Feagaiga Tuai 2022
3–9 Oketopa. Isaia 58–66: “E Afio Mai Foi le Faaola i Siona”


“3–9 Oketopa. Isaia 58–66: ‘E Afio Mai Foi le Faaola i Siona,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Aʼu—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“3–9 Oketopa. Isaia 58–66,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2022

Ata
O Iesu o loo aoao atu i totonu o le sunako

O Iesu i le Sunako i Nasareta, saunia e Greg K. Olsen

3–9 Oketopa

Isaia 58–66

“E Afio Mai Foi le Faaola i Siona”

A o e suesue i le Isaia 58–66, mafaufau pe o faapefea ona aumaia ia te oe e upu a Isaia le fiafia ma le faamoemoe mo le lumanai.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

I le popofou o Lana auaunaga i le lalolagi, sa asiasi atu ai Iesu Keriso i se sunako i Nasareta, le nuu lea sa tausi a’e ai o Ia. O iina sa tu ai o Ia e faitau mai i tusitusiga paia, na susue i le tusi a Isaia, ma faitau le mea lea ua tatou iloa nei o le Isaia 61:1–2. Ona fetalai atu lea, “O le aso nei ua taunuu ai lenei mau o outou o faalogologo i ai.” O se tasi lenei o fetalaiga aupito tuusa’o a le Faaola e faapea o Ia o Lē na Faauuina, o lē o le a “faamalolo i e loto momomo” ma “tala’i le saolotoga i le tafeaga” (tagai Luka 4:16–21). Sa faataunuuina sa’o lava lena mau i lena aso. Ma, e pei o le tele o isi valoaga a Isaia, o loo faaauau pea ona faataunuuina i o tatou aso. O loo faaauau ona faamalolo e le Faaola e uma ua loto momomo o e o mai ia te Ia. O loo i ai pea le tele o tagata o le tafeaga o e e ao ona talai atu i ai le laveaiga. Ma o loo i ai se lumanai matagofie e tapena i ai—o se taimi o le a “faia [ai e le Alii] le lagi fou ma le lalolagi fou” (Isaia 65:17) ma “faatupuina … le amiotonu ma le viiga i luma o nuu uma” (Isaia 61:11). O le faitauina o Isaia e pupula ai o tatou mata i mea ua uma ona faia e le Alii, i mea o loo Ia faia, ma mea o le a Ia faia mo Lona nuu.

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Isaia 58:3–12

O le anapogi e aumai ai faamanuiaga.

O fuaiupu nei o loo fautua mai e faapea, i le toatele o Isaraelu anamua, o le anapogi sa matele ina avea ma se avega nai lo o se faamanuiaga. E toatele i tatou e oo i ai lagona faapena i nisi o taimi. Afai e te fia iloa atili le uiga ma le faamoemoega i a tatou anapogi, faitau le Isaia 58:3–12 e maua ai tali a le Alii i le fesili “Aisea tatou te anapopogi ai?” I lou aafiaga, e mafai faapefea e le anapogi ona “tatalaina fusi na faia i le amioleaga: ma “gausia amo uma lava”? (Isaia 58:6). Na faapefea ona aumaia e le anapogi ia te oe faamanuiaga o loo faamatalaina i le Isaia 58:8-12? E faapefea ona faia e le Isaia 58:3–12 se aafiaga i le ala e te mafaufau ai e uiga i le anapogi?

I lana savali, “E Le o Lenei Ea le Anapogi Ou te Loto I Ai?” (Liahona, Me 2015, 22–25), na faasoa mai ai e Peresitene Henry B. Eyring ni faataitaiga o auala ua faamanuiaina ai tagata e le anapogi ma taulaga anapogi. O faapefea ona e molimauina nei faamanuiaga i lou olaga?

Tagai foi Gospel Topics, “Fasting and Fast Offerings” (topics.ChurchofJesusChrist.org).

Isaia 59:9–21; 61:1–3; 63:1–9

O Iesu Keriso o Lo’u Faaola ma le Togiola.

I le Isaia 58–66 o le a e tau atu i ni faasinoga se tele i le misiona togiola a Iesu Keriso. O ni nai faataitaiga nei, faatasi ma nisi o fesili e fesoasoani e te mafaufau loloto i ai.

  • Isaia 59:9–21. E faapefea ona e aoteleina le tulaga faaleagaga o tagata o loo faamatalaina i fuaiupu 9–15? O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i le faamatalaga o le “fautua” i fuaiupu 16–21 ma le feagaiga ua Ia faia ma i latou o e liliu atu ia te Ia?

  • Isaia 61:1–3. Ua faapefea ona faamanuiaina oe e Iesu Keriso i auala o faamatalaina i nei fuaiupu? O a ni “tala lelei” ua Ia aumaia ia te oe? O faapefea ona Ia tuuina mai ia te oe le matagofie e sui a’i le lefulefu?

  • Isaia 63:7–9. O a ni “alofa o le Alii” e mafai ona e ta’ua? O a ni lagona mo le Faaola ua musuia e nei fuaiupu i lou loto?

O a nisi faasinoga i le Faaola e te maua i le Isaia 58–66?

Tagai foi i le Mosaea 3:7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:46–53.

Ata
tamaitai o loo tutuina le lamepa ‘ele suauu mai le lamepa o loo uu e le alii

“E fai Ieova mou malamalama e faavavau” (Isaia 60:19). O Se Meaalofa o le Malamalama, saunia e Eva Timothy

Isaia 60; 62

“E fai Ieova mou malamalama e faavavau.”

O le Isaia 60 ma le 62 o loo tautala e uiga i le malamalama ma le pogisa, mata ma le pupula, e aoao ai le ala o le a faamanuia ai e le talalelei a Iesu Keriso le lalolagi i aso e gata ai. Vaavaai mo nei manatu ae maise lava i le Isaia 60:1–5, 19–20; 62:1–2. A o e faitauina nei mataupu, mafaufau loloto pe o faapefea ona faapotopoto e le Atua Lana fanau mai le pogisa agai i Lona malamalama. O le a lau matafaioi i lenei galuega?

Tagai foi 1 Nifae 22:3–12; 3 Nifae 18:24; Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:9; Bonnie H. Cordon, “Ina Ia Latou Vaai,” Liahona, Me 2020, 78–80.

Isaia 64:1–5; 65:17–25; 66

O le a nofotupu Keriso i le lalolagi i le taimi o le Meleniuma.

Sa tautala Isaia e uiga i se aso o le a “galo muai puapuaga” (Isaia 65:16). E ui o lenei valoaga e tele ni ona faataunuuga, i lona uiga atoatoa, o lena aso o le a oo mai—o le a toe foi mai ai Iesu Keriso i le lalolagi ma faatu se vaitaimi o le filemu ma le amiotonu e ta’ua o le Meleniuma. Na faamatala e Isaia lenei aso o loo loma i le Isaia 64:1–5; 65:17–25; 66. Maitau lona faaaogaina soo o upu e pei o le “olioli” ma le “fiafia.” Mafaufau loloto pe aisea o le a avea ai le toe foi mai o le Faaola o se aso o le olioli mo oe. O le a se mea e mafai ona ou faia e saunia ai mo Lona afio mai?

Tagai foi Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10; Russell M. Nelson, “O Le Lumanai o le Ekalesia: Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Faalua Mai o le Faaola,” Liahona, Ape. 2020, 13–17.

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Isaia 58:3–11.Atonu o le a sili ona malamalama tagata o le aiga i le savali a Isaia e uiga i le anapogi pe a latou faatinoina le ituaiga anapogi o loo faamatalaina i le Isaia 58:3–5 ma le ituaiga anapogi o loo faamatalaina i le Isaia 58:6–8. E mafai faapefea ona tatou faia a tatou anapogi ia avea atili e pei o “le anapogi [e] loto i ai [le Atua]“? O a ni faamanuiaga ua tatou vaaia mai le anapogi?

Isaia 58:13–14.O le a le eseesega i le va o le “maua ai [o tatou] lava fiafia” ma le maua o le “fiafia … ia Ieova” i le Sapati? E faapefea ona tatou faia le Sapati o se “[mea] fiafia”?

Isaia 60:1–5.Ao tou faitau i le Isaia 60:1–3, e mafai e tagata o le aiga ona ki se moli pe a ta’u i fuaiupu le malamalama ae tape pe a ta’u e le fuaiupu le pogisa. E faapefea ona pei le talalelei a Iesu Keriso o se malamalama ia i tatou? O le a le mea na muai vaaia e Isaia o le a tupu pe a faasoa atu e tagata o le Atua le malamalama o le talalelei? (tagai Isaia 60:3–5).

Isaia 61:1–3.Na faapefea ona faataunuuina e le Faaola ia valoaga a Isaia o loo i nei fuaiupu? E mafai ona e valaaulia tagata o le aiga e vaavaai mo ata o le Faaola latou te manatu o faaalia ai nei vaega o Lana misiona (e mafai ona maua ata i mekasini a le Ekalesia po o le Gospel Art Book). Atonu foi e mafai ona outou usuina se pese e uiga i ala o loo faamanuia ai i tatou e le Faaola, e pei o le “Le Alofa o Lou Faaola” (Tusipese a Tamaiti, 42–43).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Pe A Ia Toe Afio Mai,” Tusipese a Tamaiti, 46–47

Faaleleia Suesuega Faaletagata Lava Ia

Tapenapena lou siosiomaga. O o tatou siosiomaga e mafai ona aafia ai lo tatou gafatia e aoao. Su’e se nofoaga e suesue ai tusitusiga paia lea e mafai ona e lagona ai le faatosinaga a le Agaga. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 15.)

Ata
Iesu i le lagi

“Tulai ia, ina malamalama ia, aua ua oo mai lou malamalama, ua alu ae foi le pupula o Ieova i ou luga” (Isaia 60:1). Malamalama ma le Ola, saunia e Mark Mabry

Lolomi