Mai, pe’e mai
1–14 nō ’ēperēra. Mataio 16–17 ; Mareko 9 ; Luka 9: ‘’O te Mesia ’oe’


« 1–14 nō ’ēperēra. Mataio 16–17 ; Mareko 9 ; Luka 9: ‘’O te Mesia ’oe’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

« 1–14 nō ’ēperēra. Mataio 16–17 ; Mareko 9 ; Luka 9 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
Te fa’ahuru-’ē-ra’a-hia te Mesia

The Transfiguration, nā Carl Heinrich Bloch

1–14 nō ’ēperēra

Mataio 16–17 ; Mareko 9 ; Luka 9

« ’O te Mesia ’oe »

I roto i nā hepetoma e piti i muri nei, e feruri i ni’a i te ’itera’a pāpū o Petero tei ’itehia i roto i te Mataio 16:15–17, ’e te ’itera’a pāpū o te mau peropheta ’e te mau ’āpōsetolo e fa’aro’o ’outou i roto i te ’āmuira’a rahi.

Tāpa’opa’o i te mau mana’o e tae mai ia ’outou

E ’ere ānei i te mea māere tō te mau pharisea ’e tō te mau sadukea anira’a ia Iesu ’ia fa’a’ite mai i « te hō’ē tāpa’o nō ni’a i te ra’i » ? ’Aita ānei ïa tāna mau semeio tei ’atutu maita’i i nava’i ? E aha ïa te parau nō tāna mau ha’api’ira’a mana rahi ’aore rā te mau huru rau ’oia i fa’atupu i te mau tohura’a tahito ? E ’ere nō te ’erera’a te mau tāpa’o teie anira’a i matara mai, nō te ineine-’ore-ra’a rā e « ’ite i te mau tāpa’o o teie nei anotau » ’e e fāri’i i te reira. (Hi’o Mataio 16:1–4.)

’Ua ’ite Petero, mai te mau pharisea ’e te mau sadukea, i te mau semeio a te Fa’aora ’e ’ua fa’aro’o ’oia i tāna mau ha’api’ira’a. ’Aita rā te ’itera’a pāpū hope’a o Petero, ’oia ho’i, « ’O te Mesia ’oe, te Tamaiti a te Atua ora », i tae mai nā roto i te rāve’a o te tino—te « ’i’o ’e te toto ». ’Ua heheuhia mai tōna ’itera’a pāpū iāna e tō tātou « Metua i te Ao ra ».’O te heheura’a te papa i ni’a i te reira te Fa’aora i patu ai i tāna ’Ēkālesia, i terā ra tau ’e i teienei—e heheura’a nō ’ō mai i te ra’i i tāna mau tāvini. ’E ’o teie te papa i ni’a i te reira tātou e nehenehe ai e patu i tō tātou ti’ara’a pipi—’o te heheura’a ē, ’o Iesu te Mesia ’e tei tāna mau tāvini « te mau tāviri nō te bāsileia ». ’Ia patuhia tātou i ni’a i tōna niu, « e ’ore ïa te mau ’ūputa o hade e rē i ni’a ia [tātou] ». (Mataio 16:15–19.)

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Mataio 16:13–17 ; Luka 9:18–21

E tae mai te hō’ē ’itera’a pāpū nō Iesu Mesia nā roto i te heheura’a

’Āhani Iesu Mesia e ani i te ta’ata o teie anotau ē, « ’O vai au nei te Tamaiti a te ta’ata nei i tā te ta’ata nei paraura’a ? », e ta’a ’ē te mau pāhonora’a i tā te ta’ata i tōna anotau. E aha te huru i teie nei anotau nō ni’a ia Iesu tā ’outou e ’ite ra ? E aha tā ’oe e pāhono atu ’āhani Iesu e ui mai ia ’oe : « ’O vai râ vau nei i tā [’oe] na paraura’a ? » (Hi’o Mataio 16:13–15.)

E feruri i tō ’oe ’itera’a pāpū nō te Fa’aora ’e te huru ’oe i fāri’i ai i te reira. E aha tā ’oe e ha’api’i nei i roto i te Mataio 16:15–17 ’o te nehenehe e ha’apūai ia ’oe ? Mai te mea ’ua hina’aro ’oe i te ha’api’i rahi atu ā nō ni’a i te ’itera’a pāpū ’e te heheura’a i te hō’ē ta’ata, ’a hi’o i teie mau ’īrava : Ioane 15:26 ; 1 Korinetia 12:3 ; 2 Nephi 31:18 ; Alama 5:45–48 ’e Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 8:2–3.

Mataio 17:1–9 ; Mareko 9:2–10 ; Luka 9:28–36

E aha tei tupu i ni’a i te mou’a nō te Fa’ahuru-’ē-ra’a ?

I te ravera’a Iesu ia Petero, Iakobo ’e Ioane nā muri iāna i ni’a i « te hō’ē mou’a teitei », ’ua fa’ahuru-’ē-hia ’oia (’aore rā ’ua hanahanahia) ’oia i mua ia rātou. ’Ua fā ato’a mai Mose ’e Elia ’e ’ua tu’u mai i te tahi mau tāviri nō te autahu’ara’a i ni’a i te mau ’āpōsetolo. Nā teie mau tāviri i fa’ati’a ia rātou ’ia fa’atere i te ’Ēkālesia a te Mesia i ni’a i te fenua nei i muri mai i tōna ti’a-fa’ahou-ra’a (hi’o Bible Dictionary, « Transfiguration, Mount of »). ’Ua fa’aho’i-fa’ahou-hia mai teie nau tāviri i tō tātou nei anotau (hi’o PH&PF 110).

Mataio 16:13–19 ; 17:1–9

E aha « te mau tāviri o te bāsileia o te ao ra » ?

Te mau « tāviri o te bāsileia o te ao ra » tā te Fa’aora i parau e hōro’a ’oia ia Petero, ’o te mau tāviri nō te autahu’ara’a ïa (Mataio 16:19). « Te mau tāviri o te autahu’ara’a, ’o te ha’amanara’a ïa tā te Atua i hōro’a i te feiā fa’atere o te autahu’ara’a nō te arata’i, nō te hi’opo’a ’e nō te fa’atere i te fa’a’ohipara’a o tāna autahu’ara’a i ni’a i te fenua nei. Te fa’a’ohipara’a i te mana o te autahu’autahu‘ara’a, tē fa’aterehia nei ïa e rātou tei mau i tō te reira mau tāviri (hi’o PH&PF 65:2 ; 81:2 ; 124:123). Te feiā tei mau i te mau tāviri nō te autahu’ara’a, e ti’ara’a tō rātou nō te peresideni ’e nō te fa’atere i te ’Ēkālesia i tō rātou vāhi ti’a’aura’a » (Buka arata’i 2: Fa’aterera’a i te ’Ēkālesia [2010], 2.1.1).

Hōho’a
E ti’i nō Petero ’e te mau tāviri i tōna rima

Te mau « tāviri o te bāsileia o te ao ra », ’o te mau tāviri o te autahu’ara’a ïa.

’Ua fa’aho’i-fa’ahou-hia mai i tō tātou nei anotau te mau tāviri o te autahu‘ara’a i hōro’ahia ia Petero ’e i nā ’āpōsetolo i ni’a i te mou’a nō te Fa’ahuru-’ē-ra’a (hi’o PH&PF 110:11–16). I roto i te feiā tei mau i te mau tāviri o te autahu’ara’a, tē vai ra te Peresidenira’a Mātāmua ’e te pupu nō te Tino ’Ahuru Ma Piti ’āpōsetolo ’e te tahi ato’a mau hui mana fa’atere rahi ; te mau peresideni hiero, misiōni, titi ’e mata’eina’a ; ’e te mau ’episekōpo, te mau peresideni ’āma’a ’e te mau peresideni pupu autahu’ara’a.

Hi’o ato’a Neil L. Andersen, « Te mana i roto i te autahu‘ara’a », Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2013, 92–95 ; Mau Māite i te Fa’aro’o, 21.

Mataio 17:14–21 ; Mareko 9:14–29

Nō te tītau i te fa’aro’o rahi a’e, e mea ti’a roa iā’u ’ia ti’aturi nā mua roa i ni’a i te fa’aro’o i noa’a a’ena iā’u.

E mau tumu te metua tāne i fa’ahitihia i roto i te Mataio 17 ’e te Mareko 9 nō te fē’a’a e nehenehe tā Iesu e fa’aora i tāna tamaiti. ’Ua ani ’oia i te mau pipi a Iesu ’ia fa’aora i tāna tamaiti, ’aita rā i haere ia rātou. ’Āre’a rā, i te anira’a te Fa’aora iāna ’ia fa’a’ohipa i te fa’aro’o, ’aita ’oia i rōtahi i ni’a i tōna fē’a’a. ’Ua parau ’oia : « E te Fatu, ’ua fa’aro’o vau », ’e i muri iho, ’ei fā’ira’a i te paruparu o tōna fa’aro’o, ’ua nā ’ō : « E turu mai ’oe i ta’u fa’aro’o paruparu nei ». 

E aha tā te Vārua i ha’api’i ia ’oe ’a tai’o ai ’oe nō ni’a i te reira semeio ? Nāhea tā te Metua i te Ao ra tauturura’a ia ’oe ’ia fa’arahi i te fa’aro’o ? E aha tā ’oe e nehenehe e rave nō te patu i ni’a iho i te fa’aro’o tei noa’a a’ena ia ’oe ? Penei a’e e nehenehe tā ’oe e tāpura i te mau ’īrava, te mau a’ora’a i te ’āmuira’a rahi ’aore rā te mau ’ohipa i tupu tei ha’apūai i tō ’oe fa’aro’o.

Hi’o ato’a Jeffrey R. Holland, « E te Fatu, ’ua fa’aro’o vau » Ensign ’aore rā Liahona, Mē 2013, 93–95.

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te purera’a pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu mai ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o :

Mataio 16:13–19 ; 17:1–9

Nō te ha’api’i i te mau tamari’i nō ni’a i te mau tāviri nō te autahu’ara’a, e nehenehe tā ’outou e fa’ati’a i te ’ā’amu o Elder Gary E. Stevenson tei pōnaohia i rāpae i tōna pere’o’o (hi’o « Tei hea te mau tāviri ’e te mana nō te autahu’ara’a » Ensign ’aore rā Liahona, Mē 2016, 29–32). E nehenehe e hōro’a i tā ’outou mau tamari’i ’ia fa’a’ohipa i te tāviri nō te fare, nō te pere’o’o ’aore rā te tahi ’ohipa tei pōnaohia. E ’ōpua i te fa’a’ite i te hōho’a nō te Peresideni o te ’Ēkālesia ma te fa’a’ite pāpū ē, tē mau nei ’oia i te mau tāviri ato’a o te autahu’ara’a, mai ia Petero te huru.

Mataio 17:20

E mau peropheta tei noa’a te fa’aro’o ia Iesu Mesia tei fa’anu’u i te mau mou’a (hi’o Iakoba 4:6 ; Mose 7:13). E tauturu teie ’itera’a pāpū o te ’episekōpo Richard C. Edgley i te ha’apāpū i teie ’īrava i tō ’outou ’utuāfare : « Aita ā vau i ’ite a’enei i te hō’ē mou’a i te nu’ura’a. Terā rā, nō te fa’aro’o i ’ite ai au i te hō’ē mou’a o te mana’o fē’a’a ’e te ’oto i te nu’ura’a ’e ’ua monohia mai te reira i te mana‘o tīa’i ’e te ti’aturi. Nō te fa’aro’o i ’ite ai au i te hō’ē mou’a o te hara i monohia i te tātarahapa ’e te fa’a’orera’a hara. ’E nō te fa’aro’o i ’ite ai au i te hō’ē mou’a o te ’oto i monohia i te hau, te tīa’i ’e te ’ā’au mēhara. ’Oia mau, ’ua ’ite au i te mau mou’a i te nu’ura’a » (Te fa’aro’o—nā ’outou te mā’itira’a », Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2010, 33). E aha te tahi mou’a i roto i tō tātou orara’a e tītauhia ’ia fa’anu’u atu ? Nāhea tātou i te fa’a’ite i tō tātou fa’aro’o i te mana o te Atua nō te fa’anu’u i teie mau mou’a ?

Luka 9:61–62

E aha te aura’a te tu’ura’a i te rima i ni’a i te arote ’a hi’o ai i muri ? Nō te aha e’ita teie peu e fa’atano ia tātou nō te bāsileia o te Atua ?

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i tā tātou hōro’ara’a i te ha’api’ira’a

Putuputu ’āmui pinepine. ’Ua ha’api’i te peresideni Henry B. Eyring : « E ’ore roa e ma’iri i te hō’ē taime nō te ha’aputuputu i te mau tamari’i nō te ha’api’i i te ha’api’ira’a tumu a Iesu Mesia ». E mea varavara roa ho’i taua mau taime ra ’ia fa’aauhia i te tūtavara’a a te ’enemi » (« The Power of Teaching Doctrine », Ensign, Mē 1999, 74).

Hōho’a
e ta’ata ’e tāna tamaiti tei ma’ihia, i mua ia Iesu

Master, I Have Brought unto Thee My Son, nā Walter Rane

Nene’i