Fuakava Foʻoú 2023
10–16 Siulai. Ngāue 6–9: “Ko Ho Finangaló Ke u Fai ʻa e Hā?”


“10–16 Siulai. Ngāue 6–9: ʻKo Ho Finangaló Ke u Fai ʻa e Hā?,ʼ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“10–16 Siulai. Ngāue 6–9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
ko e tō ʻa Paula ki he kelekelé

Fakaului ʻi he Hala ki Tāmasikusí, fai ʻe Michelangelo Merisi da Caravaggio

10–16 Siulai

Ngāue 6–9

“Ko Ho Finangaló Ke u Fai ʻa e Hā?”

Kamata ʻaki haʻo lau ʻa e Ngāue 6–9. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ke ke ʻiloʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻi he ngaahi vahe ko ʻení, neongo ʻe malava ke ke ʻiloʻi mo ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe lolotonga hoʻo akó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kapau naʻe ʻi ai ha taha ne hangē he ʻikai ke teitei uluí, mahalo ko Saula ia—ko ha tangata Fālesi naʻá ne faʻa fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané. Ko ia ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa e Eikí ki ha ākonga ko ʻAnanaia ke fekumi kia Saula pea foaki kiate ia ha tāpuakí, naʻe kiʻi momou ʻa ʻAnanaia. Naʻá ne pehē ange, “ʻEiki, kuó u fanongo ʻi he tokolahi, ki he kovi lahi kuo fai ʻe he tangatá ni ki ho kakai māʻoniʻoní” (Ngāue 9:13). Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo Saulá mo e meʻa te ne malavá, pea naʻe ʻi ai ha ngāue naʻá Ne finangalo ke fai ʻe Saula: “Ko e meʻangāue ia kuo fili maʻaku, ke fakahā hoku huafá ki he ngaahi Senitailé, mo e ngaahi tuʻí, pea mo e fānau ʻa ʻIsilelí” (Ngāue 9:15). Naʻe talangofua leva ʻa ʻAnanaia, pea ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e tokotaha fakatanga ki muʻa ko ʻení, naʻá ne ui kiate ia ʻo pehē “ʻE kāinga Saula” (Ngāue 9:17). Kapau naʻe malava ke liliu fakaʻaufuli ʻa Saula pea tali lelei ia ʻe ʻAnanaia, ʻoku totonu nai ke tau kei fakakaukau he ʻikai lava ha taha ʻo liliu—kau ai kitautolu?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Ngāue 6–8

ʻOku fie maʻu ke “lelei [hoku] lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Ko e siasi ʻoku tupulakí kuo pau ke ʻi ai mo ha fie maʻu lahi ke ngāue ʻa e kau ākongá ʻi he puleʻanga [ʻo e ʻOtuá]. Fakatatau ki he Ngāue 6:1–5, ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga naʻe fekumi ki ai ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he niʻihi ko ia ʻe ngāue fakataha mo kinautolú? ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 6–8, fakatokangaʻi e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi he kakai hangē ko Sitīveni mo Filipé. Ko e hā e meʻa ne ʻikai maʻu ʻe Saimoné, pea ko e hā te tau lava ʻo ako meiate ia fekauʻaki mo e loto-fiemālie ke liliú?

ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻokú ke ongoʻi fakalaumālie ʻoku totonu ke liliu ke fakapapauʻi ʻoku “lelei ho lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”? (Ngāue 8:21–22). ʻE hoko fēfē nai ʻa e liliu ko ʻení ke faitāpuekina ai koe ʻi hoʻo tauhi ki he ʻOtuá?

Ngāue 6–7

ʻE lava ke hoko ʻa hono tekeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke taʻe-tali ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau tamaioʻeikí.

Naʻe fatongia ʻaki ʻe he kau taki Siú hono teuteuʻi e kakaí ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá. Ka naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e Mīsaiá pea fakafisingaʻi Ia. Naʻe hoko fēfē ʻeni? ʻE lava ke maʻu ha konga ʻo e talí ʻi he lea ʻa Sitīvení: “ʻOku mou tekeʻi maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 7:51). ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tekeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā ʻoku iku ai ʻa hono tekeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono fakafisingaʻi ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne kau tamaioʻeikí?

ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 6–7, fekumi ki he ngaahi pōpoaki kehe naʻe akoʻi ʻe Sitīveni ki he kau Siú. Ko e hā ha ngaahi tōʻonga naʻá ne fakatokanga ke taʻofi? ʻOkú ke fakatokangaʻi ha ngaahi tōʻonga tatau ʻiate koe? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi lea ʻa Sitīvení fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo hono tekeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Te ke lava fēfē ke ongoʻingofua mo tokanga ange ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí?

 

Ngāue 8:26–39

ʻE tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fakahinohinoʻi e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.

Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakamatala ʻi he Ngāue 8:26–39 fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí? Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Filipé? ʻOku faitatau fēfē nai hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé pea mo e hoko ko ha faifakahinohinó? (vakai Ngāue 8:31).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ko e fakamatala ko ʻení “ko ha fakamanatu ia ʻo e fatongia fakalangi ʻoku tau maʻu ke fekumi, ke ako mo fefaiakoʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. … ʻOku tau faʻa hangē ko e ʻItiopeá—ʻoku tau fie maʻu ha tokoni ʻa ha faiako faivelenga mo ueʻi fakalaumālie, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau faʻa hangē ko Filipé—ʻoku fie maʻu ke tau akoʻi mo fakamālohia e niʻihi kehé ʻi heʻenau [uluí]” (“ʻE Mahino Fēfē Kiate Au?,” Liahona, Mē 2019, 6). Fakakaukau ke lau e toenga ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā Soālesí mo fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke hoko ko ha tokotaha ako mo ha faiako lelei ange ʻo e ongoongoleleí.

Ngāue 9

ʻI he taimi te u fakahoko ai e finangalo ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

Ne ngali fakafokifā ʻaupito e ului ʻa Saulá; naʻá ne tafoki vave ʻaupito mei hono tuku pōpula ʻo e kakai Kalisitiané ki hono malangaʻi ʻo Kalaisi ʻi he ngaahi falelotu lahí. ʻI hoʻo lau e talanoa kau kiate iá, fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻá ne vivili ai ke liliú. (Ke lau e fakamatala ʻa Saula ki heʻene fakauluí, vakai ki he Ngāue 22:1–16 mo e 26: 9–18. Fakatokangaʻi ange ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení, ʻoku ui ʻa Saula ko Paula [vakai Ngāue 13:9].)

Neongo ʻoku moʻoni ne ngali kehe e aʻusia ʻa Saulá—he ʻoku toe fuoloa ange e founga ʻo e fakauluí ki he niʻihi tokolahi—ka ʻoku ʻi ai nai ha meʻa te ke lava ʻo ako meia Saula fekauʻaki mo e fakauluí? Ko e hā ʻokú ke ako mei he founga ne tali ʻaki ʻe ʻAnanaia mo e kau ākonga kehé ʻa e ului ʻa Saulá? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke moʻui ʻaki e ngaahi lēsoni ko ʻení? Te ke ala kamata ʻaki hano fai haʻo lotu, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Saulá, “Ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?”

ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 9:36–42, fakakaukau ki he founga naʻe hoko ai ʻa Tāpaita ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koe fekauʻaki mo ʻene sīpingá?

Vakai foki ʻa Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” Liahona, Mē 2011, 70–77.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Ngāue 6:8; 7:51–60.Fakafehoanaki e ngaahi fakamatala kia Sitīveni ʻi he Ngāue 6:8 mo e Ngāue 7:51–60 ki he ngaahi fakamatala ki he Fakamoʻuí ʻi he Luke 23:1–46. Naʻe muimui fēfē ʻa Sitīveni ki he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí?

Ngāue 7:51–60.Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Sitīveni ʻi he taimi naʻe fakatangaʻi ai iá? Ko e fē nai ha taimi ne tau maʻu ivi ai mei he Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

Ngāue 9:5Ko e meʻa māsilá ko ha tao māsila ne fakaʻaongaʻi ke seʻe ʻaki ʻa e fanga monumanú. Ne faʻa ʻaka ʻa e fanga monumanú ʻi he taimi ne huhuʻi ai kinautolú, ʻa ia ne fakatupu ai ha ngoto ʻa e taó ʻo loloto ange ʻi he kakano ʻo e monumanú. ʻOku fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení kiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tali lelei ange ai e fakatonutonu mei he ʻEikí?

ʻĪmisi
Ko hono fokotuʻu hake ʻe Pita ʻa Tāpaita mei he maté

Tāpaita Tuʻu Hake, tā ʻe Sandy Freckleton Gagon

Ngāue 9:32–43.Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa homou fāmilí ke nau tā ha fakatātā ʻo e ngaahi talanoa ʻi he Ngāue 9:32–43. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá? ʻE tokoni fēfē ha taha ʻoku “faʻa fai … ʻa e ngaahi ngāue lelei,” ʻo hangē ko Tāpaitaá, ke tui ʻa e niʻihi kehé ki he ʻEikí? (vakai Ngāue 9:36; “Vahe 60: Ko Hono Fakamoʻui ʻe Pita ʻa Tāpaitá” (ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 156–57).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Himi ʻoku fokotuʻu atú: “Te u Fai Ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika. 171.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fakatatau ʻa e folofolá ki hoʻo moʻuí. Lolotonga hoʻo laukongá, fakakaukau ki he founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e ngaahi talanoa mo e akonaki ʻi he folofolá ki hoʻo moʻuí. Hangē ko ʻení, ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Tāpaita ʻi he Ngāue 9:36–39?

ʻĪmisi
ko hono tolomakaʻi ʻa Sitīveni ʻo pekiá

“Pea naʻá na tolomakaʻi ʻa Sitīveni, pea ʻi heʻene ui ki he ʻOtuá, naʻá ne pehē, ʻEiki Sīsū, ke ke maʻu hoku laumālié” (Joseph Smith Translation, Acts 7:59).

Paaki