Mai, pe’e mai
23–29 nō Tītema. Apokalupo 12–22 : ‘’O te riro iāna te rē ra, nōna te mau mea ato’a ra’


« 23–29 nō Tītema. Apokalupo 12–22 : ‘’O te riro iāna te rē ra, nōna te mau mea ato’a ra’ » Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2019 (2019)

« 23–29 nō Tītema. Apokalupo 12–22 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
Iesu Mesia e fāri’i ra i te ta’ata i tōna tae-piti-ra’a mai

The City Eternal, nā Keith Larson

23–29 nō Tītema

Apokalupo 12–22

« ’O te riro iāna te rē ra, nōna te mau mea ato’a ra »

’Ia tai’o ’outou i te Apokalupo 12–22, e hi’o i te mau tū’atira’a i roto i te mea tā Ioane i ’ite ’e tā ’outou e ’ite ra i roto i te ao i teie mahana. E ’imi i te arata’ira’a pae vārua nō te tauturu ’ia ’ite i te mau ha’api’ira’a nō ’outou iho ’a utuhia ai ia ’outou i roto i te mau fa’ahōho’ara’a a Ioane.

Pāpa’i i tō ’oe mau mana’o

E feruri na i te hō’ē vahine e « auē ra… i te māuiui, autā atura ’ia fānau vave ». I teienei e feruri i te hō’ē « teni rahi ’ute’ute, e hitu ’ōmi’i, ’e e ’ahuru tara » e fa’atahataha ra nā ni’a i te vahine, ma te ineine nō te ’amu i « tāna tamaiti ’ia fānau mai ’oia ra » (Apokalupo 12:2–4). Nō te māramarama i teie mau ’īrava o te heheura’a a Ioane, e ha’amana’o ē, tē fa’ahōho’a ra te reira i te ’Ēkālesia ’e te bāsileia o te Atua ’e te ’ati tā rāua e fa’aruru atu. Nō te feiā mo’a i fa’aruru i te hāmani-’ino-ra’a rahi i te tau o Ioane ra, ’aita paha te rē i ni’a i te ’ino i te hō’ē mea ’ōhie ’ia ferurihia. E mea pa’ari ato’a paha te hi’ora’a i te reira i te ’anotau mai tō tātou nei, e tau « i tu’uhia [i te ’enemi] nō tē tama’i mai i te feiā mo’a » ’e e « mana tei hō-mai-hia nōna i te mau ’ōpū ato’a, ’e i te mau reo ato’a, ’e i te mau fenua ato’a » (Apokalupo 13:7). Tē fa’a’ite nei rā te heheura’a hanahana a Ioane ē, e rē atu te maita’i i ni’a i te ’ino. E ma’iri atu Babulonia. E fa’atere ari’i atu Iesu Mesia ’ei Ari’i o te mau ari’i. « Nā te Atua e hōroi i tō rātou roimata » ’e e fa’atere ari’i tei ha’apa’o maita’i e āna ra ’e « nō [rātou] te mau mea ato’a ra » (Apokalupo 21:4, 7).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Apokalupo 12:7–17

Tē tāmau noa nei te tama’i i te ao ra i ni’a i te fenua nei.

’Aita tātou i ’ite rahi nō ni’a i te tama’i i te ao ra, tē vai nei rā te hō’ē fa’a’itera’a poto pūai nō te reira i roto i te Apokalupo 12:7–11. ’Ia tai’o ’oe i teie mau ’īrava, e hi’o ia ’oe ’ei tuha’a i roto i terā tama’i hou te tāhuti nei. E aha tā teie mau ’īrava e ha’api’i nei nō ni’a i te huru o ’oe ’e te tahi atu mau tamari’i ha’apa’o maita’i a te Atua i upo’oti’a i ni’a ia Sātane ? E aha ïa te aura’a nō ni’a i te huru ’oe e nehenehe ai e upo’oti’a i ni’a iāna i tō tātou nei ’anotau, ’a tāmau noa ai ’oia i te « tama’i atu i te toe’a [o rātou] ’o tei mau māite i te parau a Iesu Mesia i fa’a’ite mai ra » ? (’īrava 17).

Hi’o ato’a 1 Nephi 14:12–14.

Apokalupo 14:6–7

’O vai te melahi tā Ioane i ’ite i te porora’a i te ’evanelia ?

’Ua tupu te hō’ē pae o te parau tohu i roto i teie mau ’īrava i te taime ’a fā mai ai Moroni ia Iosepha Semita ’e ’a arata’i atu ai iāna i te mau pāpa’a parau tāna e ’īriti atu ’e e ha’aparare ’ei Buka a Moromona. Tei roto i teie buka « te ’evanelia e ti’a i te vaira’a » ’o tātou i fāri’i i te hōpoi’a e poro i « te mau fenua ato’a, ’e te mau ’ōpū ato’a, ’e te mau reo ato’a, ’e te mau nūna’a ato’a » (Apokalupo 14:6).

Apokalupo 17–18

Tē ani nei te Fa’aora iā’u ’ia horo ’ē ia Babulonia ’e tāna mau hara.

Tē vai ra i roto i te Apokalupo 17–18 te mau hōho’a nō te hara, nō te hia’ai mātēria ’e te nounou o Babulonia e fa’atūtāperepere i te mana’o—te tāpa’o nō te hina’aro o te ao ’e te ’ino. E feruri nā i te hi’ora’a o te huru ’ohipa i Babulonia e vai ra i teie mahana i roto i te ao, e feruri ato’a e aha tā ’oe e nehenehe e rave nō te pe’e i te parau a’o ē « haere ’ē mai… i rāpae » ia Babulonia ’e « ’ia ’ore ’outou ’ia riro ’ei rave ato’a i tāna ra mau hara » (Apokalupo 18:4).

Apokalupo 20:12–15

E ha’avāhia te tā’āto’ara’a o te mau tamari’i a te Atua mai te au i te buka ora ra.

Inaha tē parau nei te tahi ta’ata pāpa’i, e pāpa’i ’oia i te hō’ē buka nō ni’a i tō ’oe orara’a. E aha ïa te mau tuha’a ’e te mau ’ohipa tā ’oe e tu’u atu i roto ? ’E mai te peu ē, ’ua ’ite ato’a ’oe ē, e pāpa’ihia tā ’oe mau ’ohipa ananahi, e aha te ’ohipa ta’a ’ē tā ’oe e fa’atupu i roto i tō ’oe orara’a ? E feruri i te reira ’a tai’o ai ’oe nō ni’a i te mahana ha’avāra’a i roto i te Apokalupo 20:12–15. E aha tā ’oe e tīa’i atu ’ia pāpa’ihia nō ni’a ia ’oe i roto i te buka ora ra.

Apokalupo 21 ; 22:1–5

Mai te peu e vai ha’apa’o maita’i au, e fāri’i au i te hanahana tiretiera.

’Ei mutura’a i te mau fa’a’itera’a nō ni’a ia Babulonia, tē fa’a’ite ra te Apokalupo 21–22 i te hanahana tiretiera e tīa’i ra i te feiā ’āpe’e ha’apa’o maita’i o te Mesia. E aha te mau hōho’a, te mau parau ’e te mau parau fafau i roto i teie mau pene e fa’auru nei ia ’oe ’ia vai ha’apa’o maita’i, noa atu ā e mea fifi ?

Apokalupo 22:18–19

Tē parau ra ānei teie mau ’īrava ē, e’ita e nehenehe te tahi pāpa’ira’a mo’a ta’a ’ē atu i te Bibilia ?

’Ua fa’ahiti te tahi ta’ata i te Apokalupo 22:18–19 ’ei tumu nō tō rātou pāto’ira’a i te Buka a Moromona ’e te tahi atu mau pāpa’ira’a mo’a a te feiā mo’a. ’Āre’a rā, ’ua ha’api’i ’o Elder Jeffrey R. Holland :

« Tē vai ra… te hō’ēra’a pūai mau o te mana’o i rotopū i te feiā ’aivāna’a nō te Bibilia ’e teie nei ’īrava nō te buka Apokalupo ana’e, ’eiaha rā nō te tā’āto’ara’a o te Bibilia. Te mau ’aivāna’a ato’a nō tō tātou nei tau ’o tei ’ite ē e rave rahi mau ‘buka’ nō te Faufa’a ’Āpī tei pāpa’i-mau-hia i muri a’e i te heheura’a i fāri’ihia e Ioane i ni’a i te motu nō Patamo…

« Tē vai nei rā te hō’ē pāhonora’a ’ōhie a’e… ’Aita te tā’āto’ara’a o te Bibilia e vai ra—te hō’ē ho’i ha’aputura’a nō te mau pāpa’ira’a mai tei ’āmuihia i roto i te hō’ē noa buka—’a pāpa’ihia ai taua ’īrava ra » (« Tā’u mau parau… e ’ore ho’i ïa e hope », Ensign ’aore rā Liahona, Mē 2008, 91).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’utuāfare ’e nō te purera’a pō ’utuāfare.

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu mai ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o :

Apokalupo 12 ; 19 ; 21

E nehenehe te tahi mau melo o te ’utuāfare e au ’e e fana’o ho’i te pāpa’ira’a i te hōho’a nō te mau ’ōrama i fa’ahitihia i roto i te Apokalupo. ’Ei hi’ora’a, e ti’a i te mau hōho’a i pāpa’ihia nō te Apokalupo 12 e arata’i i te ’āparaura’a nō ni’a i te tama’i i te ao ra (hi’o ’īrava 7–11). E ti’a i te mau hōho’a i pāpa’ihia nō te Apokalupo 21 e tauturu i te ’āparaura’a nō ni’a i te bāsileia tiretiera. E nehenehe ato’a tā ’outou e fa’a’ite i te hōho’a i roto i teie arata’i ha’api’ira’a ma te ui i te mau melo o te ’utuāfare ’ia ’imi i te ’īrava i roto i te Apokalupo 19 e parau ra nō te reira.

Apokalupo 12:11

E aha te aura’a o te parau ē « te parau rā rātou i fa’a’ite ra » ? E mea nāhea tō tātou ’itera’a pāpū nō Iesu Mesia e tauturu ai ia tātou ’e ia vetahi ’ē ’ia upo’oti’a i ni’a ia Sātane ?

Apokalupo 13:11–14

E aha te mau mana’o o tō ’outou ’utuāfare nō ni’a i te terio ha’avare ra ? E nāhea tātou ’ia ’ite ’e ’ia ’ape i te mau ha’avare tā tātou e hi’o ra i roto i te ao i teie mahana ?

Apokalupo 20:2–3

Nāhea te 1 Nephi 22:26 ; Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 43:30–31 i te tauturu ia tātou ’ia māramarama i te aura’a nō Sātane ’ia vai « ru’uru’u » ?

Apokalupo 22:1–4

E aha ra te aura’a o te parau « ’ei ni’a i [te i’oa o te Fa’aora i tō tātou] rae » ? (Apokalupo 22:4 ; hi’o ato’a Apokalupo 13:16–17).

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i tā tātou ha’api’ira’a

’Āpe’e i te mau anira’a ia ’ohipa. « ’Ia ’ape’e ana’e ’outou i te mau anira’a ’ia ’ohipa, tē fa’a’ite ra ïa ’outou i [te mau melo o te ’utuāfare] ē tē ha’apa’o nei ’outou ia rātou ’e nāhea te ’evanelia e ha’amaita’i i tō rātou orara’a. Tē hōro’a ato’a ra ’outou ia rātou i te mau rāvea nō te fa’a’ite i tō rātou mau ’itera’a, ’o te ha’apūai i tā rātou fafaura’a ’e e fa’ati’a ia rātou ’ia turu i te tahi ’e te tahi i te orara’a i te ’evanelia » (Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 35).

Hōho’a
’O Iesu Mesia i ni’a i te hō’ē pua’ahoro fenua e pau mai ra nā ni’a mai i te ra’i i tōna tae-piti-ra’a mai

Te Mesia ’ahuhia i te ’ahu ’ute’ute e pārahi ra i ni’a i te hō’ē pua’ahoro fenua ’uo’uo.

Nene’i