Fuakava Foʻoú 2023
24–30 Siulai. Ngāue 16–21: “Kuo Ui ʻe he ʻEikí ke Mau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí”


“24–30 Siulai. Ngāue 16–21: ‘Kuo Ui ʻe he ʻEikí ke Mau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Foʻoú 2023 (2022)

“24–30 Siulai. Ngāue 16–21,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2023

ʻĪmisi
Ko Paula ʻoku malanga ʻi ha tafungofunga

24–30 Siulai

Ngāue 16–21

“Kuo Ui ʻe he ʻEikí ke Mau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí”

Hili hono lau ʻa e Ngāue 16–21, muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié pea fakakaukau ki ha ngaahi fakakaukau ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení lolotonga hoʻo teuteu ke akoʻí. Vakai ki he “Ko Hono Feau e Ngaahi Fiemaʻu ʻa e Fānau Iiki Angé” ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ki ha tokoni lahi ange.

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau talaatu ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻa Paula ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Te nau lava foki ʻo talanoa fekauʻaki mo ha kau faifekau kehe ʻoku nau ʻiloʻi pe ko ʻenau ngaahi aʻusia pē ʻanautolu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo ha taha kehé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Iiki Angé

Ngāue 16:25–34

ʻOku akoʻi ʻe he kau faifekaú ki he kakaí fekauʻaki mo Sīsū.

ʻOku ʻiloʻi nai ʻe he fānau ʻokú ke akoʻí ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he kau faifekaú? Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e fānaú ke mahino kiate kinautolu te nau lava ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tokoniʻi e fānaú ke nau fakatātaaʻi e Ngāue 16:25–34 lolotonga hoʻo fakamatalaʻi fakanounou e talanoa ʻo hono vahevahe ʻe Paula mo Sailosi e ongoongoleleí ʻi he fale fakapōpulá (vakai foki, “Vahe 61: Ko Paula mo Sailosi ʻi he Fale Fakapōpulá,” ʻi he Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 158–60, pe vitiō fekauʻaki mo iá ʻi he ChurchofJesusChrist.org). Fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi foki ʻe he kau faifekau ʻi he kuonga ní, fekauʻaki mo Sīsū pea mo tokoniʻi kinautolu ke nau mateuteu ke papitaiso.

  • Faʻu ha ʻū pine hingoa fakafaifekau maʻá e fānaú ke nau tui, pea tokoni ke hiki honau ngaahi hingoá ʻi he ʻū piné. Akoʻi ki he fānaú ha ngaahi fakamatala faingofua ʻo e tokāteliné ke nau lava ʻo vahevahe mo e niʻihi kehé, hangē ko e “Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá,” “ʻOku folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha palōfita moʻui,” pe “Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí.” Fakamanatu ki he fānaú, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau maʻu ha pine hingoa fakafaifekau ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Ngāue 17:10–12

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he folofolá ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Neongo ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e fānau ʻokú ke akoʻí ʻoku teʻeki ke nau lava ʻo laukonga, ka te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulaki ha manako ki he folofolá pea vakai ki he anga ʻo ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tokoniʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne lau e kupuʻi lea “Naʻa nau … kumi ʻi he ngaahi tohí ʻi he ʻaho kotoa pē” (Ngāue 17:11). Fakaafeʻi e fānaú ke nau tuhu ki he ngaahi ʻaho takitaha ʻo e uiké ʻi ha tohi māhina, lolotonga hoʻomou toutou lea ʻaki e kupuʻi leá ni. Hivaʻi fakataha ha foʻi hiva ʻoku ak oʻi fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo hono lau ʻo e folofolá, hangē ko e “Fekumi, Fifili pea mo Lotu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66).

  • Ke akoʻi ki he fānaú ʻoku fakamoʻoni ʻa e folofolá ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, tokoniʻi ke nau vakai ki ha vahe ʻi he folofolá, hangē ko e Ngāue 17 pe 18, pea kumi e ngaahi foʻi lea hangē ko e ʻOtua, ʻEiki, pe Sīsū. (Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi foʻi lea ko ʻení kimuʻa ke faingofua ange hono maʻu ʻe he fānaú.) ʻI he taimi kotoa pē ʻoku maʻu ai ʻe he fānaú ha taha ʻo e ngaahi foʻi lea ko ʻení, fakaafeʻi ke nau vahevahe ha meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Ngāue 17:22–31

Ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá.

ʻI he ʻAleopeikó, naʻe akoʻi ʻe Paula ha ngaahi moʻoni faingofua fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá, kau ai e ngaahi moʻoni ko ʻEne fānau ʻa kitautolu pea ʻoku ʻikai ke Ne “mamaʻo ia mo kitautolu takitaha kotoa pē” (Ngāue 17:27). Te ke tokoniʻi fēfē e fānaú ke nau ongoʻi ofi ki heʻenau Tamai Hēvaní?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Tokoniʻi e fānaú ke nau toutou lea ʻaki e kupuʻi lea “Ko e hako ʻo e ʻOtuá ʻa kitautolu” (Ngāue 17:29), pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e hakó ki he fānau. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he fānaú takitaha, ko e foha pe ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá. Fakaafeʻi ke nau vahevahe e anga ʻo ʻenau ongo fekauʻaki mo ʻenau Tamai Hēvaní.

  • Fakaʻaliʻali ha ʻū fakatātā ʻo ha fānau mo honau ngaahi fāmilí (kapau ʻe lava, fakakau ai ha ʻū laʻitā ʻo e fānau ʻi ho kalasí). Kole ki he fānaú ke nau tuhu ki he ngaahi mātuʻa ʻi he taá. Fakamatalaʻi ange ko e fānau kitautolu ʻo ʻetau ngaahi faʻeé mo e tamaí, pea ko kitautolu kotoa ko e fānau fakalaumālie ʻo ʻetau ongomātuʻa fakalangí.

  • Hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní, hangē ko e “ʻOku Moʻui ʻEku Tamaí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 8). ʻI he tokoni ʻa e fānaú, hiki ha ngaahi lea pe tā ha ʻū fakatātā ʻi he palakipoé ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi e ngaahi meʻa ʻoku tau ako mei he hivá fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní.

  • Lau ki he fānaú ʻa e ngaahi lea ko ʻeni mei he Ngāue 17:27: “ʻOku ʻikai mamaʻo Ia mo kitautolu taki taha kotoa pē.” Talanoa fekauʻaki mo e ngaahi taimi naʻa ke ongoʻi ofi ai ki he Tamai Hēvaní, pea fakaafeʻi e fānaú ke nau fai e meʻa tatau.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne puke ha kiʻi taʻahine

Ko e tokotaha kotoa pē ko e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné: Fānau Lalahi Angé

Ngāue 16:14–15, 25–34; 18:7–8, 24–28

Te u lava ʻo hoko ko ha faifekau he taimí ni.

Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e fānaú ke nau hoko ʻo hangē ko Paulá pea vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi e fānaú ke nau lau e Ngāue 16:14–15, 25–34; 18:7–8, 24–28 pea faʻu ha lisi ʻo e kakai naʻe vahevahe ki ai ʻe Paula mo ʻApolosi e ongoongoleleí. Hili iá pea fakaafeʻi ke nau faʻu ha lisi ʻo e kakai te nau lava ʻo vahevahe ki ai e ongoongoleleí. Tuku ki he fānaú ke nau fakatātaaʻi e founga te nau lava ʻo talanoa ai ki he kakai ko ʻení fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí pe fakaafeʻi kinautolu ki he lotú. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e fānaú ke nau hiki ʻenau fakamoʻoni ki ha moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke vahevahe ki he kakaí ni.

  • Fakaafeʻi ha kau faifekau taimi kakato lolotonga, kau ʻosi ngāue fakafaifekau, pe kau faifekau fakauooti ke ʻaʻahi mai ki he kalasí ʻo talanoa ki heʻenau ngaahi aʻusia ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Poupouʻi e fānaú ke nau fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e founga te nau lava ai ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Ngāue 17:2–4, 10–12; 18:28

ʻOku fakamoʻoni ʻa e ngaahi folofolá kia Sīsū Kalaisi.

ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfita kotoa pē kia Sīsū Kalaisi. Te ke lava fēfē ʻo akoʻi e fānaú ke nau kumi Ia ʻi he folofolá, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ʻasi ai Hono hingoá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻAi e fānaú ke nau lau e Ngāue 17:2–4, 10–12; 18:28, pea fakaafeʻi ke nau fekumi pe ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai e ngaahi potufolofolá ni. Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻá ne tokoniʻi e kakaí ke nau tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? Fakaafeʻi e fānaú ke vahevahe ʻenau ngaahi talanoa manako fekauʻaki mo Sīsū kuo nau ako mei he folofolá.

  • Hiki ha ngaahi potufolofola ʻi ha laʻipepa, ʻokú ne akoʻi mai fekauʻaki mo e Fakamoʻuí (te ke lava ʻo maʻu e niʻihi ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Sīsū Kalaisi,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Fufū takai ʻa e ʻū laʻipepá ʻi he lokí pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau kumi ia. Tokoniʻi e fānaú ke nau kumi e ngaahi potufolofola ʻoku nau maʻú, pea kole ange ke nau fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he potufolofolá fekauʻaki mo Sīsuú.

Ngāue 17:22–31

Ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá.

Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e fānaú ke nau manatuʻi ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha foʻi maka, pea fakamatalaʻi ange ko e kuonga ʻo Paulá naʻe lotu ai e kakaí ki he ngaahi ʻotua naʻe ngaohi mei he maká mo ha ʻū naunau kehe. Kole ki he fānaú ke nau lau e Ngāue 17:27–29. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻOtuá? Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e hakó ki he fānau. Fehuʻi ki he fānaú pe ʻoku fēfē ʻenau ongo ʻi hono ʻiloʻi ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá.

  • Kole ki he fānaú ke nau lau e Ngāue 17:27. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau hiki pe tā ha ʻū fakatātā ʻo e ngaahi founga te nau lava ai ʻo “tautaufā” pe ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá. Ko e fē nai ha taimi kuo nau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke Ne “mamaʻo [meiate kinautolu]”?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akó

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Poupouʻi e fānaú ke nau kumi ha potufolofola ʻi he uiké ni ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi (ʻe lava ke fai ʻeni lolotonga ʻenau ako folofola fakataautaha pe fakafāmilí). ʻI he uike kahaʻú, fakaafeʻi ke nau vahevahe e meʻa ne nau maʻú.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tokoniʻi e fānaú ke nau hoko ko ha kau ako lelei ange. Ko hoʻo taumuʻa ʻi hono akoʻi ʻo e fānaú, ʻoku ʻikai ko hono akoʻi pē ʻo e moʻoní kiate kinautolu. ʻOku totonu foki ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulaki ʻenau hoko ko ha kau fekumi ʻiate kinautolu pē ki he moʻoní. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo palani ha ngaahi ʻekitivitī hangē ko ia ʻoku fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, ke lava ʻo tokoni kiate kinautolu ke nau ʻiloʻi maʻanautolu pē ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he talanoá, kae ʻikai ko hono talanoa ange pē ki he fānaú ʻa e talanoa ʻo e malanga ʻa Paula ʻi he ʻAlepeikó.

Paaki