Mai, pe’e mai
17–23 nō tiunu. Mataio 27 ; Mareko 15 ; Luka 23 ; Ioane 19 : ‘’Ua oti’


« 17–23 nō tiunu. Mataio 27 ; Mareko 15 ; Luka 23 ; Ioane 19 : ‘’Ua oti’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

« 17–23 nō tiunu. Mataio 27 ; Mareko 15 ; Luka 23 ; Ioane 19 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
Te Mesia i mua ia Pilato

Ecce Homo, nā Antonio Ciseri

17–23 nō tiunu

Mataio 27 ; Mareko 15 ; Luka 23 ; Ioane 19

« ’Ua oti »

Tei roto i te Mataio 27 ; te Mareko 15 ; te Luka 23 ’e te Ioane 19 te mau fa’a’itera’a nō te mau hora hope’a o te orara’a tāhuti o te Fa’aora. ’A ’imi ’ia putapū i tōna here nō ’outou ’a tuatāpapa ai nō ni’a i tāna tusia ’e tōna pohe.

Tāpa’opa’o i te mau mana’o e tae mai ia ’outou

I roto i tāna mau parau ’e tāna mau ’ohipa, ’ua fa’ahi’o Iesu Mesia i te here mau—tā te ’āposetolo Paulo i parau te aroha (hi’o 1 Korinetia 13). ’Aita atu e taime te reira i pāpū a’e maori rā i roto i te mau hora hope’a o te orara’a tāhuti o te Fa’aora. Tōna vai-māmū-ra’a ma te tura i mua i te mau parira’a ha’avare, ’ua fa’a’ite ïa ē, « e’ita [’oia] e riri vave » (1 Korinetia 13:5). Tōna ineinera’a ’ia auraro i te rutura’a, te fa’ao’ō’ora’a ’e te fa’asataurora’a—’a ha’apae ai ’oia i te fa’a’ohipa i tōna mana nō te fa’a’ore i tōna ahoaho—’ua fa’a’ite ïa i tōna « fa’a’oroma’ira’a roa » ’e « e fa’a’oroma’i [’oia] i te mau mea ato’a ra » (1 Korinetia 13:4, 7). Tōna aumihi nō tōna metua vahine ’e tōna aroha nō te feiā i fa’asatauro iāna—i te taime ato’a nō tōna iho mamae fāito ’ore—’ua fa’a’ite ïa « e’ita [’oia] e ’imi i te maita’i nōna iho » (1 Korinetia 13:5). I tōna taime hope’a i ni’a i te fenua nei, tē rave ra Iesu i te mea tāna i rave i roto i tāna tāvinira’a tāhuti nei—ha’api’i ia tātou nā roto i te fa’a’itera’a ia tātou. ’Oia mau, te aroha, ’o « te [here] mau ïa o te Mesia » (Moroni 7:47).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Mataio 27 ; Mareko 15 ; Luka 23 ; Ioane 19

Te ineinera’a Iesu Mesia ’ia mamae, e fa’a’itera’a ïa nō tōna here nō te Metua ’e nō tātou pā’āto’a nei.

Noa atu ā pa’i e mana tō te Fa’aora e pi’i i « te melahi ē… ’ia ’ahuru noa atu te legeona » (Mataio 26:53), ’ua mā’iti ’ōna iho ’ia fa’a’oroma’i i te mau ha’avāra’a ti’a ’ore, te mau fa’ao’ō’ora’a taehae ’e te māuiui tino e’ita e nehenehe e feruri. Nō te aha ’oia i rave ai i te reira ? ’Ua fa’a’ite pāpū Nephi ē : « Nō tōna aroha rahi ’e tōna fa’a’otoma’i roa i te tamari’i a te ta’ata nei » (1 Nephi 19:9).

E nehenehe tā ’oe e ha’amata i te tuatāpapara’a i te mau hora hope’a o te Fa’aora nā roto i te tai’ora’a i te 1 Nephi 19:9. I hea i roto i te Mataio 27 ; te Mareko 15 ; te Luka 23 ’e te Ioane 19 ’oe e ’ite ai i te hi’ora’a nō te mau mea tāta’itahi tā Nephi i parau ē, e mamae atu Iesu ?

« E mana’o ai [rātou] ē, e mea faufa’a ’ore ’oia »

« E ta’iri ai rātou iāna »

« E moto rātou iāna »

« E tufa rātou i te huare i ni’a iho iāna »

E aha te tuha’a e tauturu nei ia ’oe ’ia putapū i te « aroha rahi » o te Metua i te Ao ra ’e o Iesu nō ’oe ? E aha te huru tā te Fa’aora i fa’a’ite tei fa’auruhia ’oe ’ia ha’amaita’i hope roa atu ?

Mataio 27:27–49, 54 ; Mareko 15:16–32 ; Luka 23:11, 35–39 ; Ioane 19:1–5

’Eiaha te fa’ao’ō’ora’a i te parau mau a te Atua ’ia ha’aparuparu i tō’u fa’aro’o.

’Ua fa’a’oroma’i Iesu i te fa’ao’ō’ora’a i roto i tāna tāvinira’a, i te taime rā ’a ta’irihia ai ’oia ’e ’a fa’asataurohia ai, ’ua pūai fa’ahou atu ïa. E’ita rā teie fa’ao’ō’ora’a e nehenehe e taui i te parau mau : ’o Iesu te Tamaiti a te Atua. ’Ia tai’o ’oe nō ni’a i te fa’aha’aha’ara’a tā Iesu i fa’aruru, ’a feruri i te pāto’ira’a ’e te fa’ao’ō’ora’a tā tāna ’ohipa e fa’aruru nei i teienei. E aha te mau mana’o tā ’oe e ’apo nei nō ni’a i te fa’a’oroma’ira’a i te pāto’ira’a ? E aha te mea tā ’oe e fa’ahiahia nei i te mau parau a te tāpena i roto i te Mataio 27:54 ?

Mataio 27:46 ; Mareko 15:34

’Ua fa’aru’e ānei te Metua i te Ao ra ia Iesu i ni’a i te satauro ?

’Ua hōro’a mai Elder Jeffrey R. Holland i te mana’o i muri nei : « Te fa’a’ite pāpū nei au ē… ’aita te Metua i ha’amo’e i tāna Tamaiti i taua taime ra… Teie rā, ’ia nehenehe te Tamaiti ’ia rave fa’aoti i tāna misiōni hanahana i fa’aātea ai te Metua i te tāmāhanahanara’a a tōna Vārua ia Iesu, te turura’a o tōna iho aro… Nō te riro te tāra’ehara [a te Fa’aora] ’ei tāra’ehara fāito ’ore ’e te mure ’ore ho’i, i ti’a ai iāna ’ia ’ite i te huru o te pohe ’eiaha noa i te pae tino, i te pae vārua ato’a rā, ’ia ’ite ’oia i te huru ’ia fa’aātea te Vārua hanahana iāna, ’o te fa’atupu i te mana’o ’ōtahi hope roa ’ino ’e te pe’ape’a » (« ’Aita hō’ē ta’ata i pīha’i iho iā’u nei », Ensign ’aore rā Liahona, Mē 2009, 87–88).

Luka 23:34

’O te Fa’aora tō tātou hi’ora’a nō te fa’aorera’a hapa.

E aha te mana’o i roto ia ’oe ’ia tai’o ’oe i te mau parau a te Fa’aora i roto i te Luka 23:34? Nō ni’a i teie mau parau a te Fa’aora, ’ua ha’api’i te peresideni Henry B. Eyring : « E ti’a roa ia tātou ’ia fa’a’ore i te hapa a te ta’ata e fa’a’ino ia tātou ’e ’eiaha tātou ’ia tāiroiro atu ia rātou. ’Ua fa’a’ite mai te Fa’aora i te hi’ora’a i ni’a i te satauro… ’Aita tātou i ’ite i te ’ā’au o te feiā e fa’a’ino nei ia tātou » (« That We May Be One », Ensign, Mē 1998, 68). Nāhea teie ’īrava e nehenehe ai e tauturu ia ’oe ’ia fifi noa atu ’oe nō te fa’aorera’a i te hapa a te hō’ē ta’ata ?

Luka 23:39–43

E aha te aura’a nō te « paradaiso » i roto i te parau a te Fa’aora i te ta’ata ’eiā.

I roto i te mau pāpa’ira’a mo’a, te aura’a mātauhia nō te parau paradaiso, « ’o te hō’ē vāhi hau ’e te ’oa’oa o te ao vārua i muri mai i te orara’a tāhuti nei »—e vāhi tei fa’ata’ahia nō te feiā parau ti’a. ’Ua ha’api’i te peropheta Iosepha Semita ē, te parau paradaiso i roto i te Luka 23:43 e « ’īritira’a hape teie  ; ’ua parau rā te Fatu ē, ’ei pīha’i iho te ta’ata ’eiā iāna ra i roto i te ao o te mau vārua » (Mau Māite i te Fa’aro’o, 148 ; hi’o ato’a Joseph Smith, Journal, June 11, 1843, josephsmithpapers.org). ’Ei te ao vārua te ta’ata ’eiā e fa’aro’o ai i te ’evanelia e porohia iāna.

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te purera’a pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu mai ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o :

Mataio 27:3–10

Noa atu ā ’ua mātau maita’i Iuda ia Iesu, ’ua « fāriu ’ē ’oia ia [Iesu] ’e ’ua ’ino’ino i tāna mau parau » (’Īritira’a a Iosepha Semita, Mareko 14:31). E aha te tahi tumu te ta’ata tei hi’ohia e ’itera’a pāpū pūai tō rātou e fāriu ’ē ai i te Fa’aora ? Nāhea e nehenehe ai ia tātou ’ia vai ha’apa’o noa ia Iesu Mesia ?

Mataio 27:11–26 ; Mareko 15:1–15 ; Luka 23:12–24 ; Ioane 19:1–16

Nō te aha Pilato i vaiiho ai ’ia fa’asataurohia Iesu, ’ua ’ite ho’i ’oia ’aita tō Iesu e hape ? E aha te mau ha’api’ira’a tā tātou e ’apo nei i roto i te ’ohipa i tupu nō Pilato, nō ni’a i te ti’a-pāruru-ra’a tātou nō te parau ti’a tā tātou i ’ite ? E mea tauturu paha ’ia ha’uti ta’ata ora te ’utuāfare i te reira, ’ia ha’api’ipi’i rātou nāhea i te ti’a pāruru nō te parau ti’a ?

Hōho’a
te Mesia e amo ra i te satauro

« Haere atura ’oia ma tāna satauro i… Golagota » (Ioane 19:17).

Mataio 27:46 ; Luka 23:34, 43, 46 ; Ioane 19:26–28, 30

Penei a’e e nehenehe e hōro’a i te hō’ē fa’ahitira’a a te Fa’aora i ni’a i te satauro, ’aore rā hau atu, tei ’itehia i roto i teie mau ’īrava, i te melo tāta’itahi o te ’utuāfare ma te ani ia rātou ’ia fa’a’ite mai i tā rātou i ha’api’i nō ni’a i te Fa’aora ’e tāna misiōni.

Mareko 15:39

Nāhea te tai’ora’a nō ni’a i te Fa’asataurora’a i ha’apūai i tō tātou ’itera’a pāpū ē, ’o Iesu te « Tamaiti a te Atua » ?

Ioane 19:25–27

E aha tā tātou e ha’api’i nei i roto i teie mau ’īrava nō ni’a i te huru e ti’a ai ia tātou ’ia here ’e ’ia turu i te mau melo o te ’utuāfare ?

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i tā tātou hōro’ara’a i te ha’api’ira’a

Pe’e i te orara’a o te Fa’aora. « E mea tauturu mau ’ia tuatāpapa i te huru te Fa’aora i ha’api’i—te mau rāve’a Tāna i fa’a’ohipa ’e te mau mea Tāna i parau. Te mana rā o te Fa’aora nō te ha’api’i e nō te fa’aitoito ia vetahi ’ē, nō roto mai ïa i… tōna huru ta’ata. Rahi noa atu ’outou i te tūtavara’a ’ia ora mai ia Iesu Mesia te huru, rahi noa ato’a atu te roa’ara’a ia ’outou ’ia ha’api’i mai iāna ra te huru » (Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 13).

Hōho’a
te Mesia i ni’a i satauro

Christ on the Cross, nā Carl Heinrich Bloch

Nene’i