Mai, pe’e mai
27 nō mē–2 nō tiunu. Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21 : ‘’Ia tae maira te Tamaiti a te ta’ata’


« 27 nō mē–2 nō tiunu. Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21 : ‘’Ia tae maira te Tamaiti a te ta’ata’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

« 27 nō mē–2 nō tiunu. Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
Tae-piti-ra’a mai

The Second Coming, nā Harry Anderson

27 nō mē–2 nō tiunu.

Iosepha Semita—Mataio 1 ; Mataio 25 ; Mareko 12–13 ; Luka 21

« [E tae mai] te Tamaiti a te ta’ata »

’Ia tai’o ’outou i te Joseph Smith—Mataio 1 ; te Mataio 25 ; te Mareko 12–13 ’e te Luka 21, e nehenehe ’outou e ui ē : « E aha te mau poro’i i roto i teie mau pene nō’u iho nei ? nō tō’u ’utuāfare ? nō tō’u pi’ira’a ? »

Tāpa’opa’o i te mau mana’o e tae mai ia ’outou

’Ua hitimahuta mau paha te mau pipi a Iesu i tāna parau tohu : e riro te hiero nō Ierusalema, te pū mau i te pae vārua ’e te pū nō te peu tumu o te nūna’a ’āti Iuda, i te vāvāhihia ē i te hope’a « e ’ore roa te hō’ē ’ōfa’i e vaiihohia i ni’a iho i te tahi ». ’Ua hina’aro iho ā ïa te mau pipi ’ia ’ite rahi atu ā. ’Ua ui rātou : « Fa’a’ite mai [na] i te tupura’a o teie mau mea ? ». « ’E e aha ra te tāpa’o o tō ’oe taera’a mai ? » (Iosepha Semita—Mataio 1:2–4). ’Ua ’itehia i roto i te pāhonora’a a te Fa’aora ē, e riro te ha’amoura’a rahi e tae mai i ni’a ia Ierusalema—e parau tohu tei tupu i te matahiti 70 i muri iho i te pohe o te Mesia—i te mea huru na’ina’i ’ia fa’aauhia i te mau tāpa’o nō tōna ho’ira’a mai i te mau mahana hope’a ra. E riro ho’i te mau mea i mau pāpū a’e i te hiero i Ierusalema i te ma’iri ato’a—te mahana, te ’āva’e, te mau fēti’a, te mau nūna’a ’e te moana. ’Oia ato’a « te mau mana o te ra’i ra, e fa’a’āueuehia ïa » (Iosepha Semita—Mataio 1:33). Mai te peu e vai ara tātou i te pae vārua, e nehenehe teie ’ārepurepura’a e ha’api’i ia tātou ’ia tu’u i tō tātou ti’aturira’a i ni’a i te hō’ē mea pāpū maita’i a’e. Mai tā Iesu i parau : « Noa atu… e mou atu… te ra’i ’e te fenua, e ’ore roa tā’u nei mau parau e mou… ’E ’o te fa’aherehere i tā’u ra parau, e ’ore ïa e ha’avarehia » (Iosepha Semita—Mataio 1:35, 37).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Iosepha Semita—Mataio

E aha te Iosepha Semita—Mataio ?

Te Iosepha Semita—Mataio, tei ’itehia i roto i te Poe Tao’a Rahi, e tuha’a ïa nō te ’Īritira’a a Iosepha Semita i te Bibilia. Tei roto te tahi fa’atanora’a nō te ’īrava hope’a o te Mataio 23 ’e nō te pene tā’āto’a o Mataio 24. ’Ua fa’aho’i mai te mau fa’atanora’a fa’auru a Iosepha Semita i te tahi mau parau mau faufa’a rahi tei mo’e.Tē parau nei te mau ’īrava 12–21 nō Iosepha Semita—Mataio nō ni’a i te ha’amoura’a o Ierusalema tahito ; ’e tē vai ra i roto i te mau ’īrava 21–55 te mau parau tohu nō ni’a i te mau mahana hope’a nei.

Iosepha Semita—Mataio 1:21–37 ; Mareko 13:21–37 ; Luka 21:25–38

E nehenehe te mau parau tohu nō ni’a i te Tae-piti-ra’a mai o te Fa’aora e tauturu iā’u ’ia fa’aruru i te ananahi ma te fa’aro’o.

E nehenehe te mana’o hiā’atā e tupu i te tai’ora’a i te mau ’ohipa e arata’i i te Tae-piti-ra’a mai o Iesu Mesia. ’Āre’a rā, i te tohura’a Iesu nō ni’a i teie mau ’ohipa, ’ua parau ’oia i tāna mau pipi « ’ia ’ore ’outou ’ia mata’u » (Iosepha Semita—Mataio 1:23). Nāhea ’oe e « ’ore… e mata’u » ’a fa’aro’o ai ’oe nō ni’a i te mau ’āueuera’a fenua, te mau tama’i, te mau ha’avarera’a ’e te mau o’e ? E feruri i teie uira’a ’a tai’o ai ’oe i teie mau ’īrava. E fa’a’ū ’aore rā e tāpa’o i te mana’o tāmāhanahana ato’a e ’itehia mai ’e ’oe.

Hi’o ato’a Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau ; 38:30 ; 45:16–52 ; 88:86–94.

Iosepha Semita—Mataio 1:26–27, 38–55 ; Mataio 25:1–13 ; Luka 21:29–36

E mea ti’a roa ’ia vai ineine au nō te Tae-piti-ra’a mai o te Fa’aora.

’Aita te Atua i heheu mai i « te mahana ’e te hora ato’a e tae mai ai te Tamaiti a te ta’ata » (Mataio 25:13). ’Aita rā ’oia i hina’aro ’ia ma’iri mai taua mahana ra i ni’a ia tātou ma te « mana’o-’ore-hia » (Luka 21:34), nō reira ’ua hōro’a mai ’oia i te parau a’o e nāhea i te fa’aineine.

’A tai’o ai ’oe i teie mau ’īrava, e hi’o i te mau parabole ’e te tahi atu mau fa’aaura’a ta te Fa’aora i fa’a’ohipa nō te ha’api’i ia tātou ’ia fa’aineine noa tātou nō tōna Tae-piti-ra’a mai. E aha tā ’oe e ha’api’i nei i reira ? E aha tei fa’auruhia ia ’oe ’ia rave ?

Mataio 25:14–30

Tē tīa’i nei te Metua i te Ao ra ’ia fa’a’ohipa vau i tāna mau hōro’a ma te pa’ari.

I te tau o te Fa’aora, e moni te tārēni. E nehenehe rā te parabole a te Fatu nō te mau tārēni e ha’api’i ia tātou nō ni’a i te huru ’oia i hina’aro ia tātou ’ia fa’a’ohipa i te mau ha’amaita’ira’a ato’a tāna i hōro’a ia tātou. Tē tīa’i nei te Fatu ’ia ha’amaita’i tātou i tāna i hōro’a ia tātou. ’Ia tai’o ’oe i teie parabole, e hāmani i te hō’ē tāpura nō te mau ha’amaita’ira’a ’e te mau rāve’a au tā te Metua i te Ao ra i hōro’a ia ’oe. E aha tāna e tīa’i ra ia ’oe ’ia rave i teie mau ha’amaita’ira’a ? Nāhea ’oe e nehenehe ai e fa’a’ohipa i teie mau hōro’a ma te pa’ari rahi atu ā ? Nāhea tā ’oe mau tārēni i te fa’arahira’ahia ’a tāvini ai ’oe i te Fatu ?

Mataio 25:31–46

’Ia tāvini au i te ta’ata, tē tāvini ra vau i te Atua.

Mai te peu ’ua uiui a’enei tō ’oe mana’o ē, nāhea te Fatu i te ha’avā i tō ’oe orara’a, ’a tai’o i te parabole nō te māmoe ’e te pua’aniho. E aha te hi’o-rahi-hia i te taime e ti’a atu ’oe i mua i te Mesia ?

Hi’o ato’a Mosia 2:17.

Mareko 12:18–27

E tāmau ānei te mau fa’aipoipora’a i muri mai i te ti’a-fa’ahou-ra’a ?

Tē ha’api’i nei tātou i roto i te heheura’a i tō tātou nei anotau ē, tā Iesu i fa’ahiti ē « ’Ia ti’a fa’ahou ho’i te ta’ata ma te pohe maira, e ’ore ïa e fa’aipoipo, e ’ore ho’i e hōro’a e fa’aipoipo », tē parau nei ïa nō rātou ’aita i tomo i roto i te fafaura’a nō te fa’aipoipora’a tiretiera (hi’o PH&PF 132:15–16). Te fa’aipoipora’a tiretiera, i reira « e fa’aipoipo te hō’ē ta’ata i te hō’ē vahine… nā roto i te fafaura’a ’āpī ’e te mea mure ’ore ho’i », e vai noa ïa « ē tae noa atu i te mau tau mure ’ore » ’ia ha’apa’o te tāne ’e te vahine i tā rāua mau fafaura’a (PH&PF 132:19).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te purera’a pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu mai ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o :

Iosepha Semita—Mataio

’Ei tauturura’a i tō ’outou ’utuāfare ’ia hi’o haere i teie pene, e ani ia rātou ’ia ’imi i te mau ha’api’ira’a a te Fa’aora nō ni’a i te huru tā tātou e nehenehe e fa’aineine nō tōna Tae-piti-ra’a mai (hi’o, ’ei hi’ora’a, te mau ’īrava 22–23, 29–30, 37, 46–48). E aha tā tō ’outou ’utuāfare e nehenehe e rave nō te pe’e i teie parau a’o ?

Iosepha Semita—Mataio 1:22, 37

E aha te aura’a o te parau fa’aherehere i te parau a te Atua ? Nāhea tātou te ’utuāfare e nehenehe e rave i te reira ? Nāhea te ravera’a i te reira e tauturu ia tātou ’ia ’ore e ha’avarehia ?

Mataio 25:1–13

E nehenehe tā ’outou e fa’a’ohipa i te hōho’a nō nā paratenia hō’ē ’ahuru i ’āpitihia i teie arata’i ha’api’ira’a nō te paraparau i te Mataio 25:1–13. E aha te mau mea tā te mau melo o te ’utuāfare e ’ite ra i ni’a i te hōho’a ’o te fa’ahōho’a nei i teie mau ’īrava ?

E au ānei te mau melo o te ’utuāfare i te ’imi haere ’ati a’e i te fare i te tahi mau parau fa’ahōho’ara’a tōpata hinu tei tāpuni-haere-hia ? E nehenehe e tu’u i te mau tōpata hinu i ni’a i te tahi mau tao’a e fa’ahōho’a i te mau mea tā te mau melo o te ’utuāfare e nehenehe e rave nō te ha’apūai i tō rātou ’itera’a pāpū ’e ’ia fa’aineinehia rātou nō te Tae-piti-ra’a mai, e tao’a mai te mau pāpa’ira’a mo’a, te ’ahu purera’a ’aore te hōho’a o te hiero.

Mareko 12:38–44 ; Luka 21:1–4

E aha te ha’api’ira’a tā te mau melo o tō ’outou ’utuāfare e nehenehe e ha’api’i i roto i te hi’ora’a o te vahine ’ivi ? E aha tā te Fa’aora i ha’api’i i tāna mau pipi nō ni’a i te mau ō ? E fa’a’ite i hō’ē parau nō te mau ō ’a paraparau atu ai i tā tō ’outou ’utuāfare mau ō i te Fatu ’e nāhea teie mau ō e tauturu i te patu i te bāsileia o te Atua. E mau ō ānei tā te ’utuāfare e hōro’a nei ’aita i pāpa’ihia i ni’a i te parau nō te mau ō ?

Hōho’a
te lepeta a te vahine ’ivi

Widow’s Mite, nā Sandra Rast

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Fa’aineine i te vāhi ha’api’ira’a. « E nehenehe tā tō tātou mau vāhi ha’api’ira’a e ha’uti i ni’a i tō tātou ’aravihi nō te ha’api’i ’e nō te ’ite i te parau mau » (Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 15). E tāmata i te ’ite mai i te hō’ē vāhi nō te tuatāpapa i te mau pāpa’ira’a mo’a, e vāhi ’o te fa’a’ōhie i te fa’aurura’a a te Vārua Maita’i. E nehenehe ato’a te pehe au ’e te mau hōho’a au e fa’atae mai i te Vārua.

Hōho’a
Nā paretenia hō’ē ’ahuru

Five of Them Were Wise, nā Walter Rane

Nene’i