Mataio 5:13). E tupu te reira ’ia fa’arapuhia te reira i te tahi atu mau mea ri’i vi’ivi’i. Tātou te mau pipi nā te Mesia, e tāpe’a tātou i tō tātou « maita’i » nā roto i te ’apera’a i te ha’avi’ivi’ira’a pae vārua a tō te ao. Nā te reira e fa’a’ita ia tātou ’ia fa’atupu i tā tātou ’ohipa ha’avaimaoro ’e te tāmā ’ei miti o te fenua—’ei hi’ora’a, nā roto i te fa’a’itera’a i te ’evanelia ’e te fa’aururra’a i te maita’i i roto i te ao nei (hi’o PH&PF 103:9–10).

Hōho’a
e miti

« ’O ’outou te miti nō te fenua » (Mataio 5:13).

Mataio 5:17–48 ; Luka 6:27–35

E mono te ture a te Mesia i te ture a Mose.

’Ua māere paha te mau pipi i tō rātou fa’aro’ora’a ia Iesu i te paraura’a mai ē, tītauhia ’ia rahi atu ā tō rātou parau ti’a i tō te mau pāpa’i parau ’e tō te mau pharisea (hi’o Mataio 5:20), rātou ho’i tei te’ote’o na i te maita’i rahi o tō rātou ha’apa’ora’a i te ture a Mose. E ture teitei a’e rā tā Iesu i ha’api’i ’o te fa’ateitei i tā tātou mau ’ohipa, ’e ’ere noa rā terā, ’o te fa’ateitei ato’a i te mau mana’o ’e i tō tātou ’ā’au e tūra’i nei i te reira mau ’ohipa. ’Ua hau atu tā teie ture teitei e tītau : te ’ā’au, te vārua ’e te mana’o (hi’o Mataio 22:37).

’A tai’o ai ’oe i te Mataio 5:21–48 ’e te Luka 6:27–35, ’a ’ōpua i te tāpa’o i te huru tītauhia i roto i te ture a Mose (« ’Ua fa’aro’o ho’i ’outou ē … ») ’e tā Iesu i ha’api’i nō te fa’ateitei i te reira.

’Ei hi’ora’a, e aha tā Iesu i ha’api’i i roto i te Mataio 5:27–28 nō ni’a i tā tātou hōpoi’a i mua i tō tātou mau mana’o ? Nāhea ’oe i te fa’atere rahi atu ā i te mau mana’o e tae mai i roto i tō ’oe ferurira’a ’e i roto i tō ’oe ’ā’au ? (hi’o PH&PF 121:45).

Mataio 5:48

Tē tī’ai mau nei ānei te Metua i te Ao ra ’ia maita’i roa vau ?

’Ua ha’api’i te peresideni Russell M. Nelson :

« Te ta’o perfect [maitai roa]… nō roto mai ïa i te parau heleni teleios ’e tōna aura’a, ’oia ho’i, ‘tei oti’… Te hete tumu (infinitif) o teie ihoparau (verbe), ’o teleiono ïa, tōna aura’a, ‘’ia taea i te hope’a o te hō’ē tere roa, ’ia tupu hope roa, ’ia fa’atupu ’aore rā ’ia fa’ahope’. ’A hi’o maita’i na, ’aita teie ta’o e parau nei ē ‘’aore e hape’ ; tē parau nei rā ‘e rave fa’aoti i te hō’ē fā ātea’ …

« …’Ua ha’api’i te Fatu : ‘’Aore i ti’a ia ’outou ’ia ti’a noa i mua i te aro o te Atua i teienei …  nō reira ’a tāmau noa i te fa’a’oroma’i ē tae noa atu i te taime ’outou e maita’i roa ai ra’ [PH&PF 67:13].

« ’Aita i tītauhia ’ia māureure mai te peu tā tātou mau tauto’ora’a pāpū ’ia tae i te maita’i-roa-ra’a, e mea huru pa’ari ’e te hope’a ’ore. Fātata roa te maita’i-roa-ra’a. E tae hope mai te reira i muri noa i te Ti’a-fa’ahou-ra’a, ’e nā roto ana’e i te Fatu. Tē tīa’i nei te reira i te feiā ato’a tei here iāna ’e ’o te ha’apa’o i tāna mau fa’auera’a » (« Perfection Pending », Ensign, Nov. 1995, 86, 88).

Hi’o ato’a Philipi 3:13–15 ; 2 Petero 1:3–11 ; Apokalupo 3:21–22 ; 3 Nephi 27:27 ; Moroni 10:32–33 ; Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 76:69.

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te purera’a pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’āmui tō ’outou ’utuāfare i te mau pāpa’ira’a mo’a, e nehenehe te Vārua e tauturu mai ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o :

Mataio 5:1–9

E aha te mau parau tumu i roto i teMataio 5:1–9 e nehenehe e tauturu i tō ’outou ’utuāfare ’ia riro ’ei vāhi ’oa’oa a’e ? E nehenehe e rōtahi i ni’a e hō’ē ’aore rā e piti parau tumu ’a tuatāpapa ai ’outou i te A’ora’a i ni’a i te mou’a i roto i te mau hepetoma i muri nei. ’Ei hi’ora’a, e aha te mau ha’api’ira’a ’ua ’ite mai tō ’outou ’utuāfare e tauturu ia rātou ’ia riro ’ei ta’ata fa’atupu hau ? (hi’o Mataio 5:21–25, 38–44). E aha te mau fā tā ’outou e nehenehe e ha’amau ? Nāhea ’outou i te hi’opo’a i te reira ?

Mataio 5:14–16

’Ei tauturura’a i tō ’outou ’utuāfare ’ia māramarama i te aura’a nō te rirora’a ’ei « māramarama o te ao », e nehenehe tā ’outou e hi’ohi’o i te mau puna māramarama i roto i tō ’outou ’utuāfare, i roto i te mau ta’ata tupu ’e i roto i te ao. Penei a’e e ’ohipa tauturu rahi te fa’a’itea’a i te mea e tupu ’ia tāpuni ’outou i te hō’ē mōrī. E aha te aura’a o te parau a Iesu ē : « ’O ’outou te māramarama o teie nei ao » ? (Mataio 5:14). ’O vai tei riro na mai te hō’ē māramarama nō tō ’outou ’utuāfare ? Nāhea ’outou i te riro ’ei māramarama nō vetahi ’ē ? (hi’o PH&PF 103:9–10).

Mataio 5:43–44

Nō te aha te Fatu e hina’aro ai ia tātou ’ia pure nō rātou tei rave ’ino ia tātou ? Nāhea tātou i te ora i teie parau tumu i roto i tō tātou ’utuāfare ?

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i tā tātou hōro’ara’a i te ha’api’ira’a

Hi’ohi’o i te ’ohipa e tupu ra. ’A ha’apa’o ai ’outou i te mea e tupu ra i roto i te orara’a o tā ’outou mau tamari’i, e ’ite ’outou i te mau taime maita’i nō te ha’api’i. E ti’a ato’a i te mau mana’o ’e te mau uira’a a tā ’outou mau tamari’i e arata’i i te hō’ē taime ha’api’ira’a. (Hi’o Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 16.)

Hōho’a
e mōrī hinu

« ’O ’outou te māramarama o teie nei ao » (Mataio 5:14).

Nene’i