Faufa’a ’Āpī 2023
25–31 nō Tītema. Apokalupo 15–22 : « ’O tē riro iāna te rē ra, nōna te mau mea ato’a ra »


« 25–31 nō Tītema. Apokalupo 15–22 : ‘’O tē riro iāna te rē ra, nōna te mau mea ato’a ra’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a ’Āpī 2023 (2022)

« 25–31 nō Tītema. Apokalupo 15–22 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2023

Hōho’a
Iesu Mesia e fāri’i ra i te taʼata i tōna tae-piti-raʼa mai

The City Eternal [Te ’oire mure ’ore], nā Keith Larson

25–31 nō Tītema

Apokalupo 15–22

« ’O tē riro iāna te rē ra, nōna te mau mea ato’a ra »

I te tahi taime, te ārai’ē’a rahi roa a’e nō te fa’arahi i tō tātou ’ite ’o tō tātou iho ïa mana’o ē, ’aita e faufa’a ’ia ha’api’i rahi atu ā—’ua ’ite a’ena tātou. ’A tai’o ai ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a, ’a vai ara i te mau hi’ora’a ’āpī tā te Fatu e hina’aro e hōro’a mai ia ’outou.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

E ha’amana’o paha ’outou ē, e ha’amata te buka Apokalupo ma teie parau a te Fa’aora ē ’o ’oia « te mātāmeha’i ’e te fa’ahope’a » (Apokalupo 1:8). ’E ’ua tano maita’i, tē fa’aoti ato’a nei ho’i ma teie parau tū’ati roa : « ’O vau […] te mātāmua ’e te fa’ahope’a » (Apokalupo 22:13). E aha te aura’a nō te reira ? Te mātāmua ’e te hope’a nō te aha ? Tē parau pāpū nei te buka Apokalupo ’e ma te pūai ē, ’o Iesu Mesia te mātāmua ’e te fa’ahope’a nō te mau mea ato’a—nō te ha’utira’a ta’ata ora rahi a te ta’ata nei, tōna vaira’a ’e tōna fa’aorara’a. ’O ’oia « mai te mātāmua mai ā o teie nei ao […] te ’Ārenio i taparahihia ra (Apokalupo 13:8). ’E ’o ’oia te Ari’i o te mau ari’i tei hōpoi mai i te fa’ahope’a i te ’ohipa ’ino ’e te ’oto ’e te pohe ato’a ho’i ma te ’ōmua i « te ra’i ’āpī ’e te fenua ’āpī » (Apokalupo 21:1).

Terā rā, hou teie ra’i ’āpī ’e teie fenua ’āpī e tae mai ai, e mea rahi roa te mau mea e upo’oti’a atu : te mau ’ati rahi, te mau tama’i, te ’ohipa ’ino tē parare noa atu ra—e mau mea ana’e tā te Apokalupo e hōhora māramarama nei. Tei ia tātou ato’a nei rā Iesu Mesia i roto i teie tuha’a. ’O ’oia te « feti’a po’ipo’i ’ana’ana ra » e ’ana’ana nei i roto i te reva pōiri mai te hō’ē parau fafau ē, tē fātata mai ra te ’ā’ahiata (Apokalupo 22:16). ’E tē fātata mau nei. Tē haere mai ra ’oia. Mai tāna e ani nei ia tātou ē, « E haere mai ’outou iā’u nei » (Mataio 11:28), tē haere ato’a mai ra ’oia ia tātou nei. Tē nā ’ō ra ’oia : « E tae vave mau atu ā vau ». ’E ma te tīa’ira’a ’e te fa’aro’o tei tāmāhia i roto i te auahi o te mau ’ati nō te mau mahana hope’a nei, tē pāhono nei tātou ē, « ’Oia ïa, ’a haere mai, e te Fatu, e Iesu ē » (Apokalupo 22:20).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō tā’u iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Apokalupo 16–18 ; 21–22

Tē ani nei te Fatu iā’u ’ia horo ’ē ia Babulonia ’e ’ia fāri’i i « te ’oire mo’a. »

I muri a’e i tōna ’itera’a i te ha’amoura’a ’e te mau ’ati nō te mau mahana hope’a nei, i ’ite Ioane i te mahana a muri a’e ’o tē nehenehe e ha’apotohia i roto i te fa’ahitira’a a te Fatu « Inaha, tē fa’a’āpī nei au i te mau mea ato’a nei (Apokalupo 21:5). Hō’ē rāve’a nō te māramarama i te aura’a nō te reira, ’o te fa’aaura’a ïa te fa’ahitira’a a Ioane nō Babulonia, te tāpa’o nō te huru o teie nei ao ’e nō te ’ohipa ’ino (hi’o Apokalupo 16–18), i tāna fa’ahitira’a nō Ierusalema ’āpī, te tāpa’o nō te hanahana tiretiera i mua i te aro o te Atua (hi’o Apokalupo 21–22). E tauturu te tāpura i raro nei ia ’oe :

Babulonia

Ierusalema ’āpī

Babulonia

Apokalupo 16:3–6

Ierusalema ’āpī

Apokalupo 21:6 ; 22:1–2, 17

Babulonia

Apokalupo16:10 ; 18:23

Ierusalema ’āpī

Apokalupo 21:23–24 ; 22:5

Babulonia

Apokalupo 17:1–5

Ierusalema ’āpī

Apokalupo 21:2

Babulonia

Apokalupo 18:11, 15

Ierusalema ’āpī

Apokalupo 21:4

Babulonia

Apokalupo 18:12–14

Ierusalema ’āpī

Apokalupo 21:18–21 ; 22:1–2

E aha te tahi atu ā ta’a-’ē-ra’a tā ’oe e ’ite ra ?

E nehenehe ato’a e feruri e aha te aura’a nō ’oe te parau « haere ’ē mai […] i rāpae » ia Babulonia (Apokalupo 18:4). E aha te mea tā ’oe e ’ite ra i roto i te Apokalupo 21–22 ’o tē fa’auru nei ia ’oe ’ia nā reira ato’a mai ?

Hōho’a
Iesu ’e te mau ta’ata i roto i te māramarama i tōna rima ’atau ’e te mau ta’ata i roto i te pōiri i tōna pae ’aui

The Last Judgement [Te ha’avāra’a hope’a], nā John Scott

Apokalupo 20:12–15 ; 21:1–4

E ha’avāhia te tā’āto’ara’a o te mau tamari’i a te Atua mai te au i te buka ora ra.

’Āhani e ani mai te tahi ta’ata pāpa’i nāna e pāpa’i i te hō’ē buka nō ni’a i tō ’oe orara’a. E aha ïa te mau tuha’a ’e te mau ’ohipa tā ’oe e tu’u atu i roto ? ’E mai te peu ē, ’ua ’ite ato’a ’oe ē, e pāpa’ihia tā ’oe mau ’ohipa nō ananahi, e aha ïa te ’ohipa ta’a ’ē tā ’oe e rave i roto i tō ’oe orara’a ? ’A feruri i te reira ’a tai’o ai i te Apokalupo 20:12–15. E aha tā ’oe e tīa’i ra e pāpa’ihia nō ni’a ia ’oe i roto i te buka ora ra ? E nāhea ’oe ’ia fa’ata’a i te ’ohipa a te Fa’aora i roto i tō ’oe buka ora ? I tō ’oe mana’o, e aha te vāhi ta’a ’ē nō te pi’ira’ahia te reira « te buka ora a te ’Ārenio » ? (Apokalupo 21:27).

Mai te mea e mea huru au ’ore nō ’oe te ferurira’a e ti’a i mua i te Atua ’ia ha’avāhia, e nehenehe e tai’o i te Apokalupo 21:1–4. Nō ni’a i teie mau ’īrava, ’ua parau Elder Dieter F. Uchtdorf :

« E riro terā mahana ha’avāra’a ’ei mahana aroha ’e te here—e mahana e fa’aorahia te ’ā’au māuiui, e monohia te roimata nō te māuiui i te roimata nō te māuruuru, e fa’atītī’aifarohia te mau mea ato’a. ’Oia, e tae mai te ’oto rahi nō te mau hara. ’Oia, e tae mai te mihimihi ’e pēnei a’e te ahoaho nō tā tātou mau hape, tō tātou ma’ama’ara’a ’e tā tātou onoonora’a, tei fa’a’ere ia tātou i te mau rāve’a nō te ananahi rahi atu ā.

« Tē vai nei rā tō’u ti’aturira’a ē, e’ita tātou e fāri’i noa i te ha’avāra’a a te Atua ; e māere ato’a rā tātou ’e e putapū roa ho’i i tōna maita’i rahi, tōna aroha, tōna ’ā’au hōro’a ’e tōna here ia tātou, tāna mau tamari’i » (« ’Auē te rahi o te rāve’a a tō tātou Atua ! », Liahona, Nov. 2016, 21).

E aha te huru o tā ’oe hi’ora’a i te Ha’avāra’a hope’a i teie mau parau mau ? E aha tā teie mau parau mau e fa’auru nei ia ’oe ’ia taui i roto i tō ’oe orara’a ?

Hi’o ato’a Arata’i nō te mau pāpa’ira’a mo’a, « Buka nō te ora. »

Apokalupo 22:18–19

Tē parau ra ānei teie mau ’īrava ē, e’ita e nehenehe te tahi atu pāpa’ira’a mo’a ta’a ’ē i te Bibilia ?

’Ua fa’ahiti te tahi ta’ata i te Apokalupo 22:18–19 ’ei tumu nō tō rātou pāto’ira’a i te Buka a Moromona ’e te tahi atu mau pāpa’ira’a mo’a a te feiā mo’a. E ’itehia te hō’ē pāhonora’a i teie parau pāto’ira’a i roto i te a’ora’a a Elder Jeffrey R. Holland « Tā’u mau parau … e ’ore ho’i ïa e hope » (Liahona, Mē 2008, 91–94).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ’utuāfare ’e te pō ’utuāfare

Apokalupo 15:2–4.’A paraparau ai te ’utuāfare nō ni’a i teie mau ’īrava, ’o tē fa’ahiti nei i te parau nō « te hīmene a Mose » ’e « te hīmene a te ’Ārenio », e nehenehe ’outou e tai’o i te hīmene a Mose i roto i te Exodo 15:1–19, nā reira ato’a te tahi atu mau hīmene tei fa’ahitihia i roto i te mau pāpa’ira’a mo’a, mai Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 84:98–102. Nō te aha te feiā « i riro ia rātou te rē i taua terio ra » (Apokalupo 15:2) e hina’aro ai e hīmene i te mau hīmene mai teie ? E nehenehe paha ïa te ’utuāfare e hīmene i te hō’ē hīmene purera’a ’aore rā te tahi hīmene nā te tamari’i, hō’ē hīmene ’āruera’a.

Apokalupo 19:7–9.E nehenehe paha ïa e hi’o i te tahi mau hōho’a fa’aipoipora’a i roto i tō ’outou ’ā’amu ’utuāfare, ’aore rā e nehenehe e paraparau i te hō’ē mahana ’ua haere te ’utuāfare i te hō’ē ’ōro’a fa’aipoipora’a. Nō te aha e fa’aaura’a maita’i te fa’aipoipora’a nō te fafaura’a a te Fatu i roto iāna ’e tāna ’Ēkālesia ? (Hi’o ato’a Mataio 22:1–14.)

Apokalupo 20:2–3.E nāhea te 1 Nephi 22:26 i te tauturu ia tātou ’ia hāro’aro’a e aha te aura’a nō Sātane ’ia « ru’uru’u[hia] » ?

Apokalupo 22:1–4.E aha ra ïa te aura’a nō te parau « ’ei ni’a iho [te i’oa o te Fa’aora i tō tātou] rae » ? (Apokalupo 22:4 ; hi’o ato’a Exodo 28:36–38 ; Mosia 5:7–9 ; Alama 5:14 ; Moroni 4:3 ; Te Ha’api’ira’a Tumu ’e te mau Fafaura’a 109:22 ; David A. Bednar, « Mau ma te tura te hō’ē i’oa ’e te ti’ara’a », Liahona, Mē 2009, 97–100).

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, ’a hi’o te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Hīmene tei mana’ohia : « Quand Jésus reviendra », Chant pour les enfants, 46–47.

Ha’amaita’i i tā tātou ha’api’ira’a

’A hi’o ē e oti te mau anira’a ’ia rave i te ravehia. « ’Ia hi’o ’outou ē e oti roa te mau anira’a ’ia ’ohipa, tē fa’a’ite ra ïa ’outou i [te mau melo o te ’utuāfare] ē tē ha’apa’o nei ’outou ia rātou ma te fa’a’ite ato’a e nāhea te ’evanelia i te ha’amaita’i i tō rātou orara’a. Tē fa’afāna’o ato’a nei ’outou ia rātou i te rāve’a nō te fa’a’ite mai i te ’ohipa i tupu nō rātou » (Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora35).

Hōho’a
’O Iesu Mesia i ni’a i te hō’ē pua’ahoro fenua e pou mai ra nā ni’a mai i te ra’i i tōna tae-piti-ra’a mai

Te Mesia ’ahuhia i te ’ahu ’ute’ute e pārahi ra i ni’a i te hō’ē pua’ahoro fenua ’uo’uo.

Nene’i