Fuakava Motuʻá 2022
24–30 ʻOkatopa. ʻIsikeli 1–3; 33–34; 36–37; 47: “Te u ʻAi Kiate Kimoutolu Ha Laumālie Foʻou”


“24–30 ʻOkatopa. ʻIsikeli 1–3; 33–34; 36–37; 47: ‘Te u ʻAi Kiate Kimoutolu Ha Laumālie Foʻou,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“24–30 ʻOkatopa. ʻIsikeli 1–3; 33–34; 36–37; 47,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
ko e tataki ʻe Sīsū ʻa e fanga sipí

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au, tā ʻe Scott Sumner

24–30 ʻOkatopa

ʻIsikeli 1–3; 33–34; 36–37; 47

“Te u ʻAi Kiate Kimoutolu Ha Laumālie Foʻou”

Naʻe fakaafeʻi ʻa ʻIsikeli ke ne fakataipe hono “kai” e folofola ʻa e ʻOtuá—ke fakafonu ʻaki ia (vakai, ʻIsikeli 2:9–3:3,10). Te ke fakafonu fēfē koe ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá he uiké ni?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko ʻIsikelí ko ha palōfita naʻe nofo pōpula. Naʻe puke fakataha ia mo e kakai ʻIsileli kehé, ʻo ʻave ki Pāpilone ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea faifai ʻo fakaʻauha ʻa Selusalemá. Naʻe mei hoko ʻa ʻIsikeli ko ha taulaʻeiki ʻi Selusalema, ʻo ngāue ʻi he temipalé. ʻI Pāpiloné, naʻá ne kau ʻiate “kinautolu ʻoku pōpulá,” pea naʻá ne “nofo ʻi honau nofoʻangá” (ʻIsikeli 3:15), ʻi ha maile ʻe lau ngeau mei he temipalé pea siʻi ha ʻamanaki lelei ʻe toe foki ki he fale ʻo e ʻOtuá. Pea ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe maʻu ʻe ʻIsikeli ha meʻa-hā-mai. Naʻá ne mamata ki he “nāunau ʻo [e ʻEikí]” (ʻIsikeli 1:28)—ʻo ʻikai ʻi he temipale ʻi Selusalemá ka ʻi Pāpilone he lotolotonga ʻo e kau nofo pōpulá. Naʻá ne ako ʻo ʻilo naʻe fuʻu tōtuʻa e faiangahala ʻi Selusalemá, pea naʻe ʻikai ke toe ʻafio ai ʻa e ʻOtuá (vakai, ʻIsikeli 8–11; 33:21).

Ko e taha ‘o e ngaahi ngafa ʻa ʻIsikelí ke fakatokanga ki he kakai ʻIsilelí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau angatuʻú—ko ha fakatokanga ne ʻikai talangofua ki ai e tokolahi. Ka na‘e hulu hake ai e pōpoaki ʻa ʻIsikelí: naʻá ne kikiteʻi neongo ʻa e fakaʻau ke kovi ʻa e ngaahi meʻá, ka naʻe ʻi ai ha founga ke foki ai. Kapau ʻe tali ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá e fakaafe ke “fanongo … ki he folofola ʻa [e ʻEikí]” (ʻIsikeli 37:4), ʻe lava ʻo toe fakamoʻui ʻa e meʻa naʻe maté. ʻE lava ha “loto maka” ʻo fetongi ʻaki ha “loto foʻou” (ʻIsikeli 36:26). Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kiate kinautolu “[Te u] ʻai hoku laumālié kiate kimoutolu, pea te mou moʻui” (ʻIsikeli 37:14). Pea ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha temipale foʻou mo ha Selusalema foʻou, “pea ʻe ui ʻa e koló mei he ʻaho ko iá ʻo fai ki mui, Ko e ʻafioʻanga ʻo [e ʻEikí]” (ʻIsikeli 48:35).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻIsikeli 1–3

“Te ke lea ʻaki ʻe koe ʻa ʻeku ngaahi leá.”

Mahalo ʻe ueʻi koe ʻi he lau fekauʻaki mo e ui ʻa ʻIsikeli ki he ngāué ʻi he ʻIsikeli 1–3 ke ke fakakaukau ki he ngaahi faingamālie kuo ʻoatu ʻe he ʻOtuá ke ke “lea ʻaki [ʻEne] ngaahi leá” ki he niʻihi kehé (ʻIsikeli 3:4). Fakatokangaʻi ange ʻEne ngaahi lea fakalotolahi ʻi he ʻIsikeli 2–3, mo e fakahinohino kia ʻIsikelí. Neongo mahalo ʻoku ʻikai angatuʻu tatau e kakai ʻokú ke tokoniʻí mo e kakai ʻa ʻIsikelí, ka ke fakakaukau ki he founga ʻoku kaunga ai e folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻIsikelí ki he anga hoʻo vakai ki hoʻo ngāue ʻi he Siasí, ʻi ʻapi, mo ha toe feituʻu pē.

Vakai foki, ʻIsikeli 33:1–9; D.Todd Christofferson, “Ko e Leʻo ʻo e Fakatokangá,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 108–11.

ʻIsikeli 33:10–19

ʻOku finangalo e ʻEikí ke fakamolemole.

Naʻe fifili e kakai ʻIsileli ne nofo pōpulá, “Kapau ʻoku ʻiate kimautolu … ʻemau angahalá, … ta ko e ʻumaʻā ʻemau moʻuí?” (ʻIsikeli 33:10). ‘I he tali ki aí, naʻe akoʻi ange ʻe he ʻEikí ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e fakatomalá mo e faʻa fakamolemolé. ‘E ala tokoni atu e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni ko iá:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “falala [ki hoʻo] māʻoniʻoní”? (vakai, ʻIsikeli 33:12–13).

  • Ko e hā te ke lea ʻaki ki ha taha ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai tokangaʻi totonu e tokotaha māʻoniʻoni mo e tokotaha angahala ne fakamatalaʻi ʻi he ʻIsikeli 33:12–19? (vakai foki, Mātiu 21:28–31; Luke 18:9–14).

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi vēsí ni ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ke fakatomalá? Ko e hā ha toe ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu ʻi he ʻIsikeli 36:26–27 mo e ʻAlamā 7:14–16?

ʻIsikeli 34

ʻOku fakaafeʻi au ʻe he ʻEikí ke fafanga ʻEne fanga sipí.

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻi he ʻIsikeli 34, ʻa e kau taki ʻo Hono kakaí ko e “kau tauhi.” Fakakaukau ʻi hoʻo laú, ki he meʻa ʻoku fokotuʻu atu ʻe he hingoá ni ʻo fekauʻaki mo e ʻuhinga ke hoko ko ha takí. Ko hai ʻa e “fanga sipi” ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke fafangá? Te ke muimui fēfē ki he sīpinga ʻoku fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ko hotau tauhisipí? (vakai, veesi 11–31).

Vakai foki, Sione 21:15–17.

ʻĪmisi
toafá mo e Tahi Maté

Na‘e mamata ʻa ʻIsikeli ʻi ha meʻa-hā-mai ki ha vaitafe ʻoku tafe mei he temipalé ʻo fakamoʻui ʻa e Tahi Maté.

‘Isikeli 37

ʻOku tānaki fakataha ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí mo foaki kiate kinautolu ha moʻui foʻou.

ʻOku fakatātaaʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻi he ʻIsikeli 37 ʻaki ha fakataipe ʻe ua. ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e ʻuluakí—ko hono toe fakamoʻui ʻa e ngaahi hui maté (vakai, veesi 1–14)—fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí (vakai foki, ʻIsikeli 36:24–30).

ʻOku kau ʻi he fakataipe hono uá (vakai, veesi 15–28) ha ongo vaʻakau, ʻa ia ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe he kau mataotao tokolahi ko ha ongo papa tohi ʻoku hoko ʻaki ha hinisi. ‘E lava ke fakafofongaʻi ʻe he vaʻakau ʻa Siutá ʻa e Tohi Tapú (he ko e konga lahi ʻo e Tohi Tapú ne tohi ia ʻe he hako ʻo Siutá), pea ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he vaʻakau ʻa Siosefá ʻa e Tohi ʻa Molomoná (he ko e fāmili ʻo Līhaí ko e hako ia ʻo Siosefa ʻo ʻIsipité). ‘I he fakakaukau ko iá, ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e fatongia ʻo e ngaahi folofolá ʻi hono tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí? Ko e hā ʻoku tānaki atu ʻe he 2 Nīfai 3:11–13 (ko ha kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná) ki he mahino ʻokú ke maʻú?

Vakai foki, 2 Nīfai 29:14.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻIsikeli 33:1–5.Ke fakatātaaʻi e ngaahi veesi ko ʻení, ʻe lava ha mēmipa ʻe taha ʻo e fāmilí ʻo fakangalingali ko ha “tangata leʻo” ʻaki ʻene sio ki tuʻa ʻi ha luva pea talaange ki he toenga ʻo e fāmilí e meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá. Ko e hā ha founga ʻoku hangē ai hotau palōfita moʻuí ko ha tangata leʻo kiate kitautolú?

ʻIsikeli 33:15–16.Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e fakamolemole te tau lava ʻo maʻu ʻia Sīsū Kalaisí?

ʻIsikeli 36:26–27.Fakaʻaliʻali ki homou fāmilí ha fanga foʻi maka ʻi homou aleaʻi e ʻuhinga ke maʻu ha “loto maká.” Tuku ke nau fokotuʻu atu ha ngaahi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e “loto foʻou” mo e “laumālie foʻou” ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Mōsaia 3:19; 5:2).

ʻIsikeli 37:15–28.ʻE lava e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo kumi ha vaʻakau ʻe ua pea tohi ʻi he taha Maʻa Siuta (Tohi Tapú) pea ʻi he taha Maʻa Siosefa (Tohi ʻa Molomoná) (vakai, veesi 16–19). Te nau lava leva ʻo vahevahe ha ngaahi talanoa pe ngaahi potufolofola mei he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku tokoni ke nau ongoʻi ofi ange ki he Fakamoʻuí pea hoko ko “[Hono] kakai” (veesi 23).

ʻIsikeli 47:1–12.ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi vēsí ni ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻIsikeli ki he vai ʻoku tafe mei he temipalé ʻo fakamoʻui e Tahi Maté—ko ha tahi ʻoku kona ʻaupito e māsimá ʻo ʻikai lava ʻa e iká mo e ʻakaú ʻo moʻui ai. Mahalo ʻe fiefia e fānaú ke tā fakatātaaʻi e meʻa-hā-mai ko ʻení. Ko e hā nai ʻe fakataipe ʻe he vai ʻoku tafe mei he temipalé? ʻOku tokoni fēfē ʻa e temipalé ke fakamoʻui kitautolú? (vakai, ʻIsikeli 47:8–9,11).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻOku ʻOfa ʻa e Tauhi,” Ngaahi Himí, fika 128.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

ʻOua naʻá ke feinga ke akoʻi e meʻa kotoa pē. Mahalo he ʻikai te ke lava ʻo vakai mo homou fāmilí ki he moʻoni kotoa pē ʻi he tohi ʻIsikelí. Fekumi ki ha tataki fakalaumālie ke ʻiloʻi e meʻa ke tokanga taha ki aí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 7.)

ʻĪmisi
ta fakatātā ʻo e vaitafe ʻoku tafe mei he temipalé

“Vakai, naʻe tafe mai ʻa e ngaahi vai ʻi he lalo matapaá.… Pea ʻe moʻui ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he potu kotoa pē ʻe ʻalu atu ki ai ʻa e vaitafé” (ʻIsikeli 47:1, 9). Ne fakaʻaongaʻi e ʻīmisí ʻi he laiseni mei he shutterstock.com.

Paaki