Minerva Teichert (1888-1976), Amon imatan te Uea ae Rimwaai, 1949-1951, te oera iaon te mitionaite, 35 15/16 x 48 te inti. Brigham Young University ibukin Korobanna, 1969.

Eberi 27–Meei 3

Motiaea 7–10

“Ni Korakoran te Uea”

E kona te babaire n te reirei aei n riki bwa te bwai n ibuobuoki ae kakawaki, ma e riai ni kakorakoraa, n aki kanakoa, te kairi mai ieta ae ko karekea ngkana ko kamatebwaia Motiaea 7–10.

Korei Am Namakin

Kaungaa te Tibwatibwa

Man te tai teuana ma teuana e na ibuobuoki ni marooroakinna n te kiraati kakabwaia aika a karekei kaain te kiraati ngkana a kekeiaki ni karika mweengaia bwa te tabo n reirei ibukin te euangkerio. Tera kiibu man Motiaea 7–10 ae a iangoia ke ni maroroakinna kaain te kiraati ni mweengaia n te wiiki anne? E kanga n roota maiuia?

Reirei te Reirei

Motiaea 7:14–33

Ngkana ti rairaki nakon te Uea, n Onimakinna, ao ni beku Ibukina, E na kainaomataira.

• Ngkana a kamatebwaia kaain te kiraati Motiaea 7:14–33, aia atatai ana aomata Rimwaai a tia ni kaungaaki iai bwa a na rairinanoia ao n rairaki nakon te Uea ibukin te kamaiuaki. Ni kaungaan te marooro, ko kona ni kaoa temanna kaain te kirati bwa e na roko n te kiraati ao e na tauraoi n taekinna ni kakimototoa bwa a kanga ana aomata Rimwaai ni katukaki inanon te tautoronaki. Tabeman a kona n tibwaua te bwai ae a reiakinna mairoun Rimwaai iaon karekean te onimaki ao te kaantaninga iroun te Tia Kamaiu. Tera ae ti kona n reiakinna man ana kauring Rimwaai bwa e kanga te Atua n tia ni kamaiuia Ana aomata? (tarai kiibu 19–20). Ko kona n tuangiia kaain te kiraati bwa a na tibwauai aia rongorongo ni booki aika tabu ke oin aia atatai ake a tia ni kaungaia bwa a na kakoaua te Atua.

• Iai aia tai kaain te kiraati ni kaungaia tabeman bwa a na rairaki nakon te Atua ngkana a tautoronaki n te bure ke ni kainnanoia man karawawata riki tabeua. Tao e na buokiia ni kamatebwaia bwa e kanga Rimwaai ni kaungaia ana aomata. A kona moa ni wareka te kabwarabwara n Motiaea 7:20–25 iaon tautoronakiia ana aomata Rimwaai ao n iangoa temanna ae ataia ae kaitara ma te tautoronaki n te bure. Ngkanne a kona n katebenakoi koaua ake e reirei iaona Rimwaai n Motiaea 7:18–20, 33 ni buokiia ana aomata. Ti na kanga n ira ana katooto Rimwaai ngkana ti kaungaia aika ti tangiriia bwa a na onimakina te Atua?

• Ni buokiia kaain te kiraati bwa a na ata raoi te ibuobuoki are e anganiira te Atua n tain te kaangaanga, kam kona ni bane n anene ao ni maroroakina te anene “Te Tia Kamaiuia Iteraera” (Anene n Taromauri, nambwa. 6) ke te anene riki teuana are e kabwarabwaraa bwa e kanga ni kamaiuira. Tera ae anga Motiaea 7:17–20; Ita 12:27; ao 2 I-Korinto 12:7–10 nakon otara? Tao a kona kaain te kiraati n tibwauai atatai ake a tia ni kamaiuaki iai iroun te Uea, riki ni kawai aika a uarereke, ibukina bwa a kaota aia onimaki Irouna.

Motiaea 7:26–27

E karikaki te aomata ni katotongan te Atua.

• Inanon kiibu aikai, Rimwaai e kabwarabwarai tabeua koaua ake e reiakin mairoun Abinataai ake a matoatoa irouia aomata bwa a na butimwaai. Tera koaua ae a kona kaain te kiraati ni kunei inanon kiibu aikai? A kanga koaua aikai n roota te kawai ae ti noora iai te Atua ao ngaira?

Motiaea 8:12–19

Te Uea e katauraoiia burabeti, taan mamata, ao taan karekei kaotioti ni buokiia aomata.

• E reke ana tai Amon ni kabwarabwaraa nakon Rimwaai tabeia taan mamata ao ni kakoaua kakawakiia burabeti, taan mamata, ao taan kaotioti. Ko kona ni kamataata bwa n ara bong, te Moan Beretitentii ao te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman a kamatoaaki n te kateibai n tabeia bwa burabeti, taan mamata, ao taan kaotioti. Ti na kanga, n aron Amon, n ninikoria n taetae ibukin kainnanoaia burabeti, taan mamata, ao taan kaotioti? (taraa Motiaea 8:13–18). Tao a kona kaain te kiraati ni bairea katokaan te rongorongo n te reitaki n te intanete are e na kona ni buokiia tabeman n ataa taben te burabeti, te tia mamata, ao te tia kaotioti n ara bong. Tera ae ti ongo n te kabanea ni maungatabu ni kabuta ae e a tibwa nako are ti kona n tibwauaia ma raoraora, kaain ara utu, ao kaain rarikira n reireiniia bukin kainnanoaia burabeti?

• Mai mwiin warekan Motiaea 8:12–19, ngkoe ke kaain te kiraati ake tabeman a na bae n tangiria ni kaota aia koaua iaoia burabeti, n aron are e karaoia Amon, ke am kakaitau ibukin te kaotioti rinanoia burabeti, n aron are e karaoia Rimwaai (taraa Motiaea 8:19).

• Te Burabeti ae Iotebwa Timiti bon te tia mamata are e tei bwa atuun boong aikai (taraa R&B 21:1). Ko na bae n tangiria n tuangiia kaain te kiraati bwa a na tibwaua te bwai ae a reiakinna man ana kabwarabwara Amon iaon te tia mamata (taraa Motiaea 8:13–18). Ngkanne a kona ni maroroakin kawai are a kaotia bwa Iotebwa Timiti bon te tia mamata. (D&C 135:3 and Moses 6:36 e kona n ibuobuoki n te marooro aei.)

Motiaea 9:14–19; 10:6–10

Ti kona ni kaitarai ara kakaewenako “Ma Korakoran te Uea.”

• Te mwakoro n taeka “ni korakoran te Uea” e kaoti uoua te tai n aia rekooti ana aomata Tinebi ao n aia buaka ma Reimwanaite—n Motiaea 9:14–19 ao 10:6–10. Tao a kona kaain te kiraati n ukoukori kiibu aikai ao n tibwaua te bwai ae a namakinna ae nanonaki n te mwakoro n taeka aei. Ti na kanga ni kabongana “korakoran te Uea”? Kaungaia kaain te kiraati bwa a na tibwauai atatai iaon kakaewenako ake a tokanikai iaoia man korakoran te Uea.

Motiaea 10:11–17

A kona ara rinerine ni kakorakoraia rooro.

• Ko kona ni kaoiia kaain te kiraati bwa a na wareka ni karaurau Motiaea 10:11–17 ao n tarai kawai ake a rootaki iai Reimwanaite man aia rinerine ao aia koaua aia bakatibu. Tera te bwai ae katautauaki ikai iaon mwin ara rinerine ae na riki iaoia tabeman? Tera ae ti tangiria ibukin kabwarabwarakira ma ara utu n te roro teuana ke uoua? Tao a kona kaain te kiraati ni koroi tabeua bwaai aika a na tangiria bwa a na karinaki n te kabwarabwara anne.

• Te reirei n te bwai ae bebete—n aron mwakorokoron bwaai aika a uarereke aika a baireaki n te rain are ngkana e bwaka teuana ao a bane ni bwaka naba ake imwina—e na ibuobuoki ni kamataata bwa aia rinerine aomata a na rootaki iai kanoaia. Ngkanne ko kona ni kaoiia kaain te kiraati bwa a na wareka Motiaea 10:11–17 ao ni maroroakinna bwa a kanga aia onimaki ao kateia Reimwanaite n rootaki n ae korakora man aia rinerine aia bakatibu ake a karaoia ngkekei. Ana karaki Unimwaane Donald L. Hallstrom, ae kuneaki n “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua,” bon te katooto teuana ae ko kona n tibwauaia. Tao a kona kaain te kiraati n iangoi karaki ni maiuia ke n rongorongoia aia utu iaon taekan temanna te aomata ae raoiroi ni kairoroia rooro ibukin te raoiroi.

Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga

N te wiiki aei a reiakinna kaain te kiraati taekan mwin aia rinerine Reimwanaite aika a buakaka iaoia aia ataei. Tuangiia kaain te kiraati bwa a na ataia bwa ni Motiaea 11–17 a na wareka rongorongon te aomata are tamaroan maiuna e biiti maiuia aika a mwaiti.

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

A kona ara rinerine n rooti maiuia rooro.

Unimwaane Donald L. Hallstrom e tibwauaia bwa e kanga aia kakaonimaki tibuna ni kakabwaiaia te roro are imwina:

“Iai uoman natiia tibuu, te nati te mwaane (tamau) ao te nati te aine. … [Natiia te aine] e mareaki n te 1946 ao aua te ririki imwina e kantaninga natina. Iai te bwai ae rangi n onoti ibukiia kaaro ni kantaninga te nati te aine (n te katooto bon tii ngaia natiia te aine) ai tibwa a na moan tai ni bung. Akea ae ataia ae e uouotiia bwebwee. Te bwai ae kananokawaki, ngaia ma ana bwebwee a bane ni mate ngke e bung.

“A uruaki nanoia tibuu. Nanokawakiia, e waekoa ni bitaki nakon te Uea ao Ana Mwakuri ni Kamaiu. N aki katurua aia iango bwa bukin tera e kona n riki aei ao ai antai ae e na bukinaki, a kabanea aia tai iaon maiuakinan te maiu ae raoiroi. Akea kaubwaia tibuu; a aki warekaki ibuakoia aomata aika a rietaata; a aki taui nakoa aika a bubura n te Ekaretia—bon ti aomata Aika Itiaki aika a kakaonimaki. …

“Ana kakaonimaki Tibuu te Mwaane ae Art ao Tibuu te Aine ae Lou, riki ngke a rinanon te kaangaanga, iai uaana ae nakoraoi ni kairoroakia aua te roro ake imwiina. N ae kaineti ao n ae korakora, e rootaki iai natiia te mwaane (au karo) ao tinau ngke oin natiia au karo te aine, natiia ae te kabanea ni uarereke, e mate ibukin kaangaanga aika a riki inanon ana tai ni bung. Ngke 34 ana ririki, e mate 10 te bong imwin bungina, ni kitaniia 4 ataei, 10 te bong nakon 8 te ririki. Ma te katooto are a nooria n roro aika a nako, au karo—n akea te baenikai—a nakon te Uea ibukin te karaunano” (“Turn to the Lord,” Ensign ke Riaona, Meei 2010, 78–79).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Kakauongo. “Te kakauongo bon kaotan te tangira. … Butia Tamam are i Karawa bwa e na buokiko ni kaotako n te bwai ae a taekinna kaain am kiraati. Ngkana ko kakauongo raoi nakon aia rongorongo aika a taekinaki ao aika aki taekinaki, ko na kona n atai raoi riki kainnanoia, tabeaiangaia, ao nanoia” (Reirei n ana Kawai te Tia Kamaiu, 34).