Te I-Tamaria ae Raoiroi, iroun Dan Burr

Eberi 17–23

Mataio 18; Ruka 10

“Tera Ae Na Karaoia Bwa e Aonga n Reke Irou te Maiu ae Akea Tokina?”

Ngkai ko tataromwaaka ni wareka ao n iangoa raoi Mataio 18 ao Ruka 10, kakauongo raoi nakon ana wirikiriki te Tamnei ae Raoiroi. E na tuangko bwa a kanga reirei ao karaki aikai ni kaineti nakoim. Korea am namakin ake ko karekei.

Korea Am Namakin

Ngkana ko titirakina te Uea, ko na karekea te kaeka ae ko aki kantaningaia. Antai raou? Temanna are e kainnanoa am ibuobuoki ao am tangira. “Antai ae te kabanea ni korakora n te abanuea are i karawa? Te ataei. E tau kabwaraakin ana bure te tia bure itiua te tai? E aki, ko riai ni kabwarabure itingaun itiua te tai. (Taraa Ruka 10:29–37; Mataio 18:4, 21–22.) Kaeka ake akea kantaningakina mairoun te Uea a kona ni kaoira bwa ti na bita aron ara iango, namakin ao ara mwakuri. Ngkana ko ukora ana kantaninga te Uea ibukina bwa ko tangiria ni kan reiakinaki mairouna, e na reireiniko te Uea aron kawain maium are e na kairiko nakon te maiu are akea tokina ma Ngaia.

Iango ibukin te Kamatebwai i bon Iroum ni Koroboki aika Tabu

Mataio 18:21–35

I riai ni kabwarai aia bure tabeman ngkana I kan karekea kabwaraakin au bure mairoun te Uea.

Ana iango Betero are e kona ni kabwara ana bure temanna itiua te tai e taraa n rangi n tituraoi, ma Iesu e reireia te tua ae moan te rietata riki. Ana kaeka, “I aki taku nakoim, ba tokim itiua, ma tokim itingaun itiua” (te kibu 22), e aki reireia taekan te ware ma ibukin karikirakean anuan Kristo ni kabwarabure. Ngkai ko wareka te taetae ni kaikonaki ibukin te toro are aki nanoanga, iangoi raoi taai ngke ko namakin iai ana nanoanga ma ana akoi te Atua. Iai temanna ae kainnanoa nanoangakina ma akoakina mairoum?

E anga te kauring aei Unimwaane David E. Sorensen: “E ngae ngke ti riai ni kabwara ana bure kaain rarikira are e kamarakiira, ti riai ni mwakuriia te waaki ae kammaraki anne n te aro ae riai bwa e aonga n aki manga okioki. … Te kabwarabure e aki kainnanoira bwa ti na butimwaea ke ni kariaia te buakaka. … Ma ngkai ti kataia ni katokanikaira iaon te bure, ti riai n aki kariaia te riribai ke te un bwa e na tautaekanii ara iango ma ara mwakuri” (“Forgiveness Will Change Bitterness to Love,” Riaona, Meei 2003, 12).

Ruka 10:1–20

Antai tenaan Itingaun?

Irakin te banna are e kateaki n te O Tetemanti (taraa Te Otinako 24:1; Warekaia Iteraera 11:16), Iesu Kristo “e botia itingaun te aomata,” n raonaki ma Ana Abotoro aika Tengaun ma Uoman bwa ana riki bwa ana taan kakoaua, taan tataekina ana euangkerio, ao buokia n ana mwakuri. E reitinako te banna aio n te Ekaretia ae kaokaki. A weteaki tenaan Itingaun bwa a na buokiia naake Tengaun ma Uoman n aia mwakuri ngkai a riki bwa taan kakoaua aika onoti ibukin Iesu Kristo nakon te aonaaba ni kabane.

Taraa naba Reirei ao Berita aika Tabu 107:25–26, 33–34, 97.

Ruka 10:25–37

Karekean te maiu are akea tokina, I riai n tangira te Atua ao n tangiriia kaain rarikiu n aron tangirau i bon irou.

E ibuobuoki ngkana ko uringnga bwa te taetae ni kaikonaki ibukin te i-Tamaria ae raoiroi bon ana kawai Iesu ni kaekai titiraki aika uoua: “Tera ae I riai ni karaoia ba e aonga n reke irou te maiu are akea tokina?” ao “Antai kaain raou?” (Ruka 10:25, 29). Ngkai ko wareka te taetae ni kaikonaki aei, kawakin titiraki aikai n am iango. Tera kaeka aika ko kunei?

N ana tai Iesu, te nano ni kairiribai imarenaia Iutaia ao I-Tamaria e toki inanon bubua n ririki. I-Tamaria bon kanoaia Ituaia ake a maeka I-Tamaria ake a mare ma taian Tientaire. A namakinna Iutaia bwa a moanna ni kamangaongao I-Tamaria man aia rereitaki ma Tientaire ao a kitana te koaua. A na bae ni mwananga Iutaia tabeua te maaire man kawaia bwa aonga n aki kaitibo ma I-Tamaria. (Taraa naba Ruka 9:52–54; 17:11–18; Ioane 4:9; 8:48.)

Bukin tera ngkai te Tia Kamaiu e rinea te I-Tamaria, temanna are e ribaaki iroun te Iutaia, kanga te katoto ibukin te nanoanga ao n tangiriia kaain rarikira? Tera ae kaungaa nanom bwa kona karaoia man te taetae ni kaikonaki aei?

Taraa naba Motiaea 2:17; “Parable of the Good Samaritan” and “A Good Samaritan” (witeo), ChurchofJesusChrist.org.

Ruka 10:38–42

Ti rinea “te tibwa are e raoiroi” man karaoan rinerine ni katoa bong are e na kairia nakon te maiu are akea tokina.

N Ruka 10:38–42, Iesu e kaoa Mareta bwa e na bita ana ibukin arona bwa e na kangaa kabonganaakin ana tai. Imwiin taekinan kiibu aikai, e reirei Titita Carol F. McConkie: “Ngkana tao ti tabu, ti riai n reiakinna bwa ti na tekateka i waen Teuare Moan te Tabu mai Iteraera ao n anga te tai ibukin ae moan te tabu. Ti bon kararoai ara tareboon, karinanii baika akea tokin karaoakiia, ao te tabeiaianga ni bwain te aonaaba? Tataro, kamatebwai, ao kakauongo nakon ana taeka te Atua e kaoa Ana kaitiaki ma ana tangira ni kamaiu nakon tamneira. Ti na karekea te tai bwati na tabu, bwa ti aonga ni kaonaki n Tamneina ae tabu” (“The Beauty of Holiness,” Riaona, Meei 2017, 11). Ko na bae n tangiria n ukebwaia arom bwa ko kanga ni kabongana am tai—riki iaon bwaai aika a raraoi. Iai riki te bwai ae rangi “ni kainnanoaki” (te kibu 42) ae tangira riki am tai nako iai?

Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n te Tairiki

Mataio 18:1–11.Bukin tera ngkai e tangiriira Iesu bwa ti na riki n aron te ataei ae uarereke? Tera anua aika iai irouia ataei aika ti kona ni karikirakei bwa aonga n riki n ai aron Kristo? (taraa Motiaea 3:19).

Iesu e tangiriia Ana reirei bwa a na riki n ai aroia ataei aika a uarereke.

Mataio 18:15.Ti na kanga ni kamwakura te reirei ni Mataio 18:15 n aron reitakira ni waaki ma ara utu? E kanga karaoan aei ni kakabwaia ara utu?

Mataio 18:21–35.Tera ae reireiniira te taetae ni kaikonaki aei ibukin Iesu Kristo? Tera ae ti reiakinaki iai arora ae ti karaoia nakoia aomata?

Ruka 10:25–37.A kona utu ni kaungaia ni kabonganai aeka ni kunnikai ao ni katea kain te taetae ni kaikonaki aio. Aekakira arora n tabetai ni katotongia aomata aika a kakaokoro aika n te taetae ni kaikonaki aei? E kanga te Tia Kamaiu n ti te arona mate I-Tamaria ae raoiroi? Ti na kanga n riki n aron te I-Tamaria ae raoiroi?

Ko kona ni iangoia bwa kam na kaai n anenea te anene n taromauri ke aia anene ataei are e boutokai koaua inanon te taetae ni kaikonaki aio. Teuana te katoto bon “Lord, I Would Follow Thee” (Anene n Taromauri, nambwa. 220), ma a mwaiti riki irarikina. A kona am utu ni kakukureia man kakaean te anene n taromauri ao ni kabwarabwara bwa e kanga n irekereke ma te kaikonaki.

Ruka 10:38–42.E rangi ni kanganga karinan bwaai n tamnei inanon babairean waaki tai n am utu? Karakinan Maria ao Mareta a kona ni kaungaa te maroro n te utu ke te bootaki n utu n te tairiki bwa e na kanga ni kanakoraoi riki. N te utu, ko kona ni korei rinanin nako kawai n rinea te “waaki ae e raoiroi” (Ruka 10:42).

Ibukin iango aika a mwaiti riki ibukin reiakinaia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.

Te anene ae rineaki: “Jesus Said Love Everyone,” Aia Boki n Anene Ataei, 61.

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Kateimatoa te otabwanin n tatangira. Aroia kain te utu nnamakina aron ao ni buokiia imarenaia a kona ni karekea te namakinan te tamnei ae korakora ni mweengam. Buokiia kain te utu ni kabane ni karaoi tibwangaia ni karika te mweenga n tangira, te mwenga ni karinerine bwa aonga ni kabane ni kona n namakina te kamanoaki n tibwaan aia taneiai, titiraki ao koaua. (Taraa Anga reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu, 15.)

Kristo ni Mweengan Maria ao Mareta, iroun Walter Rane