Feagaiga Tuai 2022
24–30 Oketopa. Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47: “Ma Ou Tuu i Totonu ia te Outou le Agaga Fou”


“24–30 Oketopa. Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47: ‘Ma Ou Tuu i Totonu ia te Outou le Agaga Fou’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“24–30 Oketopa. Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2022

Ata
Iesu o loo taitai mamoe

Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, saunia e Scott Sumner

24–30 Oketopa

Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47

“Ma Ou Tuu i Totonu ia te Outou le Agaga Fou”

Sa valaaulia Esekielu e faafaatusa ona “ai” le upu a le Atua—ina ia maona ai o ia (tagai Esekielu 2:9–3:3,10). E faapefea ona e maona i le upu a le Atua i lenei vaiaso?

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

O Esekielu o se perofeta sa faaaunuua. Faatasi ai ma isi tagata Isaraelu, sa pueina o ia ma auina atu i Papelonia i ni nai tausaga a’o lei iu ina faatamaiaina Ierusalema. I Ierusalema, na semanu na avea ai Esekielu o se faitaulaga e auauna i totonu o le malumalu. I Papelonia, sa i ai o ia “i le tafeaga,” ma sa ia “nofo foi ia te i latou” (Esekielu 3:15), i le faitau selau o maila mai le malumalu ma se faamoemoe laitiiti o le toe foi atu i le maota pele o le Atua. Ona oo lea i se tasi aso sa maua ai e Esekielu se faaaliga vaaia. Sa vaai o ia i “le pupula o Ieova” (Esekielu 1:28)—e le o tua i le malumalu i Ierusalema ae o iina i Papelonia faatasi ma le au faaaunuua. Sa ia iloa ai, o le amioleaga i Ierusalema, na oo ina matuai leagafaia lava na faapea ona le toe afio ai iina le Atua (tagai Esekielu 8–11; 33:21).

O le tasi o galuega a Esekielu o le lapatai lea o Isaraelu e uiga i taunuuga o lo latou fouvale—o se lapataiga ma tele ina le ua’i atu i ai. Ae sa tele atu isi mea ile savali a Esekielu: sa ia vavalo atu e faapea, e ui lava i le leaga tele na oo i ai, ae sa i ai se ala e faaleleia ai. Afai o le a talia e le nuu o le Atua le valaulia e “faalogologo mai ia i le afioga a Ieova” (Esekielu 37:4), o le mea oti e mafai ona toe ola mai. O se “loto maaa” e mafai ona suia i “se loto fou” (Esekielu 36:26). “Ou te tuuina atu foi lo’u agaga i totonu ia te outou,” sa ta’u atu ai e le Alii ia i latou, “e ola ai foi outou” (Esekielu 37:14). Ma i aso amuli, o le a faatuina ai e le Alii se malumalu fou ma se Ierusalema fou, “o le igoa foi o le aai e afua mai i lea aso, O loo afio ai Ieova” (Esekielu 48:35).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Esekielu 1–3

“Tautala atu i a’u upu”

O le faitau e uiga i le valaauga o Esekielu i le galuega i le Esekielu 1–3 e ono faaosofia ai oe e mafaufau e uiga i avanoa ua tuuina mai e le Atua ia te oe e te “tautala atu i [Ana] upu” i isi (Esekielu 3:4). I le Esekielu 2–3, ia maitau Ana upu faamalosiau ma aoaoga ia Esekielu. E ui lava atonu o tagata e te auauna i ai e le pei le fouvale o tagata o Esekielu, mafaufau pe faapefea e upu a le Atua ia Esekielu ona aafia ai le ala e te manatu ai i lau auaunaga i le Ekalesia, i le fale, ma soo se mea lava.

Tagai foi Esekielu 33:1–9; D.Todd Christofferson, “O Le Leo o le Lapataiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 108–11.

Esekielu 33:10–19

E finagalo le Alii e faamagalo.

Sa mafaufau Isaraelu na faatagataotauaina, “Afai ua ia te i matou o matou agasala … pe matou te ola ea faapefea?” (Esekielu 33:10). O le tali mai, na aoao atu e le Alii ia i latou ni upumoni taua e uiga i le salamo ma le faamagaloga. O fesili nei atonu e fesoasoani e te mafaufau loloto ai i na upumoni:

Esekielu 34

Ua valaaulia au e le Faaola e fafaga Ana mamoe.

I le Esekielu 34, o loo ta’u ai e le Alii i taitai o Lona nuu o “leoleo mamoe.” Ao e faitau, mafaufau po o le a se mea o fautua atu e lenei autu ia te oe po o le a le uiga o le avea ma se taitai. O ai “mamoe” o loo manao le Alii e te fafagaina? E mafai faapefea ona e mulimuli i le faataitaiga na faataatia e le Faaola i le avea ai ma o tatou leoloe mamoe? (tagai fuaiupu 11–31).

Tagai foi i le Ioane 21:15–17.

Ata
toafa ma le Sami Mate

Sa vaai Esekielu i se faaaliga vaaia i se vaitafe o tafe mai le malumalu ma faamalolo ai le Sami Mate.

Esekielu 37

O loo faapotopoto mai e le Alii Lona nuu ma tuu atu ia i latou le ola fou.

O le faapotopotoina o Isaraelu o loo faaalia i le Esekielu 37 e ala i ni faailoga se lua. Ao e faitau e uiga i le faailoga muamua—o ivi mamago ua toefuatai mai i le ola (tagai fuaiupu 1–14)—mafaufau loloto i mea ua e aoaoina e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu i itu uma e lua o le veli (tagai foi Esekielu 36:24–30).

O le faailoga lona lua (tagai fuaiupu 15–28) ua aofia ai ni laau e lua, lea ua faaliliuina e le toatele o le aufaitofa o ni laupapa e tusitusi ai e sosoo i se faotaofi. O le laau a Iuta e mafai ona faatusa i le Tusi Paia (ona o le tele o le Tusi Paia sa tusia e e na tupuga mai ia Iuta), ae o le laau a Iosefa e mafai ona faatusa i le Tusi a Mamona (talu ai o le aiga o Liae o e na tupuga mai ia Iosefa o Aikupito.) Faatasi ai ma lena mea i le mafaufau, o a ni mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le matafaioi o tusitusiga paia i le faapotopotoina o Isaraelu”? O le a se mea e faaopoopo atu e le 2 Nifae 3:11–13 (o se valoaga e uiga ia Iosefa Samita ma le Tusi a Mamona) i lou malamalamaaga?

Tagai foi 2 Nifae 29:14; “The Book of Mormon Gathers Scattered Israel” (vitio, ChurchofJesusChrist.org).

Ata
aikona o suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Esekielu 33:1–5.Ina ia faapupula nei fuaiupu, e mafai ona faafoliga se tagata o le aiga e pei o se “tagata vaai” e ala i le tilotilo atu i fafo o se faamalama ma ta’u mai i isi tagata uma o le aiga le mea o loo tupu i fafo. O faapefea ona pei lo tatou perofeta soifua o se tagata vaai mo i tatou?

Esekielu 33:15–16.O a ni mea o loo aʻoaʻo mai e nei fuaiupu ia i tatou e uiga i le faamagaloga e mafai ona tatou maua e ala mai ia Iesu Keriso?

Esekielu 36:26–27.Faaali atu i lou aiga ni maa ao tou talanoa i mea uiga o le i ai o se “loto maaa.” Tuu atu ia i latou e fautua mai ni upu e faamatala ai le “loto fou” ma le “agaga fou” e tuuina mai e le Faaola ia i tatou (tagai Mosaea 3:19; 5:2).

Esekielu 37:15–28.E mafai e tagata o le aiga ona sue ni laau se lua ma tusi i le tasi Mo Iuta (Tusi Paia) ae o luga o le isi Mo Iosefa (Tusi a Mamona) (tagai fuaiupu 16–19). Ona latou faasoa mai lea o ni tala po o ni mau mai le Tusi Paia po o le Tusi a Mamona e fesoasoani latou te lagona ai le latalata atili i le Faaola ma avea ma “[Lona] nuu” (fuaiupu 23).

Esekielu 47:1–12.O fuaiupu nei ua faamatala ai le faaaliga vaaia a Esekielu i le vai na tafe mai le malumalu ma faamalolo ai le Sami Mate—o se sami e matuai oona lava e le mafai ona ola ai ni i’a ma ni laauiti. Atonu o le a fiafia tamaiti e tusi se ata o lenei faaaliga vaaia. Mata o le a le mea ua faatusa i ai le vai na tafe mai i le malumalu? (tagai i le vitio “And the River Will Grow,” ChurchofJesusChrist.org). E faapefea ona fesoasoani le malumalu e faamalolo i tatou? (tagai Esekielu 47:8–9,11).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Pese fautuaina: “Pele i le Leoleo Mamoe,” Viiga, nu. 135.

Faaleleia Lo Tatou Aoao Atu

Aua e te taumafai e aoao atu mea uma. Atonu o le a le mafai ona outou suesuea uma upumoni i le Esekielu ma lou aiga. Saili le taitaiga faaleagaga e iloa ai mea e taulai i ai. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 7.)

Ata
ata tusi o le vai o loo tafe mai le malumalu

“Faauta foi, ua alu ae le vai i lalo o le faitotoa o le fale.… “E ola ai foi mea uma e oo atu i ai le vaitafe” (Esekielu 47:1,9). Ata ua faaaogaina i lalo o le laisene mai le shutterstock.com.

Lolomi