Kallim̧ur M̧okta 2022
Māe 30–Juun 5. Ri Ekajet Ro 2–4; 6–8; 13–16: “Irooj Ekar Kajerkak Juon Rilo̧mo̧o̧r”


“Māe 30–Juun 5. Ri Ekajet Ro 2–4; 6–8; 13–16: ‘Irooj Ekar Kajerkak Juon Ri Lo̧mo̧o̧r,’” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: Kallim̧ur M̧okta 2022 (2021)

“Māe 30–Juun 5. Ri Ekajet Ro 2–4; 6–8; 13–16,” Itok, Ļoor Eō—N̄an Kajjojo Armej im Baam̧le Ko: 2022

Pija
Deborah im ritariņae ro an

Kōmeļeļe ko kōn an Deborah tōl ritariņae ro an Israel, © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com

Māe 30–Juun 5

Ri Ekajet Ro 2–4; 6–8; 13–16

“Irooj Ekar Kajerkak Juon Rilo̧mo̧o̧r”

Jeje ko rekwojarjar rej kam̧ool kōn Jisōs Kraist. Kejo̧kļo̧kjeņ kōn wāween an bwebwenato kein kwoj riiti ilo bok in Ri Ekajet Ro jipan̄ eok epaake tok E.

Je En̄jake ko Rej Im̧we Eok

Jej aolep jeļā ta en̄jake ko n̄e jej kōm̧m̧an juon bōd, en̄jake nana mour kake, innem ukweļo̧k im ņa mejļan n̄an ukot wāween ko ad. Ak ilo jet wāween jej meļo̧kļo̧k ta ko jekar ņa mejļaer, im, n̄e jej jelm̧ae kapo ko, jemaron̄ lo kile bwe jej kōm̧m̧an ejja bōd eo wōt. Nana in jon̄ak in ej wāween en̄jake ko an ri Israel me reminene kaki ej kōmeļeļeiki ilo bok in Ri Ekajet Ro. Kar im̧we jān tōmak im iminene in kabun̄ jar ko an Rikanaan—ro me rekar iakuj diwōjļo̧k jān āneeo—Riisrael ro rekar rube bujen ko aer ippān Irooj im rekar ello̧k jān aer kabun̄jar n̄an E. Āinwōt juon tōprak, ekar jako kōjparok eo An im rekar deļon̄e kam̧akoko. Im aeet kajjojo iien menin ekar waļo̧k, Irooj ekar leļo̧k n̄an er bar aer iien n̄an ukweļo̧k im kajerkak juon rilo̧mo̧o̧r, juon ritōl in ritariņae ņae etan juon “ri ekajet.” Ejjab aolep ri ekajet ro ilo bok in Ri Ekajet Ro retiljek, ak jet iaer rekar kōjerbal tōmak eo aer eļap ilo aer lo̧mo̧o̧ren ro nejin Israel im kōjepļaaktok er n̄an jem̧jerā in bujen ko aer ippān Irooj. Bwebwenato kein rej kakeememej kōj bwe jekdo̧o̧n ta eo kar kōjebwābweik kōj jān Jisōs Kraist, E ej Ripinmuur eo an Israel im ej aolep iien kōņaan lo̧mo̧o̧ren kōj im wōnm̧aeiki kōj n̄an E.

Kōn juon etale ekadu kōn bok in Ri Ekajet Ro, lale “Judges, book of” ilo Bible Dictionary.

Pija
pija ej bōk jikin ekkatak an juon make

Ļōmņak ko n̄an Ekkatak Jeje Ko Rekwojarjar Ippam̧ Make

Ri Ekajet Ro 2:1–19; 4:1–16

Irooj ej lo̧mo̧o̧ren n̄e Ij jebwābwe.

Bok in Ri Ekajet Ro remaron̄ jerbal āinwōt juon kakkōļ n̄an kōj: jekdo̧o̧n ālkin ad en̄jake kajoor eo an Irooj ilo mour eo ad, epidodo aolep ien n̄an bun̄. Bok in emaron̄ leļo̧k naan in kōketak n̄an ro rej bun̄, bwe Irooj ej leļo̧k juon iaļ n̄an bar jerkak. N̄an waanjon̄ake, ilo am̧ riiti Ri Ekajet Ro 2:1–19, kappukot wāween kōm̧m̧an ko me ej kōjebwābweik Riisrael ro jān Irooj im wāween an Irooj kar lo̧mo̧o̧ren er. Ta eo eoon kein rej katakin kōn Irooj? Ta eo emaron̄ kōm̧m̧an n̄an tiljek ilo tōmak n̄an E?

Kwonaaj lo bwe jon̄ak in jum̧ae, burom̧ōj, im lo̧mo̧o̧reen elōn̄ kōttan āliji ilo bok in Ri Ekajet Ro (lale eļaptata jepta ko 3, 4, 6, im 13). Ilo am̧ riiti bok in Ri Ekajet Ro, kejōkļo̧kjeņ kōn ta eo Ri Ekajet Ro rekar kōm̧m̧ane n̄an lo̧mo̧o̧ren im wāween an Rilo̧mo̧o̧r jipan̄ eok n̄e kwoj aikuj lo̧mo̧o̧ren.

Juon waanjon̄ak eo em̧ōj kar je kōn juon armej eo me ekar jipan̄ Israel ej Deborah. Riit kōn e ilo Ri Ekajet Ro 4:1–16, im je ta eo armej ro ipeļaakin rekar im̧we kake. Ta naan ak kōm̧m̧an ko Deborah ej kwaļo̧k n̄an eok bwe ekar tōmak ilo Irooj? Ta eo kwoj en̄jake ej meļeļein kajjitōk eo an Deborah ilo eoon 14: “Irooj ear jab diwōjļo̧k im̧aam̧ ke?”

Bar lale Alma 7:13; Katak im Bujen Ko 84:87–88.

Ri Ekajet Ro 2:13

Wōn ro kar Baal im Ashtaroth?

Baal ekar juon anij in lan̄ an Rikanaan, im Ashtaroth ekar juon anij kōrā in keotak an Rikanaan. Kabun̄ jar eo an anij kein ruo ej kwaļo̧k aorōkin keotak an āne im an ej kar n̄an Rikanaan ro. Wāween an armej kabun̄jar n̄an anij kein im anij ko jet reriab—ekoba, ilo iien ko, m̧ōm̧ in kanniōk im katok an ajri ro—rekar ļaptata an kōmetak n̄an Irooj.

Ri Ekajet Ro 6–8

Irooj emaron̄ kōm̧m̧an menin bwilōn̄ n̄e ij lōke ilo wāween ko An.

N̄an bōk menin bwilōn̄ ko an Irooj ilo mour ko ad, jej aikuj lōke ilo wāween eo An, jekdo̧o̧n n̄e wāween ko An rejaje aer waļo̧k. Bwebwenato eo an Gideon, loe ilo Ri Ekajet Ro 6–8, ej juon waajon̄ak kōn menin. Ewi wāween an Irooj kar kōm̧m̧an menin bwilōn̄ ko rejeja ke jar in tariņae o an Gideon ekar anjo̧ jān Rimidian ro? Ta eo kwoj en̄jake Irooj ej kajjieon̄ katakin eok? Ewi wāween am̧ lo an Irooj kōm̧m̧an jerbal eo An ilo wāween ko rej make wōt?

Bar lale Russell M. Nelson, “With God Nothing Shall Be Impossible,” Ensign, May 1988, 33–35.

Ri Ekajet Ro 13–16

Kajoor ej itok jān tiljek in tōmak n̄an bujen ko aō ippān Anij.

Samson ekar luuji kajoor eo an ilo ānbwin im kajoor eo an ilo jetōb kōn ekar kakuri bujen ko an ippān Anij, ekoba ro rekar (n̄an meļeļe ko kōn Rinaza ro, lale Bōnbōn 6:1–6; Ri Ekajet Ro 13:7). Ilo am̧ riiti bwebwenato eo an Samson ilo Ri Ekajet Ro 13–16, kejo̧kļo̧kjeņ kōn kajjojo bujen ko kwar kōm̧m̧ani. Ewi wāween am̧ jeraam̧m̧an kōn kajoor kōn kwar kōjparok bujen ko? Ta eo kwoj ekkatak jān bwebwenato eo an Samson me ej im̧we eok n̄an m̧ool wōt n̄an bujen eo am̧ ippān Anij?

Pija
Samson ej iuni joor ko

Samson ej Ukōji Joor ko, jān James Tissot im ro jet

Pija
pija eo ej bōk jikin ekkatak an baam̧le

Ļōmņak ko n̄an Ekkatak Jeje ko Rekwojarjar an Baam̧le im Nokon in Jota

Ri Ekajet Ro 2:10.Ālkin an Joshua kar mej, epepen eo tok juon an ri Israel ro “raar jaje Irooj.” Kōnono ippān baam̧le eo am̧ kōn wāween aer jeļā Irooj im “jerbal [ko] Ear kōm̧m̧ane” n̄an er Ewi wāween am̧ lale bwe jeļāļo̧kjeņ in enaaj pād wōt n̄an epepen ko ilju im jekļaj?

Ri Ekajet Ro 3:7–10.Eoon kein rej kōkaduik juon jon̄ak me ekkā an waļo̧k ilo bok in Ri Ekajet Ro. Āinwōt ro uwaan baam̧le eo am̧ riiti eoon ko, remaron̄ kakilen ta eo ri Israel rekar kōm̧m̧an n̄an lo̧mo̧o̧ren er. Ta eo emaron̄ tōl kōj n̄an meļo̧kļo̧k Irooj? Ewi wāween An lo̧mo̧o̧ren kōj? Ewi wāween ad maron̄ tiljek ilo tōmak n̄an E?

Ri Ekajet Ro 6:13–16, 25–30.Gideon ekar kwaļo̧k peran eļap ilo pokake Irooj, men̄e kōm̧m̧an ko an rekar jab bun̄bun̄. Ta eo Irooj ekar kajjitōkin kōj n̄an kōm̧m̧ane me ro jet remaron̄ jab errā kake? Ewi wāween an naan ko an Irooj n̄an Gideon ilo eoon ko 13–16 im̧we kōj n̄an kōm̧m̧ane men ko rejim̧we?

Ri Ekajet Ro 7.Kwomaron̄ ke kōm̧m̧an juon role play ak m̧akūtkūt ko jet retenwadik n̄an jipan̄ baam̧le eo am̧ ekkatak jān en̄jake ko an jar in tariņae eo an Gideon me kar kōmeļeļeiki ilo jepta in? Ewi wāween an naan ko an Irooj ilo jepta in (lale, n̄an waanjon̄ak, eoon ko 2 im 15) iookļo̧k mour ko ad?

Ri Ekajet Ro 13:5.Bujen ko an Samson ippān Irooj ekar leļo̧k n̄an e kajoor, āinwōt bujen ko ad me ej letok n̄an kōj kajoor. Baam̧le eo am̧ emaron̄ itok limoer kake ilo aer kōmourruur ilo ānbwin im ekōnono kōn wāween kōmourruur ilo ābwin maron̄ jipan̄ kōm̧m̧an bwe jen kajoor. Ta eo jemaron̄ kōm̧m̧ane n̄an jipan̄ ineek eddodo ko aer? N̄an ļōmņak ko jet, ro uwaan baam̧le remaron̄ riiti Mosaia 18:8–10; Katak im Bujen Ko 20:77, 79. Ewi wāween ilo ad kōjparok bujen ko letok n̄an kōj letok kajoor ilo jetōb?

N̄an elōn̄ļo̧k ļōmņak ko n̄an katakin ajri ro, lale unin tōl eo an wiik in ilo Itok, Ļoor Eō—N̄an Būraimere.

Al eo kar elmakote: “Dri Binmuur Israel,” Al, no. 6.

Kōkm̧anm̧anļo̧k Am̧ Ekkatak Ippam̧ Make

Jerbale Ta eo kwoj ekkatak. Ilo am̧ ekkatak, kajjitōkin eok make wāween komaron̄ mour kōn ta eo kwoj ekkatak, innem wūjlepļo̧k am̧. Kōtļo̧k an Jetōb eo en tōl eok. (Lale Teaching in the Savior’s Way,35

Pija
Gideon im Nior

Jarin Tariņae an Gideon, jān Daniel A. Lewis

Būriin