Fuakava Motuʻá 2022
17–23 ʻOkatopa. Selemaia 30–33; 36; Tangi Lāulau ʻa Selemaia 1; 3: “Te u Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia”


“17–23 ʻOkatopa. Selemaia 30–33; 36; Tangi Lāulau ʻa Selemaia 1; 3: ‘Te u Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“17–23 ʻOkatopa. Selemaia 30–33; 36; Tangi Lāulau ʻa Selemaia 1; 3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo e palōfita ko Selemaiá

Ko e Tangi ʻa e Palōfita ko Selemaiá, mei ha tā tongitongi ʻa e ʻApiako Nasaliné

17–23 ʻOkatopa

Selemaia 30–33; 36; Tangi Lāulau ʻa Selemaia 1; 3

“Te u Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia”

‘I hoʻo lekooti e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú, fakakaukau ki he founga ʻoku fekauʻaki ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Selemaiá mo e Tangi Lāulau ʻa Selemaiá ki he ngaahi meʻa kehe kuó ke ako ʻi he Fuakava Motuʻá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he taimi ne fuofua uiuiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Selemaia ke hoko ko ha palōfitá, naʻá Ne talaange kiate Ia ko hono misioná “ke taʻaki, mo veteki” (Selemaia 1:10)—pea naʻe lahi e faiangahala ʻi Selusalema ke taʻaki mo veteki. Ka ko e konga pē ʻeni ʻo e misiona ʻo Selemaiá—naʻe uiuiʻi foki ia “ke langa hake, mo tō” (Selemaia 1:10). Ko e hā ʻe lava ʻo langa hake pe tō ʻi he feituʻu maumau mo e maomaonganoa ne tupu mei he angatuʻu ʻa e kau ʻIsilelí? Ko e meʻa tatau pē, ʻi he taimi kuo maumauʻi ai ʻetau moʻuí ʻe he angahalá pe ko e filí, te tau lava fēfē ʻo toe langa mo tō? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi he “Vaʻa ʻo e māʻoniʻoní” (Selemaia 33:15), ʻa e Mīsaia ne talaʻofa maí. ‘Oku ‘omi ʻe he Mīsaiá ha “fuakava foʻou” (Selemaia 31:31)—ʻa ia ne fie maʻu ki ai ha meʻa ne ope atu ʻi ha tukupā ʻoku ʻikai moʻoni pe ko e mateaki ʻoku hā ki tuʻá. Ko ʻEne fonó kuo pau ke “ʻai ki [hotau] lotó,” ʻo tohi “ʻi [hotau] laumālié.” Ko e ʻuhinga moʻoni ia ʻo e hoko ʻa e ʻEikí “ko [hotau] ʻOtuá” pea hoko ʻa kitautolu “ko [Hono] kakaí” (Selemaia 31:33). Ko ha meʻa ia ʻoku hoko he kotoa ʻo e moʻuí, pea te tau kei fehalaaki pē mo ʻi ai ha ʻuhinga ke mamahi ai he taimi ki he taimi. Ka ʻi heʻetau aʻusia iá, ʻoku tau maʻu e talaʻofa ko ʻeni mei he ʻEikí: “Te u liliu ʻenau mamahí ko e fiefia” (Selemaia 31:13).

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he Tangi Lāulau ʻa Selemaiá, vakai ki he “Tangilāulaú, Tohi ʻo e Ngaahi” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Selemaia 30–31; 33

‘E ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpulá pea tānaki fakataha kinautolu.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Selemaia 30–31; 33 ʻa e “tangi, mo e tangi lāulau” (Selemaia 31:15) ʻe aʻusia ʻe he kakai ʻIsilelí ʻi heʻenau nofo pōpulá. Ka neongo ia, naʻá Ne ʻomi foki ha ngaahi lea fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei. ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi vahé ni naʻe ʻoange ai ha fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei ki he kakai ʻIsilelí? Ko e hā ha ngaahi talaʻofa mei he ʻEikí ki Hono kakaí ʻokú ke maʻu? ʻOku kaunga fēfē nai kiate koe ʻa e ngaahi talaʻofá ni he ʻahó ni?

Selemaia 31:31–34; 32:37–42

“Te nau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko honau ʻOtua.”

Neongo naʻe maumauʻi ʻe he kakai ʻIsilelí ʻenau fuakava mo e ʻEikí, ka naʻe kikiteʻi ʻe Selemaia ʻe toe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha “fuakava foʻou” mo “taʻengata” mo Hono kakaí (Selemaia 31:31; 32:40). Ko e fuakava foʻou mo taʻengatá “ko e kakato ia ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 66:2]. ʻOku foʻou ia he taimi kotoa pē ʻoku fakahā foʻou mai ai ia hili ha vahaʻataimi ʻo ha hē mei he moʻoní. ʻOku taʻengata ia ʻi he tuʻunga ko ha fuakava ia ʻa e ʻOtuá pea kuo fiefia ai ʻa e kuonga fakakosipeli kotoa pē ʻa ia ʻoku tali lelei ai ia ʻe he kakaí” (Fakahinohino Ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava Foʻou mo Taʻengatá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI hoʻo lau e Selemaia 31:31–34; 32:37–42, fakalaulauloto ki heʻene ʻuhinga kiate koe ke kau ʻi he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá. ‘Oku kaunga fēfē ʻa e ngaahi vēsí ni ki he anga hoʻo vakai ki hoʻo vā fakafuakava mo e ʻOtuá? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tohi ʻEne fonó ʻi ho laumālié? (vakai, Selemaia 31:33).

Vakai foki, Selemaia 24:7; Hepelū 8:6–12.

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻoku ako folofola

‘E lava ʻe he ngaahi folofolá ʻo ueʻi kitautolu ke tau fakatomala pea tafoki ki he ʻEikí.

Selemaia 36

‘Oku maʻu ʻe he ngaahi folofolá ʻa e mālohi ke fakatafoki au mei he koví.

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Selemaia ke lekooti ʻene ngaahi kikité ʻi ha “tohi takai,” pe ko ha takainga tohi, ʻo fakamatalaʻi ange kapau ʻe fanongo e kakaí ki he ngaahi kikité ni, “ke nau tafoki ʻa e tangata taki taha mei hono hala koví; koeʻuhí ke u fakamolemole ai ʻenau hiá” (Selemaia 36:2–3). ʻI hoʻo lau e Selemaia 36, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e anga e ongoʻi ʻa e kakaí ni fekauʻaki mo e ngaahi kikite ko ʻení:

Ko e ʻEikí:

Selemaia:

Paluki:

Sehuti mo e Tuʻi ko Sihoiakimí:

ʻElinatani, Telaia, mo Kemalia:

Fakalaulauloto ki he anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi folofolá pea mo honau fatongia ʻi hoʻo moʻuí. Kuo nau tokoniʻi fēfē koe ke ke tafoki mei he koví?

   

Tangi Lāulau ʻa Selemaia 1; 3

ʻE lava ʻe he ʻEikí ʻo fakafiemālieʻi ʻa e mamahi ʻoku tau foua koeʻuhí ko e angahalá.

Ko e tohi ʻo e Tangi Lāulau ʻa Selemaiá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi maau ne tohi hili e fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé. ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke fakatolonga e ngaahi tangi lāulau ko ʻení pea fakakau ʻi he Fuakava Motuʻá? Fakakaukau ki he meʻa ʻoku tokoni e ngaahi heliaki ʻi he Tangi Lāulau ʻa Selemaia 1 mo e 3 ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e mamahi lahi ne ongoʻi ʻe ʻIsilelí. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí ʻokú ke maʻu? (vakai tautautefito ki he Tangi Lāulau ʻa Selemaia 3:20–33; vakai foki, Mātiu 5:4; Sēmisi 4:8–10; ʻAlamā 36:17–20).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Selemaia 31:3.Kuo fakahaa‘i fēfē ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa ʻEna “ʻofa taʻengata” ʻiate kitautolú? ʻE lava ʻi hono fakaʻaliʻali e ngaahi tā ʻo e ngaahi meʻa ne fakatupu ʻe Kalaisi maʻatautolú pe fakahoko lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní ʻo tokoni ke ongoʻi ʻe homou fāmilí ʻa ʻEne “ʻofa ongo ngofuá.”

Selemaia 31:31–34; 32:38–41.Fakakaukau ke hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻi he ngaahi vēsí ni ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fakahoko e ngaahi fuakava mo Iá. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí ni ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga hotau ngaahi fuakavá?

ʻE lava foki ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo tohi (pe tā fakatātā) ʻi ha ngaahi haati laʻipepa ha meʻa ʻokú ne fakahaaʻi ʻenau ongo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tohi ʻEne fonó ʻi hotau laumālié? (vakai, Selemaia 31:33). ‘Oku tau fakahā fēfē ki he ʻEikí ʻoku tau fie hoko ko Hono kakai?

Selemaia 36.Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Selemaia 36 ke tokoni ke ako homou fāmilí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi folofolá? (hangē ko ʻení, vakai ki he, veesi 1–6, 10, 23–24, 27–28, 32). Te ke ala kole ki ha mēmipa ʻe taha ʻo e fāmilí ke ne lau ha veesi mei he vahe ko ʻení kae tohi ia ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻo e fāmilí, ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻe Paluki maʻa Selemaiá. Ko e hā ʻoku tau houngaʻia ai he ngaahi ngāue ʻa e kakai hangē ko Palukí, ʻa ia ne nau fakatolonga e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá? Ko e hā te tau lava ʻo fakahoko ke fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi Heʻene ngaahi lea ʻi he folofolá?

Tangi Lāulau ʻa Selemaia 3:1–17, 21–25, 31–32.Te mou lava ʻo talanoa fakafāmili ki he founga ʻoku felāveʻi ai e ngaahi ongo ne fakahaaʻi ʻi he Tangi Lāulau ʻa Selemaia 3:1–17 mo e ngaahi ongo ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau faiangahalá. ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi pōpoaki ʻi he veesi 21–25, 31–32 ʻo tākiekina ʻetau moʻuí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻOku Ongo ʻa e ʻOfá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 42–43.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ke maʻu ha fakahā. ‘I hoʻo fakalaulauloto he ʻahó kakato, te ke lava ʻo maʻu ha toe ngaahi fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo e ngaahi folofola naʻá ke akó. ʻOua naʻá ke fakakaukau ki he ako ʻo e ongoongoleleí ko ha meʻa ke fakaʻataʻatā ki ai ho taimí, ka ko ha meʻa ia ʻokú ke fai maʻu pē. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 12.)

ʻĪmisi
Fofonga mamahi e tangata ʻi he ʻaná lolotonga e vela e koló ʻi tuʻá.

Tangi Lāulau ʻa Selemaia ʻi he Fakaʻauha ʻa Selusalemá, tā ʻe Rembrandt van Rijn

Paaki