Kallim̧ur M̧okta 2022
Ļōmņak ko n̄an Keememeji: Riiti Kallim̧ur M̧okta


“Ļōmņak ko n̄an Keememeji: Riiti Kallim̧ur M̧okta,” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: Kallim̧ur M̧okta 2022 (2021)

“Ļōmņak ko n̄an Keememeji: Riiti Kallim̧ur M̧okta,” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: 2022

Pija
pija ej bōk ļōmņak ko

Ļōmņak ko n̄an Keememeji

Riiti Kallim̧ur M̧okta

Pukot Meļeļe eo Am̧ Make

N̄e kwoj ļōmņake iien ko am̧ rem̧m̧an n̄an ekkatak Kallim̧ur M̧okta ilo iiō in, ewi wāween am̧ en̄jake? Kijoroor? Jab alikkar? Mijak? Aolep en̄jake kein jemeļeļe kaki. Kallim̧ur M̧okta ej juon iaan kakkobaba in jeje ko eto tata aer pād ilo laļ in, im emaron̄ kōm̧m̧an bwe en jim̧or kaitoktok limo im kakūm̧kūm̧. Jeje kein rej itok jān manit eo etto me ilo lale ej itok jān likin im jet iien jeruwamājet kaki ak barāinwōt jejjab lukkuun jeļā kake. Im aaet ilo jeje kein jej lo armej ro rej jelm̧ae en̄jake ko me jejeļā kaki, im jej kile unin tōl ko an gospel eo me ej kam̧ool kwojarjar eo an Jisōs Kraist im gospel eo An.

Aaet, armej ro āinwōt Ebream, Serai, Hannah, im Daniel rekar mour mour rōt kein, ilo jet wāween, rekar lukkuun oktak jān mour kein ad. Ak rekar barāinwōt en̄jake lan̄lōn̄ an baam̧le im jab errā ikōtaan baam̧le eo, iien tōmak im iien ko rejjab alikkar, im tōprak ak likjab—āinwōt kōj aolep. Men eo eļaptata an aorōk, rekar kōjerbal tōmak eo aer, ukweļo̧k, kōm̧m̧ani bujen ko, en̄jake ko aer ilo jetōb, im rejjab ebweer ilo kijejeto ko aer n̄an pokake Anij.

Eļan̄n̄e kwoj baj ļōmņak n̄e kwe im baam̧le eo am̧ remaron̄ kappukot meļeļe eo aer make ilo Kallim̧ur M̧okta ilo iiō in, keememej bwe baam̧le eo an Liai im Saraia rekar kōm̧m̧ane. Nipai ekar kwaļo̧k bwebwenato ko kōn Moses im katakin ko jān bok in Aiseia ke brother ro an rekar aikuj kapilōk ak kipel ak ļōmņak. Ke Nipai ekar ba, “Aō ej lan̄lōn̄ ilo jeje ko rekwojarjar” (2 Nipai 4:15), ekar kōnono kōn jeje ko rekwojarjar me rej kiiō m̧ōttanļo̧k Kallim̧ur M̧okta.

Kappukot Rilo̧mo̧o̧r

Eļan̄n̄e kwoj baj ļōmņak n̄e kwe im baam̧le eo am̧ remaron̄ epaake Jisōs Kraist ilo ami ekkatak Kallim̧ur M̧okta, keememej bwe Rilo̧mo̧o̧r Make ej karuwaineneik kōj n̄an kōm̧m̧an āindein. Ke ekar ba n̄an ritōl ro an riJu ro, “Jeje ko … rej kōnnaan kōn Eō” (Jon 5:39), Ekar kōnono kōn jeje ko jej ņa etan Kallim̧ur M̧okta. N̄an kappukot Rilo̧mo̧o̧r ilo ta eo kwoj riiti, kwomaron̄ aikuj kejōkļo̧kjeņ ilo kijenmej im kappukot tōl an jetōb. Jet iien ān̄inn̄in E elukkuun alikkar, āinwōt ilo naan ko an Aisea “Bwe n̄an kōj e ļotak juon Ļaddik, n̄an kōj em̧ōj letok juon Nijid em̧m̧aan: … im naaj ņa etan … Irooj in Aenōm̧m̧an” (Aiseia 9:6). Ilo jikin ko jet, Rilo̧mo̧o̧r ekar kwaļo̧k eļap kōn, itok ilo kōkkaļe ko im men ko āinļo̧k wōt—n̄an waanjon̄ak, itok ilo kōmeļeļe ko ikkijeen katok menin mour (lale Livitikōs 1:3–4) ak bwebwenato in Josep ke ekar jeorļo̧k an ļōmaro nejin bōd im lo̧mo̧o̧ren er jān n̄ūta.

Eļan̄n̄e kwoj kappukot eļap tōmak ilo Rilo̧mo̧o̧r ilo am̧ ekkatak Kallim̧ur M̧okta, kwonaaj loe. Bōlen menin emaron̄ erom̧ jibadbad in ekkatak eo am̧ ilo iiō in. Jar bwe Jetōb enaaj tōl eok n̄an kappukot im mije wōt eoon ko, bwebwenato ko, im kanaan ko me renaaj kepaak eok n̄an Jisōs Kraist.

Pija
jeje ko an rikanaan ro etto

Rikanaan ro ilo Kallim̧ur M̧okta, Judith A. Mehr

Kar Kōjparoki ilo Ekwojarjar

Jab kōtmene bwe Kallim̧ur M̧okta n̄an kwaļo̧k juon dipdikin im jejjetin bwebwenato an armej. Ejjab kar kōttōpar eo an rijeje ro jinointata im rikakobaik jeje ko n̄an kajjieon̄ ejaake. Men eo rekar lukkuun ļōmņake kar n̄an katakin juon men kōn Anij—kōn karōk eo An n̄an ajri ro Nejin, kōn ta meļeļein n̄an erom̧ armej in bujen ro An, im kōn wāween n̄an kappukot lo̧mo̧o̧r n̄e jejjab mour ekkar n̄an bujen ko ad. Jet iien rej kōm̧m̧ane menin ilo aer iookļo̧k m̧akūtkūt ko ilo bwebwenato ilo aer kar meļeļe kōn er—ekoba bwebwenato ko jān mour ko an rikanaan ro rem̧m̧an. Jenesis ej juon waanjon̄ak kōn menin, āinwōt bok ko an Joshua, Ri Ekajet Ro, im 1 im 2 Kiin̄ Ro. Ak rijeje ro jet ilo Kallim̧ur M̧okta rekar jab kōņaan bwe ren bun̄bun̄ ilo bwebwenato. Ijjeļo̧kin, rekar katakin kōn jerbal in jeje āinwōt poem ko im jeje ko. Sam Ko im Jabōn Kōnnaan Ko rekkar n̄an kōllaajrak in. Innem rej naan ko raorōk an rikanaan ro, jān Aiseia n̄an Malakai, ro rej kōnono kōn naan an Anij n̄an Israel eo etto—im, kōn menin kabwilōn̄lōn̄ eo an Baibōļ, ej kōnono wōt n̄an kōj rainin.

Aolep rikanaan rein, rijeje poem, rikakobaik naan ko rekar ke jeļā ke naan ko aer naaj riit jān elōn̄ armej ro ipeļaakin laļ in taujin iiō ko tokālik? Jejjab jeļā. Ak jej bwūlōn̄ bwe lukkuuun men eo in ekar waļo̧k. Laļ ko rekar jerkak im okjak, jikin ko kar likwarkwari, kiin̄ ro rekar mour im kar mej; ak Kallim̧ur M̧okta eto an pād jān aolepāer, jān epepen n̄an epepen, jān rijeje n̄an rijeje, jān ukook n̄an ukook. Aaet jet men rekar jako ak rekar oktak jidik, im aaet menin bwilōn̄ bwe raar maron̄ pād ilo kōjparok.1

Erkein rej jejjo iaan men ko n̄an keememeji ilo am̧ riiti Kallim̧ur M̧okta ilo iiō in. Bōlen Anij ekar kōjparoki jeje in etto kein kōnke E ejeļā kōn kwe im ta eo kwoj jelm̧aeiki. Bōlen E ekar kōpooj juon enaan ilo jetōb n̄an kwe ilo naan kein, juon men me enaaj kepaake eok n̄an E im kalōk tōmak eo am̧ ilo karōk eo An im eo Nejin Ejitōnbōro. Bōlen E enaaj tōl eok n̄an juon eoon ak juon en̄jake me naaj kōjeraam̧m̧an juon eo kwojeļā kake—juon ennaan kwomaron̄ kwaļo̧k ippān juon m̧ōttam̧, juon uwaan baam̧le, ak juon Rikwojarjar. Ekanooj in lōn̄ men ko remaron̄ bōk jikier. Ejjab ke juon men ekaitoktoklimo n̄an ļōmņak kake?

Bok ko ilo Kallim̧ur M̧okta

Ilo elōn̄ kape in Kallim̧ur M̧okta an Rikūrijin ro, bok ko eoktak aer ekkarōk jān aer kar ekkarōk ke rekar jino kakobaiki er ilo juon bok. Kōn menin ke kurup in Baibōļ an Hibru bok ko rej ellaajrak ilo laajrakin—kien eo, rikanaan ro, jeje ko—eiten aolep baibōļ ko an Rikūrijin rej karōk bok kein ilo laajrak ko emān: kien(Jenesis–Duteronomi), bwebwenato (Joshua–Ester), bok in poem ko (Job–Al Eo An Solomon), im rikanaan ro (Aiseia–Malakai).

Etke laajrak kein raorōk? Kōnke ilo am̧ jeļā kain bok rōt kwoj ekkatak jāne emaron̄ jipan̄ eok meļeļe wāween n̄an ekkatak jāne.

Erkein jet iaan men ko n̄an keememeji ilo am̧ jino riiti “kien eo,” ak bok ko ļalem jinoin ilo Kallim̧ur M̧okta. Bok kein, ko kar leļo̧k n̄an Moses, bōlen kar leļo̧k n̄an elōn̄ rijeje ro im rikakobaik jeje ko ilo elōn̄ iien ko. Aaet, bok ko an Moses rej naan ko reim̧we an Anij, men̄e rej—āinwōt jabdewōt jerbal an Anij rej deblo̧ke mour in wabanban—maron̄ jelm̧ae jab wānōk ko an armej (lale Moses 1:41; Laajrak in Tōmak Ko 1:8). Naan ko an Moronai, ej kōnono kōn rekoot ko an Bok in Mormon rekwojarjar me ekar jipan̄e kakobaikier, relukkuun ļap aer jipan̄ ijin: “Eļan̄n̄e ewōr ruōer rej kōm̧m̧an bōd ņae armej; ijoke, kaje ejjab men ko an Anij” (taitōļ peij eo an Bok in Mormon). Ilo bar jet naan, juon bok in jeje ko rekwojarjar ej aikuj anemkwoj jān bōd an armej n̄an erom̧ naan an Anij.

Kakeememej

  1. Būreejtōn M. Russell Ballard ekar ba: “Ejjab kōn jidikļo̧k ak jide ke ewōr Baibōļ rainin. Kajjojo armej rej mour jim̧we kar bōk im̧we jān Jetōb n̄an rekoot jim̧or men ko rekwojarjar im naan in im̧we ko me rej ron̄ im kōnono kaki. Armej ro jet me rej wūjlepļo̧k n̄an Anij kar im̧we er n̄an kōjparok im kakkoņi rekoot ko” (“The Miracle of the Holy Bible,” Liahona, May 2007, 80).

Būriin