Mai, pe’e mai
25 nō fepuare–3 nō māti. Mataio 6–7 : ‘I ha’api’i ho’i ’oia ia rātou ma te mana’


« 25 nō fepuare–3 nō māti. Mataio 6–7 : ‘I ha’api’i ho’i ’oia ia rātou ma te mana’ » Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

« 25 nō fepuare–3 nō māti. Mataio 6–7 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
Tē ha’api’i ra Iesu i te ta’ata nā te pae tahatai

Jesus Teaching the People by the Seashore, nā James Tissot

25 nō fepuare–3 nō māti.

Mataio 6–7

« I ha’api’i ho’i ’oia ia rātou ma te mana »

’Ia tai’o tātou i te mau pāpa’ira’a mo’a ma te uira’a i te ferurira’a ’e ma te hia’ai pāpū e māramarama i te mea ’ua hina’aro te Metua i te Ao ra ’ia ’ite tātou, tē ani ra tātou i te Vārua Maita’i ’ia fa’auru mai. ’A tai’o ai ’outou i te Mataio 6–7, ’a hi’o maita’i i teie mau mana’o e tae mai.

Tāpa’opa’o i te mau mana’o e tae mai ia ’outou

’Ua riro te A’ora’a i ni’a i te mou’a hō’ē o te mau a’ora’a mātau-roa-hia i roto i te mau ta’ata keresetiano. ’Ua ha’api’i te Fa’aora nā roto i te mau hōho’a rau, mai te ’oire i ni’a i te ’aivi, te lili o te ’āua ’e te mau luto tei fa’ahōho’a ia rātou mai te māmoe. ’Ua hau atu rā te A’ora’a i ni’a i te mou’a i te hō’ē a’ora’a nehenehe. E ti’a i te mana o te mau ha’api’ira’a a te Fa’aora i tāna mau pipi e taui i tō tātou orara’a, i te taime iho ā ra e ora tātou i te reira. ’Ei reira tāna mau parau e riro rahi atu i te parau noa; e riro mai te reira ’ei niu pāpū nō te orara’a, ’e mai te fare o te ta’ata pa’ari ra, e pāto’i te reira i te mau mata’i ’e te mau vai pu’e o te ao (hi’o Mataio 7:24–25).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Mataio 6–7

’Ia tu’u vau i tō’u ’ā’au i ni’a i te mau mea o te ra’i e ti’a ai.

E ’ere i te ’ohipa ’ōhie noa e tu’u nā mua roa i te mau mea o te Atua i mua i te mau mea o teie nei ao. E aha te ha’api’ira’a a te Fa’aora i roto i te Mataio 6–7 e tauturu ia ’oe ’ia rōtahi i ni’a i te mau mea o te ra’i ? E aha te mau mana’o i te ferurira’a ’aore rā te mau mana’o e tae mai ’a tuatāpapa ai ’oe i tāna mau parau ? E aha tei fa’auruhia ia ’oe ’ia rave ? E ’ōpua i te tāpa’opa’o i te mau mana’o e tae mai. ’Ei hi’ora’a :

Mataio 6:1–4

’Ia ha’apa’o rahi atu vau i te mea e mana’o te Atua iā’u e ti’a ai, i tā vetahi ’ē e mana’o iā’u.

Mataio 6–7

E nehenehe tā’u e ha’afātata atu ā i te Atua nā roto i te pure ha’eha’a ’e te pāpū.

I roto i te A’ora’a i ni’a i te mou’a e rave rahi tumu parau e vai ra, ’e te mau tumu parau e ’apo mai ’oe, e au ri’i ïa i te huru orara’a nō ’oe i teie taime ’e tā te Fatu i hina’aro e fa’a’ite ia ’oe.

Hō’e tumu parau i roto i te Mataio 6–7, ’o te pure ïa. E rave i te tahi taime nō te feruri i tā ’oe mau pure. I tō ’oe mana’o, e aha te huru tā ’oe tauto’ora’a e ha’afātata atu ā i te Atua nā roto i te pure ? E aha te mau ha’api’ira’a i roto i te Mataio 6–7 e fa’auru nei ia ’oe ’ia ha’amaita’i i te huru ’oe e pure nei ? E tāpa’opa’o i te mau mana’o e fāri’i ’oe nā roto i te Vārua. ’Ei hiʻora’a :

Mataio 6:9

’Ia pure au , ’ia fa’ahiti au i te i’oa o te Metua i te Ao ra ma te mana’o tura e ti’a ai.

Mataio 6:10

’Ia pure au , ’ia parau vau i tō’u hia’ai ’ia ravehia te hina’aro o te Fatu e ti’a ai.

E ’ōpua i te tai’o fa’ahou ā i te A’ora’a i ni’a i te mou’a, i terā rā taime, e ’imi i te tahi fa’ahou tumu parau ’aore rā poro’i e ho’i noa mai, ’o te tano ta’a ’ē ia ’oe. E tāpa’opa’o i te mea e ’itehia mai i roto i te hō’ē buka tuatāpapara’a, nā reira ato’a tō ’oe iho mana’o ’e te mau mana’o e tae mai.

Hōho’a
te ’utuāfare e pure nei

E nehenehe e ha’afātata atu ā i te Atua nā roto i te pure.

Mataio 6:7

E aha te aura’a nō « te parau ri’i faufa’a ’ore » i roto i te hō’ē pure ?

Pinepine te ta’ata e parau i « te parau ri’i faufa’a ’ore » i te fa’ahiti-noa-ra’a i te hō’ē ā parau nā ni’a iho noa. Teienei rā, te parau faufa’a ’ore ’o te mea ïa ’aita tōna e faufa’a. Te purera’a ma « te parau ri’i faufa’a ’ore », e nehenehe e parau ’o te pure ’aita te mana’o pāpū, ’aita te ’ā’au (hi’o Alama 31:12–23).

Mataio 6:9–13

Nō te aha ’aita tātou e fa’ahiti nei i te pure a te Fatu ?

’Ua ha’api’i te peresideni Russell M. Nelson : « ’Ua ’ōmua te Fatu i tāna pure ma te ani nā mua i tāna mau feiā ’āpe’e ’eiaha e fa’ahiti i ‘te parau ri’i faufa’a ’ore’ [Mataio 6:7] ’e ‘nā ’ō ’outou ia pure’ [Mataio 6:9]. Nō reira, ’ua riro te pure a te Fatu ’ei hōho’a e pe’e ’eiaha rā te hō’ē pure tāmau ’ā’au ’e te fa’ahiti pinepine. ’Ua hina’aro noa te Fatu ’ia pure tātou nō te tauturura’a a te Atua ’a tūtava tāmau ai tātou i te pāto’i i te ’ino ’e ’ia ora parau ti’a noa » (« Te mau ha’api’ira’a nō roto mai i te mau pure a te Fatu », Ensign ’aore rā Liahona, Mē 2009, 46–47).

Mataio 7:1–5

’Ia ha’avā vau ma te parau ti’a e ti’a ai.

I roto i te Mataio 7:1, e au ē tē parau ra te Fa’aora ’eiaha tātou e ha’avā, e i roto i te tahi atu mau ’īrava (te tahi ato’a ’īrava i roto i teie pene), tē hōro’a mai nei ’oia i te mau arata’ira’a nō ni’a i te huru e ha’avā. Mai te peu e mea huru ta’a ’ore te reira, e ti’a i te ’Īritira’a a Iosepha Semita e tauturu mai : « ’Eiaha e ha’avā ma te parau ti’a ’ore, ’ia ’ore ’outou e ha’avāhia; e ha’avā rā i te ha’avāra’a parau ti’a ». E aha tā ’oe e ’ite ra i roto i te Mataio 7:1–5, ’e i roto ato’a i te tā’āto’ara’a o te pene, ’o te tauturu ia ’oe ’ia ’ite nāhea i te « ha’avā i te ha’avāra’a parau ti’a » ?

Hi’o ato’a « Ha’avāra’a ia vetahi ’ē », Mau māite i te Fa’aro’o, 86–87; Lynn G. Robbins, « Te ha’avā parau ti’a », Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2016, 96–98.

Mataio 7:21–23

E riro vau i te mātau ia Iesu Mesia nā roto i te ravera’a i tōna hina’aro.

’Ua tauihia te parau « ’Aita roa vau i ’ite ia ’outou » i roto i te ’Īritira’a a Iosepha Semita ’ei « ’Aita roa ’outou i ’ite iā’u ». E aha tā teie tauira’a e tauturu nei ia ’oe ’ia māramarama maita’i a’e nō ni’a i te ha’api’ira’a a te Fatu i roto i te mau ’īrava 21–22 nō ni’a i tōna hina’aro ? E aha te huru tō ’oe mātaura’a i te Fatu ? E aha tā ’oe e nehenehe e rave nō te mātau maita’i a’e iāna ?

Hi’o ato’a David A. Bednar, « ’Āhiri ’outou i ’ite na iā’u », Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2016, 102–5.

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te purera’a pō ’utuāfare

’A tuatāpapa ai ’outou i te A’ora’a i ni’a i te mou’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu mai ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o :

Mataio 6–7

Mataio 6:5–13

E aha tā tātou e nehenehe e ha’api’i mai nō ni’a i te pure i roto i te huru te Fa’aora i pure na ? Nāhea tātou i te fa’a’ohipara’a i tāna pure ’ei hi’ora’a nō te ha’amaita’i i tā tātou mau pure ta’ata hō’ē ’e te mau pure ’utuāfare ? (Hi’o ato’a Luka 11:1–13.) Mai te peu e mau tamari’i ri’i tā ’outou, e pure nā muri ia rātou nō te ha’api’i.

Mataio 6:33

E aha te aura’a o te parau « e mata na… i te ’imi i te bāsileia o te Atua » ? Nāhea tātou i te rave i te reira ’ei ’utuāfare ?

Mataio 7:1–5

E nehenehe ’outou e fa’a’ohipa i te hō’ē tāpū rā’au na’ina’i ’e te tahi tāpū rā’au rahi ’ei fa’ahōho’ara’a i te pāpā’a iti ’e te pou ’ia paraparau ’outou nō ni’a i te mau ha’api’ira’a a te Fa’aora nō ni’a i te ha’avāra’a ia vetahi ’ē. E ’ōpua i te tai’o i te tumu parau « Ha’avāra’a ia vetahi ’ē » i roto i te Mau māite i te Fa’aro’o, 86–87, i roto i tā ’outou tāu’ara’a parau.

Mataio 7:24–27

’Ei tauturura’a i tō ’outou ’utuāfare e māramarama maita’i a’e i te parabole a te Fa’aora nō te ta’ata pa’ari ’e te ta’ata ma’ama’a, e nehenehe e mani’i i te tahi pape i n’ia i te ’one ’e i muri iho, i ni’a i te ’ōfa’i. Nāhea tātou e nehenehe ai e patu i tō tātou niu pae vārua i ni’a i te hō’ē papa ’ōfa’i ?

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Fa’a’ite i te mau hi’ora’a ’Ua riro te ’āparaura’a i te mau parau tumu ’ua ha’api’i ’outou i roto i tā ’outou tuatāpapara’a ta’ata hō’ē ’ei rāve’a maita’i nō te ha’api’i i te ta’ata, e ’ere noa rā terā, e tauturu ato’a te reira i te ha’apāpū i tō ’outou iho māramaramara’a. E tāmata i te fa’a’ite i te hō’ē parau tumu tā ’outou i ha’api’i i roto i te tai’ora’a o teie hepetoma, i te hō’ē melo o te ’utuāfare ’aore rā i roto i te piha ha’api’ira’a i te purera’a.

Hōho’a
Tē pure ra ’o Iesu

I Have Prayed for Thee, nā Del Parson

Nene’i