Feagaiga Tuai 2022
Manatu e Nofouta i Ai: O Tusi Lauiloa i le Feagaiga Tuai


“Manatu e Nofouta i Ai: O Tusi Lauiloa i le Feagaiga Tuai,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“Manatu e Nofouta i Ai: O Tusi Lauiloa i le Feagaiga Tuai,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2022

Ata
aikona o manatu

Manatu e Nofouta i Ai

O Tusi Lauiloa i le Feagaiga Tuai

O tusi a Iosua e oo i le Eseta e masani ona ta’ua o “tusi lauiloa” o le Feagaiga Tuai. E le faapea la o isi tusi i le Feagaiga Tuai ua leai ni o latou taua. Ae, o tusi lauiloa ua faalagi i lena ona o le manulauti autu a o latou tusitala o le faaali atu lea o le aao o le Atua i le talafaasolopito o tagata o Isaraelu. O le faamoemoega e le ina ia faia ai se auivi o le tulafono a Mose, e pei ona faia ai e Levitiko ma Teuteronome . E le ina ia faailoa atu ai le viia po o auega i faiga faatusisolo, e pei ona faia ai e le Salamo ma Auega . Ma ina ia le tusifaamaumau ai upu a perofeta, e pei ona faia ai e Isaia ma Esekielu . Nai lo o lena, o tusi lauiloa o loo faamatala ai se tala.

O Se Tulaga o Manatu Faaalia

O le mea masani, o le tala e faamatalaina moni mai i se manatu faaalia fitoitonu—, o ni manatu faaalia fitoitonu. E pei lava ona faigata le vaai atu i se fugalaau, maa, po o se laau mai i ni itu se tele i se taimi e tasi, e le maalofia lava o se faamatalaga lauiloa o le a atagia ai le manatu faaalia o le tagata po o le vaega o tagata e tusiaina. O lenei manatu faaalia e aofia ai sootaga faaleatunuu pe faaletagatanuu o tusitala ma o latou aganuu ma talitonuga masani. O le iloaina o lenei mea e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai o tusitala ma tagata e tuufaatasia tusi lauiloa e taulai atu i faamatalaga auiliili fitoitonu ao tuuesea ai foi isi faamatalaga.1 Latou te faia ni faamatalaga atonu e le faia e isi. Ma latou te oo ai i faaiuga e faavae i na tala ma faamatalaga. E mafai foi ona tatou vaai i na manatu faaalia eseese i tusi o le Tusi Paia (ma o nisi taimi e i totonu o le tusi lava e tasi).2 O le tele lava o le tatou nofouta i nei manatu faaalia, o le lelei foi lea e mafai ona tatou malamalama ai i tusi lauiloa.

O le tasi o manatu faaalia taatele i tusi lauiloa uma o le Feagaiga Tuai o le manatu faaalia lea o le fanauga a Isaraelu, o tagata o le feagaiga a le Atua. O lo latou faatuatua i le Alii na fesoasoani latou te vaaia ai Lona aao i o latou olaga ma Lana fesoasoaniga i mea a lo latou malo. E ui o tusi o talafaasolopito faalelalolagi e le o le itu lena latou te vaai i ai, ae o le vaaiga faaleagaga lenei o le vaega lea ua matuai taua ai tusi lauiloa o le Feagaiga Tuai ia i latou o loo taumafai e atinae o latou lava faatuatua i le Atua.

Tulaga mo Isi Tusi Uma o le Feagaiga Tuai

O tusi lauiloa e amata i le mea ua gata ai le tusi o Teuteronome , i le taufaaiuiu ai o le tele o tausaga o feofeoai solo le aiga o Isaraelu i le vao. O le tusi o Iosua ua faaalia ai le sauni o le fanauga a Isaraelu e ulufale atu i Kanana, lo latou nuu o le folafolaga, ma faamatala ai le ala na latou faoa ai. O tusi o loo mulimuli ane ai, o Faamasino e oo i le 2 Nofoaiga a Tupu, o loo faaalia ai le aafiaga a Isaraelu i le nuu o le folafolaga, mai le taimi na latou nofoia ai seia oo i le taimi na faatoilaloina ai i latou e Asuria ma Papelonia. O tusi o Esera ma Neemia o loo faamatala ai le toe foi mai o nisi o vaega o tagata Isaraelu i lo latou laumua, o Ierusalema, i le fia sefulu o tausaga mulimuli ane. Ma le mea mulimuli, o le tusi o Eseta o loo faamatala ai se tala i le ola faatafea ai o tagata Isaraelu i lalo o le puleaga a Peresia.

Ma o iina ua iu ai le tala o le Feagaiga Tuai. E tete’i nisi o tagata e faitauina mo le taimi muamua le Tusi Paia i le iloa ua uma ona latou faitauina le tala o le Feagaiga Tuai ae latou te le’i faitauina le tele o isi mea i le afa o ona itulau. I le mae’a ai o le Eseta, e le tele nisi faamatalaga e uiga i le tala faasolopito o Isaraelu tatou te toe maua mai. Ae, o tusi e mulimuli mai ai—ae maise lava tusi a perofeta—e ofi i totonu o le faasologa o mea na tutupu na faailoa mai e tusi lauiloa.3 O le galuega a le perofeta o Ieremia, mo se faataitaiga, na faia i le taimi o mea na tutupu o loo tusifaamaumauina i le 2 Tupu 22–25 (ma o le tala talitutusa i le 2 Nofoaiga a Tupu 34–36). O le iloaina o lenei mea e mafai ona faatosina ai le ala e te faitau ai i tala faamatala lauiloa ma tusi faaperofetaga.

Ata
lima o loo uuina se fasi paso faapea ma le paso e le’i mae’a i luga o le laulau

O nisi o fuaitau o mau e tai pei o fasi paso ia tatou te le iloa pe faapefea ona faafetaui ma le paso atoa.

Pe a le Fetaui se Mea

Pe a faitau le Feagaiga Tuai, e pei o soo se talafaasolopito lava, atonu e te faitau e uiga i tagata e faia pe tautatala i mea, i le vaai a tagata i onaponei, e foliga mai e ese pe faapopoleina ai. E tatau ona tatou mafaufauina lenei mea—sa vaai tusitala o le Feagaiga Tuai i le lalolagi mai i se vaaiga, i nisi o itu, sa ese mai ia i tatou. O sauaga, sootaga faaleaganuu ma le matafaioi a tamaitai ua na’o nisi na o faafitauli atonu sa ese le vaai i ai a tusitala anamua mai la tatou vaai i aso nei.

O le a la se mea e tatau ona tatou faia pe a tatou tau i fuaitau o mau e foliga mai e faapopoleina ai? Muamua, e mafai ona fesoasoani le vaai i fuaitau taitasi i se vaaiga lautele. E faapefea ona ofi i le ata o le faaolataga a le Atua? E faapefea ona ofi pe fetaui i le mea ua e iloa e uiga i le natura o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? E faapefea ona fetaui ma upumoni faaalia o loo i isi tusitusiga paia pe faatasi ma aoaoga a perofeta soifua? Ma e faapefea ona fetaui ma musumusuga a le Agaga i lou lava loto ma lou mafaufau?

I nisi o tulaga, atonu e le fetaui lelei le fuaitau ma se tasi o nei mea. O nisi taimi e tai pei ai le fuaitau o se fasi paso e foliga mai e leai sona nofoaga i isi fasi paso ua uma ona e tuufaatasia. O le taumafai e fosi le fasi paso ia ofi e le o le faiga lelei lea. Ae e le faapena foi le fati i le faiga o le paso atoa. Nai lo o lena, atonu e manaomia ona e faataatia ese le fasi paso mo le taimi lea. Ao e aoaoina isi mea ma tuufaatasi nisi vaega o le paso, o le a mafai ona e iloa lelei ai le ala e fetaui faatasi ai fasi paso.

E mafai foi ona fesoasoani ina ia manatua, e faaopoopo atu i le tapulaa i se manatu faapitoa, o talafaasolopito faaletusitusiga paia e ono aafia foi i mea sese a le tagata soifua (tagai Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:8). Mo se faataitaiga, i le aluga o seneturi “e tele mea manino ma pele [na] aveesea mai le [Tusi Paia],” e aofia ai upumoni taua e uiga i le aoaoga faavae ma sauniga (1 Nifae 13:28; tagai foi i fuaiupu 29,40). I le taimi lava lea, e tatau ona tatou naunau e talia o o tatou lava manatu e tapulaa foi: o le a i ai e le aunoa ia mea tatou te le malamalama atoatoa i ai ma fesili e le’i mafai ona tatou talia i le taimi nei.

Mauaina o Maataua

Ae mo le taimi nei o tali e le’i taliina e le tatau ona taofia ai i tatou mai maataua faapelepele o upumoni e faavavau o loo maua i le Feagaiga Tuai—e tusa pe o natia na maataua i nisi o taimi i le eleele gaoa o aafiaga faapopoleina ma filifiliga le lelei na faia e tagata le atoatoa. Atonu o maataua e aupito sili ona faapelepele nei o tala ma mau ua molimau mai i le alofa o le Atua—ae maise lava o mea na e faasino atu ai o tatou mafaufau agai i le ositaulaga a Iesu Keriso. Pe a vaavaai mai i ai i soo se itu, o maataua e pei o nei e tutusa lava le susulu i aso nei e pei foi ona sa i ai i aso ua tuanai. Ma ona o nei tala o loo faamatala ai e uiga i le nuu o le folafolaga a le Atua—o alii ma tamaitai sa i ai vaivaiga faaletagata ae sa alolofa lava ma auauna i le Alii—o maataua o upumoni o loo taatele i tusi lauiloa o le Feagaiga Tuai.

Faamatalaga

  1. O tala anamua o le Tusi Paia ua tatou maua i aso nei e matele lava o galuega a le toatele o tusitala ma tagata na tuufaatasia e le’i ta’ua ni igoa, o e o nisi taimi sa galulue ai mo le tele o tausaga, e oo i seneturi, talu ona mavae ia periota o taimi o loo latou faamatalaina. Sa latou faalagolago i ni punavai eseese ua leva ma faia ai faaiuga e uiga i le mea e faaaofia i a latou tala ma mea e le faaaofiaina ai.

  2. Mo se faataitaiga, e ui o le 1–2 Nofoaiga a Tupu ua aofia ai le periota lava lea e tasi ma le 1 Samuelu 31 e oo i le faaiuga o le 2 Tupu, o le 1–2 Nofoaiga Tupu o loo faamamafa mai ai ni faamatalaga eseese ma tuu mai ai se vaaiga ese. E le pei o le 1 Samuelu–2 Tupu, o le 1–2 Nofoaiga Tupu e toetoe lava a taulai atu i le nao i le Malo i Saute o Iuta ma e masani ona aveese ai tala le lelei e uiga ia Tavita ma Solomona (faatusatusa, mo se faataitaiga, le 2 Samuelu 10–12 i le 1 Nofoaiga Tupu 19–20 ma le 1 Tupu 10–11 i le 2 Nofoaiga Tupu 9). Ua faamamafa e le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u le suesue o le tala i le 1ma le 2 Tupu, e ui e i ai le taua i le faatusatusaina o le tala lena i le 1ma le 2 Nofoaiga Tupu. Atonu e fesoasoani le iloa, o le galuega i le 1 Samuelu–2 Tupu atonu na amataina ao lei faatoilaloina e le malo o Papelonia ia sa Iuta ma na faamae’aina i le taimi o le faatafeaga i Papelonia. O le faamaumauga lea na avea ma 1–2 Nofoaiga Tupu, i le isi itu, sa tuufaatasia ina ua mavae le toe foi atu tagata Iutaia i Ierusalema mai lo latou faatafeaga. Ao e faitau, atonu e te mafaufau pe mafai faapefea e nei tulaga eseese ona aafia ai manatu po o vaaiga a tagata na tuufaatasia ia tala eseese.

  3. Agai i le amataga o le punaoa lenei, o le a e maua i ai le “Vaaiga Aoao o le Feagaiga Tuai,” o se faasologa o mea na tutupu ua faaalia ai le ala e fetaui pe ofi ai ia auaunaga a perofeta taitasi i totonu o le talafaasolopito o Isaraelu (faapea foi ma le mafai ona iloiloina). O le a e maitau ai, o le tele o tusi faaperofetaga o le Feagaiga Tuai e maua i le latalata i le faaiuga o le faasologa o mea na tutupu—e le mamao lava ma luma atu ma le mulimuli ane o le faatoilaloina, faatafeaina, ma le faasalalauina o Isaraelu e o latou fili.

Lolomi