Fuakava Motuʻá 2022
3–9 ʻOkatopa. ‘Īsaia 58–66: “ʻE Haʻu ʻa e Huhuʻí ki Saione”


“3–9 ʻOkatopa. ʻĪsaia 58–66: ‘ʻE Haʻu ʻa e Huhuʻí ki Saione,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“3–9 ʻOkatopa. ʻĪsaia 58–66,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
ko e akonaki ʻa Sīsū ʻi he falelotú

Ko Sīsū ʻi he Falelotu ʻi Nāsaletí, tā ʻe Greg K. Olsen

3–9 ʻOkatopa

ʻĪsaia 58–66

“‘E Haʻu ʻa e Huhuʻí ki Saione”

ʻI hoʻo ako e ʻĪsaia 58–66, fakakaukau ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻa e fiefia mo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he konga kimuʻa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní, naʻá Ne ʻaʻahi ki ha falelotu ʻi Nāsaleti, ko e kolo ne ohi hake ai Iá. Naʻá Ne tuʻu ʻi ai ke lau mei he folofolá, ʻo fakaava e tohi ʻa ʻĪsaiá, pea lau e meʻa ʻoku tau ʻilo he taimí ni ko e ʻĪsaia 61:1–2. Naʻá Ne fakahā leva ʻo pehē, “Kuo fakamoʻoni ‘i he ʻahó ni ʻa e tohi ko ʻení ʻi homou telingá.” Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi folofola fakahangatonu taha ʻa e Fakamoʻuí ko Ia ʻa e Tokotaha kuo Paní, te Ne “fakamoʻui ʻa e loto mafesí” mo “malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá” (vakai, Luke 4:16–21). Na‘e fakahoko moʻoni e folofola ko ʻení ʻi he kuonga ko iá. Pea hangē ko e ngaahi kikite kehe lahi ʻa ʻĪsaiá, ʻoku hokohoko atu hono fakahoko ia ʻi hotau kuongá. ʻOku hokohoko atu hono fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e loto-mafesi kotoa ʻoku haʻu kiate Iá. ‘Oku tokolahi ha kau pōpula kuo pau ke malangaʻi e huhuʻí kiate kinautolu. Pea ʻoku ʻi ai ha kahaʻu nāunauʻia ke teuteu ki ai—ko ha taimi ʻe hanga ai ʻe he ʻEikí ʻo “fakatupu ʻa e ngaahi langi foʻou pea mo e fonua foʻou” (ʻĪsaia 65:17) pea “ke tupu hake ʻa e māʻoniʻoni mo e fakamālō ʻi he ʻao ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē” (ʻĪsaia 61:11). ʻOku hanga ʻe hono lau e tohi ʻa ʻĪsaiá ʻo fakaava hotau matá ki he meʻa kuo ʻosi fakahoko ʻe he ʻEikí, meʻa ʻokú Ne fakahokó, mo e meʻa te Ne fakahoko maʻa Hono kakaí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻĪsaia 58:3–12

‘Oku ʻomi ʻe he ʻaukaí ʻa e ngaahi tāpuakí.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení naʻe hoko e ʻaukaí ko ha kavenga mafasia kae ʻikai ko ha tāpuaki ki he kakai ʻIsileli tokolahi he kuongamuʻá. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻe lava ke mahino kiate kitautolu e ongo ko iá he ngaahi taimi ʻe niʻihi. Kapau ʻokú ke loto ke ʻuhingamālie ange mo ʻi ai ha taumuʻa hoʻo ʻaukaí, lau e ʻĪsaia 58:3–12 ke kumi e ngaahi tali ʻa e ʻEikí ki he fehuʻi “Ko e hā ʻoku tau ʻaukai aí?” ʻI hoʻo aʻusiá, ʻe lava fēfē ʻe he ʻaukaí ʻo “vete ʻa e ngaahi noʻo ʻo e angahalá” mo “motumotuhi ʻa e ngaahi haʻamonga kotoa pē”? (ʻĪsaia 58:6). Kuo ʻomi fēfē ʻe he ʻaukaí kiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ne fakamatalaʻi ʻi he ʻĪsaia 58:8–12? ʻOku tokoni fēfē ʻa e ʻĪsaia 58:3–12 ki he anga hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ʻaukaí?

ʻI heʻene pōpoaki ko e “ʻIkai Ko ʻeni ʻa e ʻAukai Kuó u Filí?” (Liahona, Mē 2015, 22–25), naʻe vahevahe ai ʻe Palesiteni Henelī B. ‘Aealingi ha ngaahi sīpinga ʻo e founga kuo faitāpuekina ai e kakaí ʻe he ʻaukaí mo e ngaahi foaki ʻaukaí. Ko e hā ha founga kuó ke mātā tonu ai ha ngaahi tāpuaki tatau ʻi hoʻo moʻuí?

Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “ʻAukaí mo e Ngaahi Foaki ʻAukaí” (topics.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪsaia 59:9–21; 61:1–3; 63:1–9

Ko Sīsū Kalaisi Hoku Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.

Te ke maʻu ʻi he ʻĪsaia 58–66 ha ngaahi fakamatala lahi ki he misiona fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi, fakataha mo ha ngaahi fehuʻi ke tokoni ke ke fakalaulauloto ki ai.

  • ʻĪsaia 59:9–21. Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakai ne fakamatalaʻi ʻi he veesi 9–15? Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e fakamatala ki he “fakalaloá” ʻi he veesi 16–21 mo e fuakava ʻokú Ne fakahoko mo kinautolu ʻoku tafoki kiate Iá?

  • ʻĪsaia 61:1–3. Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi founga ne fakamatalaʻi ʻi he ngaahi vēsí ni? Ko e hā e “ongoongolelei” kuó Ne ʻomi kiate koé? Kuó Ne ʻoatu fēfē ʻa e hoihoifua ko e fetongi ʻo e efuefú?

  • ʻĪsaia 63:7–9. Ko e hā ha “ngaahi ʻaloʻofa ʻa [e ʻEikí]” te ke lava ʻo fakamatalá? Ko e hā ha ngaahi ongo ki he Fakamoʻuí ʻoku ueʻi ʻe he ngaahi vēsí ni ʻi ho lotó?

Ko e hā ha ngaahi fakamatala kehe ki he Fakamoʻuí ʻokú ke maʻu ʻi he ʻĪsaia 58–66?

Vakai foki, Mōsaia 3:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:46–53.

ʻĪmisi
ko e tutu ʻe ha fefine ha maama lolo mei he maama ʻoku puke ʻe he nima ʻo ha tangata

“ʻE hoko ʻa [e ʻEikí] ko e maama taʻengata kiate koe” (ʻĪsaia 60:19). Ko ha Meʻaʻofa ʻo e Māmá, tā ʻe Eva Timothy

ʻĪsaia 60; 62

“‘E hoko ʻa [e ʻEikí] ko e maama taʻengata kiate koe.”

ʻOku fakamatala e ʻĪsaia 60 mo e 62 ki he māmá mo e fakapoʻulí, matá mo e mamatá, ke akoʻi fekauʻaki mo e founga ʻe tāpuekina ai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Kumi e ngaahi fakakaukau ko ʻení tautautefito ʻi he ʻĪsaia 60:1–5, 19–20; 62:1–2. ‘I hoʻo lau e ngaahi vahe ko ʻení, fakalaulauloto ki he founga ʻoku tānaki fakataha ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fānaú mei he fakapoʻulí ki Heʻene māmá. Ko e hā ho fatongia ʻi he ngāué ni?

Vakai foki, 1 Nīfai 22:3–12; 3 Nīfai 18:24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:9; Bonnie H. Cordon, “Koeʻuhí Ke Nau Mamata,” Liahona, Mē 2020, 78–80.

ʻĪsaia 64:1–5; 65:17–25; 66

ʻE pule ʻa Kalaisi ʻi he māmaní lolotonga e Nofotuʻí.

Naʻe fakamatala ʻa ʻĪsaia kau ki ha ʻaho ʻe “fakangalo [ai] ʻa e ngaahi muʻaki mamahí” (ʻĪsaia 65:16). Neongo kuo tuʻo lahi hono fakahoko e kikité ni ʻi hono tuʻunga kakato tahá, ka ʻoku teʻeki ai ke hokosia ʻa e ʻaho ko iá—ʻi he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní pea fokotuʻu ha kuonga ʻo e melinó mo e māʻoniʻoní ʻoku ui ko e Nofotuʻí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪsaia e ʻaho ko ʻení ʻi he kahaʻú ʻi he ʻĪsaia 64:1–5; 65:17–25; 66. Fakatokanga‘i ange ʻa e tuʻo lahi ʻo ʻene fakaʻaongaʻi e ngaahi lea hangē ko e “fiefiá” mo e nēkeneká.” Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻe hoko ai e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ko ha ʻaho fakafiefia kiate koé. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke teuteu ai ki Heʻene hāʻele maí?

Vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:10; Russell M. Nelson, “Ko e Kahaʻu ʻo e Siasí: Ko Hono Teuteu ʻo e Māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí,” Liahona, ʻEpeleli 2020, 13–17.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻĪsaia 58:3–11.Mahalo ʻe mahino lelei ange ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e pōpoaki ʻa ʻĪsaia fekauʻaki mo e ʻaukaí ʻo kapau te nau fakahoko e faʻahinga ʻaukai naʻe fakamatalaʻi ʻi he ʻĪsaia 58:3–5 mo e faʻahinga ʻaukai ne fakamatalaʻi ʻi he ʻĪsaia 58:6–8. ʻE founga fēfē haʻatau ʻai ʻetau ʻaukaí ke hangē ange ko e “ʻaukai [kuo] fili [ʻe he ʻOtuá]”? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo tau vakai ki ai mei he ʻaukaí?

ʻĪsaia 58:13–14.Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi he “fai ki [hotau] lotó” mo e kumi ʻa e “fiefia [ʻi he ʻEikí” ʻi he ʻaho Sāpaté? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke hoko ai ʻa e Sāpaté ko ha meʻa “fiefiá”?

ʻĪsaia 60:1–5.ʻI homou lau e ʻĪsaia 60:1–3, ʻe lava ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo fakamoʻui ha maama ʻi he taimi ʻoku lau ai e ngaahi vēsí ki he māmá pea tamateʻi ia ʻi he lau ki he fakapoʻulí. Ko e hā e founga ʻoku hangē ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha maama kiate kitautolú? Ko e hā ne tomuʻa mamata ki ai ʻa ʻĪsaia ʻe hoko ʻi hono vahevahe ʻe he kakai ʻo e ʻOtuá ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí? (vakai, ʻĪsaia 60:3–5).

ʻĪsaia 61:1–3.Kuo fakahoko fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke kumi e ngaahi tā ʻo e Fakamoʻuí ʻoku nau ongoʻi ʻoku fakatātaaʻi ai e ngaahi tafaʻaki ko ʻeni ʻo Hono misioná (ʻe lava ʻo maʻu e ʻū taá ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí pe ko e Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí). Te mou lava foki ʻo hivaʻi ha hiva fekauʻaki mo e founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻo hangē ko e “ʻOku Ongo ʻa e ʻOfá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 42).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻO Ka Ne Ka Toe Haʻú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 46.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Teuteu ho ʻātakaí. ‘E lava ʻe hotau ʻātakaí ʻo uesia ʻetau malava ke akó. Kumi ha feitu‘u ke ako ai e ngaahi folofolá ʻa ia te ke lava ʻo ongoʻi ai e ivi tākiekina ʻo e Laumālié. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 15.)

ʻĪmisi
ko Sīsū ʻi he langí

“Tuʻu hake, pea ulo; he kuo hoko mai hoʻo māmá, pea kuo hā hake ʻiate koe ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí]” (ʻĪsaia 60:1). Māmá mo e Moʻuí, tā ʻe Mark Mabry

Paaki