Feagaiga Tuai 2022
7–13 Mati. Kenese 37–41: “Sa I Ai Ieova ia Iosefa”


“7–13 Mati. Kenese 37–41: ‘Sa I Ai Ieova ia Iosefa,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“7–13 Mati. Kenese 37-41,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2022

Ata
Iosefa o Aikupito i le falepuipui

Atatusi o Iosefa o Aikupito i le falepuipui, na saunia e Jeff Ward

7–13 Mati

Kenese 37–41

“Sa I Ai Ieova ia Iosefa”

A o e faitau i le Kenese 37–41, tatalo ina ia fesoasoani le Agaga Paia ia e iloa pe faapefea ona faatatau ia fuaitau faaleagaga i lou olaga. Tusifaamaumau soo se malamalamaaga loloto e te maua.

Faamaumau Ou Lagona Uunai

E i ai taimi e tutupu ai mea leaga i tagata lelei. E aoao manino mai e le olaga lena lesona ia i tatou, ma e faapena foi i le olaga o Iosefa, le atalii o Iakopo. O ia o le suli moni i le feagaiga na osia e le Atua ma ona tamā, ae na itagia o ia e ona uso ma sa faatauina atu e fai ma pologa. Sa musu o ia e fetuutuunai lona faamaoni ina ua alu atu i ai le avā a Potifara, ma o lea na lafoina ai o ia i le falepuipui. Na foliga mai o le tele o lona faamaoni, o le tele foi lena o mea faigata na fetaia’i ma ia. Ae peitai, o nei faalavefau uma, sa le o se faailoga o se le malie o le Atua. O le mea moni, i mea uma lava, “sa i ai Ieova ia te ia” (Kenese 39:3). O le olaga o Iosefa o se faaaliga lea o lenei upumoni taua: o le a le tuulafoaia lava i tatou e le Atua. Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, “O le mulimuli i le Faaola o le a le aveesea uma ai ou tofotofoga. “Peitai, o le a aveesea ai papupuni i le va o oe ma le fesoasoaniga e finagalo lou Tama Faalelagi e avatu ia te oe. O le a faatasi le Atua ma oe” (“O se Faananau mo le Aiga,” Liahona, Nov. 2017, 22).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Kenese 37:1–28; 39; 41:9–45

“Sa i ai Ieova ia Iosefa” i ona puapuaga.

Na tele taimi, na foliga mai ai na lafoaia ai e le manuia ia Iosefa, ae sa lei tuulafoaia lava e le Alii. A o e faitau i le tala ia Iosefa, mafaufau loloto i fesili e pei o nei: O le a se mea na fai e Iosefa ina ia latalata ai pea i le Alii i taimi o ona tofotofoga? Sa faapefea ona “i ai [le Alii] ia ia”? (Kenese 39:2–3, 21, 23).

E mafai foi ona e fesili i ni fesili faapena e faatatau i lou lava olaga. O a ni faamaoniga ua e vaaia e lei tuulafoaia ai oe e le Alii i taimi o ou tofotofoga? Mafaufau pe faapefea ona e faasoa atu ou aafiaga i tagata o lou aiga ma augatupulaga i le lumanai (tagai i le 1 Nifae 5:14). O le a se mea e mafai ona e faia i le taimi nei e te saunia ai ia tumau lou faamaoni pe a e feagai ma ni tofotofoga i le lumanai?

Tagai foi i le Ioane 14:18; Roma 8:28; Alema 36:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–8; D. Todd Christofferson, “O le Olioli o le Au Paia,” Liahona, Nov. 2019, 15–18.

Kenese 37:5–11; 40; 41:1–38

Afai ou te faamaoni, o le a taiala ma musuia a’u e le Alii.

Na aoao mai Elder David A. Bednar, “E tauave mai faaaliga i ni auala eseese, e aofia ai mo se faataitaiga, miti, vaaiga, talanoaga ma avefeau faalelagi, ma musumusuga” (“O le Agaga o Faaaliga,” Liahona, Me 2011, 88). Na faaaoga e le Alii miti e faaali atu ai upumoni ia Iosefa, le tautu uaina ma le fai meaai a Farao, ma Farao. Na faaali foi e le Alii ia Iosefa le auala e faaliliu ai ia miti. O le a se mea ua mafai ona e aoaoina mai le Kenese 37:5–11; 40:5–8; 41:14–25, 37–38 e uiga i le mauaina ma le malamalama i faaaliga mai le Alii? Mo se faataitaiga, o le a se mea na e aoao mai i le faataitaiga a Iosefa pe a foliga mai e faigata ona malamalama i faaaliga? (tagai i le Kenese 40:8; 41:16).

Ata
faaliliuina e Iosefa o miti i totonu o le falepuipui

Iosefa o loo Faamatalaina Miti a le Tautu Uaina ma le Fai Meaai, saunia e François Gérard

Mafaufau loloto pe o faapefea ona faaali mai e le Alii ia Lona finagalo ia te oe. O le a lau mea o loo fai e te galue ai i faaaliga ua tuuina mai e le Alii ia te oe? O faapefea ona e sailia se taiala faaopoopo ma ia te Ia?

Tagai foi i le Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 93–96; Michelle Craig, “Gafatia Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2019, 19–21.

Kenese 38; 39:7–20

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e mafai ona ou sola ese mai faaosoosoga.

Afai e faaosoosoina oe, e mafai e le faataitaiga a Iosefa ona avatu ia te oe se faamalosiauga ma le malosi. Ao e faitau i lana aafiaga i le Kenese 39, maitau mea na fai e Iosefa e tetee atu ai i faaosoosoga. Mo se faataitaiga:

  • Na Ia “le mafai” [ona taliaina] faatosinaga a le avā a Potifara (fuaiupu 8).

  • Na ia iloa o le agasala o le a le fiafia ai le Atua ma isi (fuaiupu 8–9).

  • Sa ia “le faalogo” i faaosoosoga, e ui lava ina sa faaauau pea “i lea aso ma lea aso” (fuaiupu 10).

  • Sa ia “tuu lona ofu … ua sola, ua alu i fafo” (fuaiupu 12).

I le manatua ai o le faataitaiga a Iosefa, mafaufau e fai se fuafuaga mo le aloese ma le tetee atu i faaosoosoga. Mo se faataitaiga, e mafai ona e mafaufau i se faaosoosoga o loo feagai ma oe, tusi lalo ni tulaga ia aloese ai, ma fai se fuafuaga e te faalagolago ai i le Tama Faalelagi pe a tulai mai le faaosoosoga (tagai i le 2 Nifae 4:18, 27–33).

Faaosoosoga:

Tulaga ia aloese ai:

Fuafuaga e tali atu ai:

O lenei tala i le malosi o Iosefa a o feagai ma le faaosoosoga, o loo muamua atu ai se tala e matuai ese lava e uiga i lona uso matua o Iuta, o loo maua i le Kenese 38. O le a se mea o aoao mai e le mataupu 37, 38, ma le 39, e tuufaatasi, o loo aoao mai e uiga i le ola mama?

Tagai foi i le 1 Korinito 10:13; 1 Nifae 15:23–24; 3 Nifae18:17–18.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Kenese 37.A na faapea o oe o se tasi o uso o Iosefa, o le a se mea e mafai ona e faia e aveese ai le lotovale mai le faavaivaia o le lua mafutaga? O le a faapefea ona fesoasoani ia i tatou le “tautala filemu” i le tasi ma le isi? (fuaiupu 4).

Kenese 39.O le ata vitio “The Refiner’s Fire” ma le “After the Storm” (ChurchofJesusChrist.org) o loo faamatala mai ai aafiaga o tagata o e na maua lo latou malosi e ala i le liliu atu i le Alii i taimi o o latou tofotofoga. Atonu e mafai ona tou matamata i se tasi o ia vitio ma talanoa e uiga i se mea e ono fai mai ai Iosefa, pe a na ia faia se vitio e faatatau i lona aafiaga. E mafai ona tou pepese faatasi i le “O Loo Ou Taumafai e Avea e Pei o Iesu” (Tusipese a Tamaiti, 40) ma vaavaai mo ni fautuaga e mafai ona faasoa atu e lou aiga ia Iosefa a o feagai ai ma ona tofotofoga.

Kenese 39:7–12.O le faitauina o nei fuaiupu e mafai ona maua ai se avanoa e talanoa ai ma lou aiga i le tulafono o le ola mama. O nisi nei o punaoa e mafai ona fesoasoani i lenei talanoaga: Iakopo 2:28; Alema 39:3–9; “Feusuaiga Mama” (i le Mo le Malosi o le Autalavou [2011], 35–37); “O Feusuaiga E Paia ma Matagofie” (i le Fesoasoani mo Matua [2019], AddressingPornography.ChurchofJesusChrist.org).

Kenese 41:15–57.O a ni mea ua tatou aoaoina mai i nei fuaiupu e uiga i le auala na faamanuiaina ai e le Alii ia tagata Aikupito e tauala atu ia Iosefa? O a ni mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le saunia mo ni mea faafuasei e tutupu i le lumanai? Talatalanoa po o a ni mea e mafai ona outou faia e saunia lelei ai o se aiga. Mo ni manatu, tagai i le Gospel Topics, “Emergency Preparedness,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Mo nisi manatu mo le aoaoina o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Iesu o La Tatou Uo Pele,” Tusipese a Tamaiti, 37.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava ia

Ia faatatau tusitusiga paia i lou olaga. A o e faitau, mafaufau pe faapefea ona faaaoga tala ma aoaoga o loo i tusitusiga paia i lou olaga. Mo se faataitaiga, e faapefea e le faamaoni o Iosefa i Aikupito ona musuia oe e te tumau i le faamaoni i le Alii e ui lava i mea faigata?

Ata
Uso o Iosefa o loo aveesea lona ofu tele

Atatusi o uso o Iosefa o loo aveeseina lona ofu tele, saunia e Sam Lawlor

Lolomi