Fuakava Foʻoú 2023
9–15 Sānuali. Mātiu 2; Luke 2: Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia


“9–15 Sānuali. Mātiu 2; Luke 2: Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“9–15 Sānuali. Mātiu 2; Luke 2,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
Kau Tangata Potó ʻoku nau fononga ʻi ha ngaahi kāmeli

Ke Tau Hū Kiate Ia, tā ʻe Dana Mario Wood

9–15 Sānuali

Mātiu 2; Luke 2

Kuo Mau Omi ke Hū Kiate Ia

ʻI hoʻo lau ʻa e Mātiu 2 mo e Luke 2, tokanga ki ha ngaahi ʻilo fakalaumālie te ke maʻú. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau ako ʻi he lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo ʻaonga ʻi he ngaahi vahe ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe mahino pē talu mei he ʻaho naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsuú naʻe makehe Ia mei he fānau angamahení. Naʻe ʻikai ko e fetuʻu foʻou pē ʻi he ngaahi langí pe ko e pōpoaki fakafiefia ʻa e ʻāngeló naʻe makehe ai ʻa Sīsū ʻi Heʻene kei valevalé. Ka naʻe kau atu foki ki ai ʻa e moʻoni ko ia, ko ha faʻahinga kehekehe ʻo e kakai faivelengá—mei he ngaahi fonua, taukei, mo e puipuituʻa kehekehe—naʻa nau ongoʻi ʻi he taimi pē ko iá hono ueʻi kinautolu ke nau ʻaʻahi kiate Iá. Naʻa mo e kimuʻa peá Ne folofola ke “haʻu, ʻo muimui ʻiate aú,” naʻa nau haʻu kinautolu (Luke 18:22). Ka neongo ia, naʻe ʻikai haʻu e tokotaha kotoa pē kiate Ia. Naʻe tokolahi ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau tokanga kiate Ia, pea naʻe feinga foki mo ha pule meheka ke toʻo ʻEne moʻuí. Ka ko e kau fekumi loto fakatōkilalo, haohaoa, mo mateaki ki he māʻoniʻoní, naʻa nau mamata ki Hono tuʻungá—ko honau Mīsaia kuo talaʻofa maí. ʻOku ueʻi fakalaumālie kitautolu heʻenau mateakí, he ko e “ongoongo lelei ʻo e fiefia lahi” naʻe ʻomi ki he kau tauhisipí naʻe moʻó e “kakai fulipē,” pea naʻe ʻaloʻi ʻi he ʻaho ko iá ʻa e “Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí” kiate kitautolu hono kotoa (vakai Luke 2:10–11).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Luke 2:1–7

Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha tūkunga masiva.

Neongo naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e nāunau tatau mo e ʻOtua ko e Tamaí “ʻi he teʻeki ngaohi ʻa māmaní” (Sione 17:5), ka naʻá Ne finangalo ke ʻaloʻi mai Ia ʻi ha tūkunga masiva pea nofo fakataha mo kitautolu ʻi he māmaní. ʻI hoʻo lau ʻa e Luke 2:1–7, fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he fakamatala ko ʻeni ʻo Hono ʻaloʻí ʻo fekauʻaki mo Iá. Feinga ke ke ʻiloʻi ha ngaahi fakaikiiki pe fakakaukau ʻi he talanoa ko ʻení naʻe teʻeki ke ke fakatokangaʻi kimuʻa. ʻOku kaunga fēfē hono ʻiloʻi e ngaahi meʻá ni ki hoʻo ongo kau kiate Iá?

 

Mātiu 2:1–12; Luke 2:8–38

ʻOku ʻi ai ha kau fakamoʻoni tokolahi ki hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí.

Naʻe makehe e ʻaloʻi mo e kei valevale ʻa Kalaisí ʻi he ʻaʻahi mai e kau fakamoʻoni mo e kau lotu mei he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e moʻuí. ʻI hoʻo lau ʻenau ngaahi talanoá, ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ngaahi founga ke moihū mo fakamoʻoni ai kia Kalaisí?

Fakamoʻoni kia Kalaisi

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoni kia Kalaisí?

Fakamoʻoni kia Kalaisi

Kau Tauhisipí (Luke 2:8–20)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoni kia Kalaisí?

Fakamoʻoni kia Kalaisi

Simione (Luke 2:25–35)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoni kia Kalaisí?

Fakamoʻoni kia Kalaisi

ʻAna (Luke 2:36–38)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoni kia Kalaisí?

Fakamoʻoni kia Kalaisi

Kau Tangata Potó (Mātiu 2:1–12)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoni kia Kalaisí?

Vakai foki 1 Nīfai 11:13–23; 3 Nīfai 1:5–21.

Mātiu 2:13–23

ʻE lava ke maʻu ʻe he mātuʻá ha fakahā ke maluʻi honau ngaahi fāmilí.

Ne ʻikai mei lava ʻe Siosefa ʻo fai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke ne faí—ʻa ia ko hono maluʻi ʻa Sīsū ʻi Heʻene kei tamasiʻí—taʻekau ai ha tokoni fakalangi. Hangē ko e Kau Tangata Potó, naʻá ne maʻu ha fakahā naʻe fakatokanga kiate Ia kau ki ha fakatuʻutāmaki. ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e aʻusia ʻa Siosefá ʻi he Mātiu 2:13–23, fakakaukau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní. Fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia naʻá ke ongoʻi ai e tataki ʻa e ʻOtuá ʻi hono maluʻi koe mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí. Fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení mo e niʻihi kehé. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke maʻu ai ha faʻahinga fakahinohino pehē ʻi he kahaʻú?

 

Luke 2:40–52

Naʻe aʻu ki he kei ʻeiki siʻi ʻa Sīsuú, naʻá Ne tokanga taha pē ke fai e finangalo ʻo ʻEne Tamaí.

ʻI he kei ʻeiki siʻi ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne akoʻi e ongoongoleleí ʻi he mālohi, pea naʻe ofo ʻa e kau akonaki ʻi he temipalé ʻi Heʻene “potó mo ʻEne tali ʻa e fehuʻí” (Luke 2:47). Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene kei ʻeiki siʻí? ʻOku feinga fēfē ʻa e toʻu tupu ʻokú ke ʻiloʻí ke “fai e ngāue [ʻa ʻenau] Tamaí”? (Luke 2:49). Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he toʻu tupú mo e fānaú ke ke maʻu ha mahino lahi ange ki he ongoongoleleí? Ko e hā ha toe meʻa ʻokú ke ako mei he tā sīpinga ʻa Sīsū ʻi Heʻene kei ʻeiki siʻí ʻi he Luke 2:40–52 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 3:24–26 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá)?

ʻĪmisi
ko Sīsū ʻi Heʻene kei ʻeiki siʻí mo e kau akonaki ʻi he temipalé

“ʻIkai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí?” (Luke 2:49).

Ko e hā ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá?

Koeʻuhí naʻe lahi e ngaahi moʻoni “mahinongofua mo mahuʻinga” naʻe mole mei he Tohi Tapú ʻi ha laui senituli (1 Nīfai 13:28; vakai foki Mōsese 1:41), naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ne liliu ʻa e Tohi Tapú ʻo fakafou ʻi ha ueʻi fakalaumālie, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá. Ko e konga lahi ʻo e liliu naʻe fai ʻe he Palōfitá ʻoku fakakau ia ʻi he fakamatala fakalahi ʻo e pulusinga ʻa e Siasí ki he ngaahi folofolá. ʻE lava ke maʻu ʻa e liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Mātiu 24, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Siosefa Sāmita—Mātiu, ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS)” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá mo e fakamatala Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí ko e “Tohi Tapú, ʻIkai ha Hala ʻa e” (topics.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Luke 2.Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fili ha taha ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Luke 2, ʻo lau ha ngaahi veesi fekauʻaki mo e feohi ʻa e tokotaha ko iá mo e Fakamoʻuí, pea vahevahe ha meʻa ne nau ako ʻoku fakatupulaki ai ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Hivaʻi fakataha ʻa e “ʻŪpē ʻa Melé” pe “Ko e Hiva ʻAloʻí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 28–29, 32–33). Ko e hā ʻoku tau ako mei he ongo hiva ko ʻení fekauʻaki mo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí?

Fakakaukau ki he founga ʻe fakatupulaki ai ‘e he ngaahi ngāue fakaʻātí hoʻomou fealēleaʻaki ʻo kau ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí. (Vakai ki ha ngaahi sīpinga ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí pe history.ChurchofJesusChrist.org/exhibit/birth-of-Christ.)

Mātiu 2:1–12.Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e fekumi mo hono maʻu e Fakamoʻuí mei he sīpinga ʻa e Kau Tangata Potó?

Luke 2:41–49.Ko e hā e “ngāue ʻa [e] Tamaí”? (Luke 2:49; vakai Mōsese 1:39; Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní1.2, ChurchofJesusChrist.org). Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ngāue ko iá mei he talanoa ʻi he Luke 2:41–49? Fakakaukau ke hiki ha ngaahi founga ʻe lava ke kau ai homou fāmilí ʻi he ngāue ʻa e Tamaí pea faʻo ia ki ha foʻi hina sioʻata. ʻI he taimi ʻe fekumi ai homou fāmilí ki ha ngaahi founga ke nau fakahoko ai e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní lolotonga e uike hoko maí, te nau lava ʻo fili ha ngaahi fakakaukau mei he foʻi hiná. Palani ha taimi ke mou fevahevaheʻaki ai hoʻomou ngaahi aʻusiá.

Luke 2:52.Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he Luke 2:52 kau ki he founga naʻe tupulaki ai ʻa Sīsū ʻi Heʻene moʻuí? Ko e hā ha ngaahi taumuʻa fakataautaha pe fakafāmili te tau lava ʻo fokotuʻu ke tupulaki “ʻi he potó … mo e lahí, pea … ʻofeina … ʻe he ʻOtuá mo e tangatá”?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Ngaahi Fetuʻu Ne Uló,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 24.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fakaʻaongaʻi e ngaahi tokoni ki he ako folofolá. Ke maʻu ha toe ngaahi fakakaukau ʻi hoʻo ako e ngaahi folofolá, fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni hangē ko e, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, mo e ngaahi tokoni kehe ki he akó ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
ko Mele, Siosefa, mo e pēpē valevale ko Sīsuú

Naʻe hāʻele mai ki māmani ʻa e Fakamoʻui ʻo e Māmaní ʻi ha tūkunga masiva.

Paaki