Fuakava Foʻoú 2023
24–30 Siulai. Ngāue 16–21: “Kuo Ui ʻe he ʻEikí ke Mau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí”


“24–30 Siulai. Ngāue 16–21: ‘Kuo Ui ʻe he ʻEikí ke Mau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí,’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“24–30 Siulai. Ngāue 16–21,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2023

ʻĪmisi
ko e akonaki ʻa Paula ʻi he moʻungá

24–30 Siulai

Ngāue 16–21

“Kuo Ui ʻe he ʻEikí ke Mau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí”

ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e feinga ʻa Paula ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe lava ke ueʻi koe ʻe he Laumālié ʻaki ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo. Hiki ʻa e ngaahi ueʻi ko ʻení, pea palani ke ngāueʻi ia.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe kau ʻi he folofola fakaʻosi ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e fekau, “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní: ʻo akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú” (Mātiu 28:19–20). Neongo naʻe ʻikai aʻu ʻa e kau ʻAposetoló ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ka ʻoku fakahaaʻi ʻi he Ngāue 16–21 naʻe fai ʻe Paula mo hono ngaahi hoa faifekaú ha ngāue fakaofo ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻa nau akoʻi, papitaiso, mo foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻa nau fakahoko ha ngaahi mana, ʻo aʻu ki hano fokotuʻu ha tangata mei he maté, mo tomuʻa fakahā ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní (Ngāue 20:7–12, 28–31). Pea ʻoku hokohoko atu ʻa hono fakahoko e ngāue naʻa nau kamataʻí ʻe he kau ʻAposetolo moʻui ʻo e kuonga ní, ʻo kau ai mo e kau ākonga moʻui māteaki hangē ko kimoutolú, ʻa ia ʻoku mou tokoni ke fakahoko e fekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga ne taʻeʻamanekina kia Paula. Mahalo ʻokú ke ʻiloʻi ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa ʻenau Tamai Hēvaní pe ko ʻEne ongoongoleleí. Mahalo kuó ke ʻosi ongoʻi ʻa e “ngaueue [ho] laumālié ʻiate [koe]” ke vahevahe mo kinautolu e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Iá (Ngāue 17:16). Kapau te ke muimui ki he sīpinga ʻa Paula ʻo e loto-fakatōkilaló mo e loto-toʻa ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí, te ke lava ai ʻo ʻiloʻi ha taha kuo “matala ʻe he ʻEikí hono lotó” (Ngāue 16:14).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakataautahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Ngāue 16–21

ʻE tataki au ʻe he Laumālié ʻi heʻeku feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “He ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo malanga ʻaki e Ongoongoleleí taʻe kau ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 383). ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 16–21, fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku moʻoni ai e fakamatala ʻa e Palōfitá. Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi taimi naʻe tokoniʻi ai ʻe he Laumālié ʻa Paula mo hono ngaahi hoá. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe hoko ‘i heʻenau muimui ki he Laumālié? Ko e fē nai ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa hono ueʻi koe ʻe he Laumālié ke ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí?

Ngāue 16–21

Te u lava ʻo talaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē.

ʻE ngali hoko hono fakahū ha taha ki he fale fakapōpulá koeʻuhí ko ʻene malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ko ha ʻuhinga lelei ia ke taʻofi ai ʻa e malangá. Ka kia Paula mo Sailosí, naʻe hoko ia ko ha faingamālie ke na fakaului ai ha tokotaha tauhi pilīsone (vakai Ngāue 16:16–34). Fekumi ʻi he Ngāue 16–21 ki ha ngaahi sīpinga kehe ʻo e loto-fiemālie ʻa Paula ke ne vahevahe ʻene fakamoʻoní mo e tokotaha kotoa pē. ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ne fuʻu loto-toʻa mo taʻemanavahē aí? Ko e hā ʻokú ke ako mei he sīpinga ʻa Paulá?

ʻOku lahi fau ʻa e ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻi he Ngāue 16–21. ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi vahe ko ʻení, kumi e niʻihi ʻoku ʻaonga taha kiate koé.

Vakai foki ʻa Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI ho Lotó,” Liahona, Mē 2019, 15–18.

ʻĪmisi
ko ha pēpē ʻoku fua

Ko ha fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá.

Ngāue 17:16–34

“Ko e hako ʻo e ʻOtuá ʻa kitautolu.”

ʻI ʻAtenisí, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Paula ha kakai naʻe kehekehe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e tui fakalotú. Naʻa nau feinga maʻu pē ke “fakafanongo ki ha meʻa foʻou,” pea naʻe matuʻaki foʻou kiate kinautolu ʻa e pōpoaki naʻe maʻu ʻe Paulá (vakai Ngāue 17:19–21). Naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua tokolahi, ʻo kau ai ha taha naʻa nau ui ko e “ʻOtua ʻoku ʻikai ʻiloa” (Ngāue 17:23), ka naʻa nau tui ko e ʻotuá ko e ngaahi mālohi pe ivi ia, kae ʻikai ko ha tokotaha, pea ʻoku ʻikai ko ʻetau Tamaí. Fakalaulauloto ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Paula ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ke hoko ko ha “hako ʻo e ʻOtuá”? (Ngāue 17:29). ʻI hoʻo fakakaukaú, ʻoku kehekehe fēfē nai ʻa e hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá mei he hoko ko ha taha pē ʻo ʻEne ngaahi fakatupú? ʻOku tākiekina fēfē ʻe he mahino ki he moʻoni ko ʻení ʻa e anga hoʻo vakai kiate koe mo e niʻihi kehé?

Kapau naʻá ke ʻi he tafaʻaki ʻo Paulá lolotonga ʻene fakamoʻoní, ko e hā ha meʻa naʻá ke mei fakahā ki he kakai Kalisi ʻo e kuonga muʻá fekauʻaki mo ʻetau Tamai Hēvaní? ʻOkú ke ʻiloʻi nai ha taha ʻe ʻaonga ke fanongo ki hoʻo fakamoʻoní?

Vakai foki Loma 8:16; 1 Sione 5:2.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Ngāue 16–21.Ke fakaloloto e mahino homou fāmilí ki he Ngāue 16–21, te mou lava ʻo ako ʻa e mape ʻi he fakaʻosinga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, ʻo kumi ʻa e ngaahi kolo naʻe malangaʻi ai ʻe Paula ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku tau maʻu he ʻahó ni ke tokoni ki hono ʻomi e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē?

Ke ueʻi homou fāmilí ke nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí, te ke lava ʻo huluʻi ha foʻi vitiō ʻe taha pe lahi ange mei he konga “Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí” ʻi he Gospel Library.

Ngāue 17:10–12; 18:24–28.Te tau lava fēfē ʻo hangē ange ko e Kāingalotu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “maʻu ʻa e folofolá mo e loto fiefia”? (Ngāue 17:11). Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau “poto lahi ʻi he ngaahi tohi [folofolá]”? (Ngāue 18:24).

Ngāue 19:1–7.ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke fealēleaʻaki homou fāmilí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá. Ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Ngāue 19:1–7, te mou lava ʻo aleaʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hano ʻaonga kapau he ʻikai ha meʻa ʻe taha, hangē ko ha telefoni toʻotoʻo ʻoku ʻikai hano maka. Pe te mou lava ʻo vahevahe ʻa e akonaki ko ʻeni mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ko ha konga pē ia ʻo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo kapau he ʻikai fakahoko ʻa e konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 109). Ko e hā ʻoku “ʻikai ʻaonga” ai ʻa e papitaisó kapau he ʻikai maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (vakai 3 Nīfai 27:19–20; Mōsese 6:59–61).

Ngāue 19:18–20.ʻI hoʻo lau ʻa e Ngāue 19:18–20, fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi koloa naʻe loto fiemālie ʻa e kakaí ke tukuange kae lava ke nau tali ʻa e ongoongoleleí (vakai veesi 19). ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi koloa pe ʻekitivitī fakamāmani ʻoku fie maʻu ke tau tukuange kae lava ke tau maʻu ha ngaahi tāpuaki fakalangi?

Ngāue 20:32–35.Ko e fē nai ha taimi kuo aʻusia ai ʻe homou fāmilí ʻa e akonaki ʻa Kalaisi “ʻoku monūʻia lahi hake ʻa e foaki atú, ʻi he maʻu ʻa e foaki maí”? (Ngāue 20:35). ʻOku ʻi ai nai ha taha ʻe ala ʻaonga ki ai ʻa e ngāue tokoní, taimi, pe ngaahi meʻaʻofa ʻe lava ke foaki ʻe homou fāmilí? Mou aleaʻi fakafāmili ha ngaahi fakakaukau pea palani ke tokoniʻi ha taha. Ko e hā e ongo ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé? Ko e hā ʻoku mōnuʻia lahi hake ai ʻa e foaki atú ʻi he maʻu ʻa e foaki maí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 2–3.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Lekooti e ngaahi ongó. “ʻI he taimi ʻokú ke lekooti ai ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻokú ke fakahā ai ki he ʻEikí ʻokú ke mahuʻingaʻia Heʻene fakahinohinó, pea te Ne tāpuekina koe ʻaki ha fakahā ʻoku lahi angé” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 12; vakai foki ki he peesi 30).

ʻĪmisi
mape ʻo e ngaahi fononga fakafaifekau ʻa Paulá

Ko e ngaahi fononga fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá.

Paaki